EMOTIVNO ‘PISMO’ SLAVNOG KOMIČARA! Uvećali smo naše posjede, ali smo umanjili naše vrijednosti; previše pričamo, premalo volimo, prečesto mrzimo…

19 02 2017

l18631fd95a2c273fce4ec2abc

Ovo su vremena brze prehrane i spore probave; velikih ljudi, a malih karaktera; brzih zarada i površnih odnosa. Ovo je vrijeme mira u svijetu, a rata u kući. Vrijeme mnogo dokolice, a malo uživanja. Vrijeme raznovrsne hrane i loše ishrane.

Naučili smo kako da preživljavamo, ali ne i kako da živimo. Dodajemo godine životu, ali ne i život godinama. Upravo je o tome pisao američki stand-up komičar Džordž Karlin nakon smrti svoje supruge. Tekst se raširio internetom brže od virusa, a kada ga pročitate, bit će vam jasno zašto.

– Paradoks našeg vremena je da imamo veće zgrade, ali kraće živce; šire puteve, ali uže vidike. Trošimo više, a imamo manje. Kupujemo više, uživamo manje.

Imamo veće kuće, a manje porodice; više udobnosti, a manje vremena; imamo više diploma, ali manje razuma; više znanja, a manje rasuđivanja; više stručnjaka, a još više problema; više znanja u medicini, a sve manje zdravlja.

Pijemo previše, pušimo previše, trošimo nepromišljeno, smijemo se premalo, vozimo prebrzo, olahko se ljutimo, prekasno liježemo, ustajemo umorni, čitamo nedovoljno, gledamo TV suviše.

Molimo se rijetko.

Uvećali smo naše posjede, ali smo umanjili naše vrijednosti. Previše pričamo, premalo volimo, prečesto mrzimo. Naučili smo kako da preživljavamo, ali ne i kako da živimo. Dodajemo godine životu, ali ne i život godinama.

Putovali smo na mjesec, a problem nam je otići preko ulice i upoznati novog susjeda. Zagospodarili smo spoljašnjim prostorom, ali ne i unutrašnjim. Napravili smo velike, ali ne i bolje stvari.

Očistili smo vazduh, a zagadili dušu. Razbili smo atom, ali ne i naše predrasude. Pišemo više, ali učimo manje. Planiramo više, ali postižemo manje. Naučili smo da žurimo, ali ne i da čekamo. Imamo višu zaradu, ali i niži moral. Imamo sve više hrane, a sve smo više nezahvalni. Gradimo jače kompjutere sa većom memorijom, ali mi razgovaramo sve manje i manje. Težimo više kvantitetu, a zaboravljamo na kvalitet.

Ovo su vremena brze prehrane i spore probave; velikih ljudi, a malih karaktera; brzih zarada i površnih odnosa. Ovo je vrijeme mira u svijetu, a rata u kući. Vreme mnogo dokolice, a malo uživanja. Vrijeme raznovrsne hrane i loše ishrane.

Sve je manje finansijskih problema u braku, a sve više razvoda; sve je više luksuznijih kuća, ali i podijeljenih domova; ovo su dani brzih putovanja, oskudne odjeće i niskog morala; sve debljih ljudi, i tableta koje mogu sve – da te oraspolože, otupe ili ubiju.

Zapamtite: Provedite što više vremena s vašim voljenima, jer oni neće biti vječno pored vas. Recite poneku ljubaznu riječ onome ko vas odozdo gleda sa strahopoštovanjem, jer će ta mala osoba uskoro odrasti i otići.

Sjetite se da date topao zagrljaj onome kraj vas, jer je to jedino blago koje možete dati svojim srcem, a ne košta vas ništa. Sjetite se da kažete “Volim te” vašem partneru i vašim voljenima, no najviše od svega iskreno mislite tako. Poljubac i zagrljaj mogu izliječiti ranu, ako dolaze duboko iz srca. Sjetite se da se držite za ruke i cijenite trenutke kada ste zajedno, jer jednoga dana te osobe neće biti tu. Nađite vremena da volite, nađite vremena da razgovarate, i nađite vremena da podijelite vaše dragocjene misli sa drugima.

Budite nasmijani često, dugo i iskreno. Smijite se dok ne izgubite dah. Suze se događaju. Izdržite, odbolujte, preživite. Recite ljudima koje volite da ih volite, u svakoj prilici, jer život se ne mjeri brojem udisaja koje udahnemo, nego trenucima koji nam oduzmu dah.

 

(Global CIR/byka)





EKSKLUZIVNO: Američka presuda Republici Srpskoj za genocid!

19 02 2017

slika

RIJEŠENA ENIGMA- KAKO JE RADOVAN KARADŽIĆ UNIŠTIO REPUBLIKU SRPSKU

U svjetlu sve veče neuroze, uključujući zveckanje oružjem i prijetnjom nekakvim sukobima, koju na dnevnoj bazi proizvode sljedbenici i poštovaoci djela i lika Radovana – RAŠE Karadžića s obije strane DRINE, i sve građane BiH dovode na prosjački štap i do ludila, vrijedi im napomenuti koliko to košta, i šta je RAŠINA tvorevina zvana Republika Srpska već sada dužna da plati pojedinim žrtvama toga IREDENTISTIČKOGA ludila.

Ovdje se već danas radi o naplati ošteta žrtvama po presuđenim, pravosnažnim i izvršnim presudama Okružnoga suda SAD-a u New Yorku, donesenu još davnoga 04 oktobra 2000 godine, koja je za razliku od Bakirove revizije,(uspjeti u reviziji pa tek onda zahtijevati ratne reparacije), pod uslovom koja sve i da prođe, bit će naplativa tek kroz dvadesetak godina, čemu se od srca uistinu i nadam i želim da uspije.

Muradif Pajt, jedna od najpoznatijih žrtava i najuporniji samostalni I nezavistni istrživač pravosudno-političkoga kriminala u BiH-je, istražujući počinjeni kriminal pravosudnih institucija BiH tokom procesa priznanja američke presude MIS AG America Inc protiv Alije Izetbegovića već punih petnaestak godina , istovremeno je istražio i dokazao najveću izdaju SRPSTVA poslije izdaje Vuka Brankovića, i to počinjenu s direktnim umišljajem, od strane tvorca, i oca RS-a – “Gospodina” Radovana Karadžića.

OBJAŠNJENE

U Sudu SAD-a za Okrug Južni district NY, je Feb. 11, 1993 , pokrenut sudski postupak po osnovi UNIVERZALNE SUDSKE JURISDIKCIJE poznatu pod nazivom JANE DOE v. RADOVANA KARADZICA, No. 93-Civ-0878 (PKL) (S.D.N.Y. )

Tužba Doe v. Karadžić, je sadržavala optužbe za: genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, pogubljenja po kratkom postupku, mučenja, okrutno nehumano i ponižavajuće postupanje, bespravno uzrokovanje smrti, napade i premlaćivanja, silovanja i muškaraca i žena i namjerno nanošenje duševnih boli. Tužba je bila fokusirana i tražila odštete za žrtve rata nad ženama i muškarcima počinjenim tokom ratnih dešavanja na teritoriji cijele BiH.

Advokati koji su tokom cijeloga procesa zastupali Radovana Karadžića su bili Ramsey Clark i Lawrence W. Schilling

Oct. 13, 1995, United States Court of Appeals, Second Circuit, je presudio da je Karadžić odgovoran za genocide, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti , u svojstvu fizičke osobe, a za sva ostala nedjela u kapacitetu službene osobe kao državni službenik (as a state actor)- vojni i politički lider. Zločine za koje je presuđen počinjeni su na cijeloj teritoriji BiH.

OVDJE VRIJEDI NAPOMENUTI DA NIKO NE ZABORAVI SLJEDEĆE:

Barbara Harff i Ted Gurr definiraju genocid – međunаrodni zločin – kаo promociju i izvršenje politike od strаne držаve ili njenih orgаnа kojа rezultirа smrću substаncijаlnog delа grupe, pri čemu se žrtve definiraju prvenstveno preko njihovih zаjedničkih kаrаkteristikа, poput nаcionаlne, etničke, rаsne ili vjerske pripаdnosti.

Morаlnu odgovornost zа krivično delo genocidа, čаk i kаdа je on učinjen po nаređenju, snose nаrodi nа čijoj teritoriji ili u čije ime je genocid izvršen.

– Decembar /17/1997 73 (Upućeno putem Advokata Ramsey Clarka) Odgovor Radovana Karadžića kojim je on sud obavijestio da se otkazuje daljnjega sudjelovanja u procesu, odnosno svjesno se odrekao odbrane –drugim riječima u pisanoj formi priznao sve optužbe.

– 6/14/2000 je sud odobrio zahtjev podnosilaca tužbe za donošenje presude po osnovi propuštanja, budući da se Karadžić odbio braniti od optužbi.

– 10/4/2000 -Porota ga proglasila krivim, a zahtijevani iznosi tužitelja usvojeni od strane porote. Porotna presuda je istoga momenta postala konačna – jer zakonski ne postoji pravo na žalbu.

Iznos presude je 4.9 milijardi dolara plus pre i post judgment kamate i advokatski troškovi. Dužnik je Republika Srpska. Suma danas iznosi oko 60 milijardi dolara plus advokatski troškovi koji mogu ići do dodatnih 150% toga iznosa.

U tački 24. presude stoji – citiram:

„Ovaj Sud ostaje i dalje nadležan u vezi sa svim postupcima po ovoj tužbi, uključujući priznanje i izvršenje ove presude.“

Pa izvolite braćo Srbi. Ovdje se ne radi o “krezavim” presudama – presudama bez kazne – nego baš naprotiv, a posao imate s američkim pravosudnim sistemom, a ne sa istraživačem.

Najčuvanija tajna Radovana Karadžića, osim američkih presuda koja se ne smije ni spomenuti , je da je on lično sam Republiku Srpsku sahranio. Kada mu je konačno bilo jasno šta je uradio – da je odbranu sa svojim advokatima postavio pogrešno: od Holbruka je tražio samo jedno, ali nemoguće – ne da ga spasi od HAGA, nego da Holbruk poništi AMERIČKU presudu kojom je potvrđeno da je on i privatno i službeno – odgovoran za tužbene navode koje namjerno i svjesno nije pobijao na sudu, odnosno da oslobodi Republiku Srpsku od financijskoga tereta od 4,9 milijardi dolara koje mora platiti tužiteljima.

STADIJI (faze) GENOCIDA I PREVENCIJA ISTOGA

Dali počinioci zločina, a i žrtve tih zločina znaju da je Predsjednik orgаnizаcije Genocide Watch, Gregory Stanton, 1996. godine, predstаvio Stejt Depаrtmentu plаn prevencije genocidа, pod nаzivom Osаm stаdijumа genocidа. U plаnu je nаvedeno dа se genocid rаzvijа u osаm fаzа, koje su predvidljive, аli se u njimа ne iscrpljuju sve rаdnje koje mogu prethoditi genocidu.

– Prvа fаzа Stentonovog plаnа bio je klаsifikаcijа, u kojoj se ljudi dele nа „nаs”i nа „njih”, odnosno nа učinioce i potencijаlne žrtve.

– U drugoj fаzi vrši se simbolizаcijа, odnosno stvаrаnje simbolа mržnje koji si upereni premа potencijаlnim žrtvаmа.

– Trećа fаzа rаzvojа genocidа je dehumаnizаcijа, u kojoj se pripаdnici diskriminisаne grupe uspoređuju sа divljаcimа, nevernicimа, životinjаmа, itd.

– U četvrtoj fаzi dešаvа se orgаnizаcijа, kojа podrаzumevа formirаnje i obučаvаnje vojnih i pаrаvojnih formаcijа zа predstojeću borbu.

– Kаo petа fаzа jаvljа se polаrizаcijа, odnosno jаvno emitovаnje polаrizirаjuće propаgаnde protiv potencijаlnih žrtаvа..

– Šestа fаzа svodi se nа pripremu genocidа, pri čemu se potencijаlne žrtve izdvаjаju od ostаlih slojevа stаnovništvа zbog njihove etničke pripаdnosti, nаcionаlnosti, rаse ili vjeroispovesti.

– Sedmа fаzа se nаzivа istrebljenje, i onа počinje mаsovnim ubistvimа žrtаvа, zа koje učinioci ne smаtrаju dа su ljudi.

– Osmа fаzа jeste poricаnje, u kojoj učinioci jаvno poriču dа su učinili bilo kаkаv zločin.
I ponovo u krug .

Pitanje žrtvama zločina. Da li vidite u kojoj fazi genocida se trenutno svi nalazite.

Linkovi:

1. TUŽBA

2. PRESUDA – Kadic v. Karadzic http://uniset.ca/other/cs5/70F3d232.html
Kojom je proglašen krivim za sve počinjene zločine za koje je optužen u kapacitetima fizičke i službene osobe.

3. PRESUDA – JANE DOE v. RADOVANA KARADZICA http://ccrjustice.org/sites/default/files/assets/files/Chapter%2021.pdf

Kojom je porota dosudila zahtijevane iznose tužiteljima.

(Muradif Pajt)


Izvor: Visokoin.com





MERKELOVA OTKRILA MRAČNE PLANOVE KOJI ĆE UNIŠTITI EVROPU: Nemačka će biti prva evropska nuklearna supersila koja će se suprotstaviti Rusiji

19 02 2017
Bundeskanzlerin Angela Merkel (CDU) und Bundesverteidigungsminister Thomas de Maiziere (CDU) besuchen am 10.05.2013 im Feldlager in Kundus Soldaten der Bundeswehr. Merkel besucht für einen Tag die deutschen Truppen in Afghanistan. Foto: Kay Nietfeld/dpa +++(c) dpa - Bildfunk+++

Angela Merkel (CDU), Foto: Kay Nietfeld/dpa

Nemačka kancelarka Angela Merkel se zarekla da će Nemačku načiniti evropskom prvom nuklearnom supersilom usled strahova da će SAD napustiti NATO.

Prema rečima Merkelove, Nemačka će započeti proces nabavljanja nuklearnog oružja, tako da ima nuklearni arsenal koji se može takmičiti sa Rusijom.

Roderih Kizeveter, poslanik vladajuće Merkelove Hrišćanskodemokratske unije i portparol za spoljnu politiku, je takođe pozvao Nemačku da preuzme vodeću ulogu u EU tako što će postati nuklearna supersila.

Gospodin Kizeveter je rekao da on želi da Nemačka finansira napore za “nuklearni štit“ pomažući evropskim jedinim nuklearnim silama, Velikoj Britaniji i Francuskoj, da pojačaju svoje arsenale.

 

On je rekao: “Evropa mora početi da planira sopstvenu bezbednost u slučaju da Amerikanci naglo povećaju cenu odbrane kontinenta, ili odluče da ga potpuno napuste“.

Časopis Spiegel je takođe pokrenuo pitanje da li je vreme da i Nemačka postane nuklearna sila.

U neobičnoj izjavi, nemačka vlada je bila primorana da porekne bilo kakav interes u nuklearnom naporu.

Portparol Merkelove je izjavio: “Ne postoje planovi za nuklearno naoružanje u Evropi koji uključuju federalnu vladu“.

 

Ona je došla uoči godišnje minhenske konferencije za bezbednost, gde se očekuje da će se razgovarati o nuklearnim ambicijama Nemačke.

Pozivi za evropsku nuklearnu silu dolaze usled strahova da bi američki predsednik Donald Tramp mogao okrenuti leđa evropskoj odbrani.

Tramp je prošlog meseca označio NATO kao “zastareo“ i u više navrata pohvalio ruskoh predsednika Vladimira Putina.

Republikanac je takođe optužio odbrambeni savez da iskorišćava SAD i navodno je rekao francuskom predsedniku Fransoi Olandu da SAD “želi svoj novac nazad“.

 

NATO je postavio svojim članovima cilj da troše dva posto BDP-a na odbranu, sa SAD koja daje najveći doprinos savezu.

Ali uprkos pozivima gospođi Merkel da se povinuje nuklearnom pritisku, drugi upozoravaju da će ovaj potez započeti trku u naoružavanju.

General Hans-Lotar Domros, bivši komandant NATO-a, rekao je za The Telegraph: “Mi bismo otvorili Pandorinu kutiju i pokrenui trku u naoružavanju“.

“Bilo bi još teže sprečiti druge zemlje, kao što je Iran, da nabavi bombu.“

Šef minhenske bezbednosne konferencije, Volfgang Išinger, je upozorio da bi Nemačka ozbiljno prekršila međunarodno pravo ako bi uspela da dobije nuklearno oružje.

A sa Britanijom koja je spremna da napusti EU, upućeni su pozivi Nemačkoj da pojača svoje oružje kako bi zaštitili blok.

Gustav Gresel, evropski savetnik za spoljne odnose, je rekao: “Ako SAD nisu više spremne da urade svoj deo nuklearnog odvraćanja, Nemačka i Francuska će morati da popune tu prazninu“.

Izvor: Webtribune.rs





Borba za demokraciju u Rumunjskoj

19 02 2017

Deseci tisuća ljudi u Bukureštu već više od dva tjedna protestiraju protiv korupcije i socijalno-liberalne vlade. Oni, kako kažu, ne žele da zemljom vladaju lopovi.

i37522244_303

Hladno je u Bukureštu. Ledenice vise na krovovima, opasno prijete prolaznicima. Snijeg i led su se pobrinuli da se nekim ulicama više ne može proći. Vlasti su opet od snježnih masa očistile samo najvažnije bulevare.

Vlada trenutno ionako ima druge, puno veće brige. Građani su dobrano izgubili povjerenje u njezin rad – to je bio razlog za pokretanje „baršunaste“ revolucije koja se širi po cijeloj zemlji. Na bukureštanskom trgu Piata Victoriei, Trgu pobjede, ispred vladine palače, već dva tjedna se okupljaju deseci tisuća ljudi, kako bi mirno, jedinstveno i kreativno demonstrirali protiv vlade premijera Sorina Grindeanua – i njegovog plana „ublažavanja“ zakona o borbi protiv korupcije. Na trgu su strateški raspoređene stotine pripadnika policije, žandarmerije i sigurnosnih službi „prerušeni“ u civile, oni sumnjičavo promatraju zbivanja ispred vladine palače – ali nemaju gotovo nikakvog posla. Nasilje je zadnja stvar koja je na umu demonstrantima. I sve više ih je.

Trajni prosvjed protiv političke frustracije

i37522105_401
Deseci tisuća Rumunja u borbi za demokraciju

Oni izražavaju nezadovoljstvo, iako je vlada pod pritiskom ulice već povukla spornu odredbu. Njome se trebalo praktički dekriminalizirati zloporabu položaja i potkopati pravnu državu. Vladajuća populistička stranka PSD i njezin šef (koji je već osuđen zbog izborne prevare) Liviu Dragnea, već su otpustili i ministra pravosuđa – ali time nisu uspjeli povratiti povjerenje građana. Njihova je vjerodostojnost uzdrmana, a kriza koja je zbog toga nastala je puno veća nego što su to Dragnea i njegovi ministri mogli naslutiti.

I zbog toga se na bukureštanskoj hladnoći, na snijegu i ledu danima prosvjeduje, a preko vikenda broj demonstranata osjetno naraste. Tako je bilo i prošle nedjelje kada je u večernjim satima na ulicama glavnog grada bilo gotovo 60.000 ljudi. To su uglavnom mlađi i ljudi srednjih godina, može se vidjeti i očeve s malom djecom na ramenima, umirovljenike, ljude u kolicima. Pristižu čitave skupine ljudi, pritom ih brojni rumunjski i inozemni novinari fotografiraju, snimaju i pitaju za izjave.

Duga lista zahtjeva

Ioana, Elena i Catalin mi pokazuju papir na kojem je uredno navedeno osam zahtjeva. Oni ponosno čitaju jedan za drugim: “Nijedna vlada nikada više ne bi trebala donositi jednu takvu odredbu.” Zahtijevaju „transparentnost putem E-Governmenta”. Ombudsmana, ali stvarnog, koji „bi bio tu za obične ljude“, a žele i izravni pristup građana Ustavnom sudu. Javne se institucije mora depolitizirati, kažu, „razbiti“ vezu između parlamenta i vlade, osobe koje su umiješane u kaznene procese ne bi smjele preuzimati položaje u vladi ili državnim institucijama, i na koncu: trebalo bi se ukinutu parlamentarni imunitet.

Može li se to sve ostvariti prosvjednim okupljanjima? „Ne znamo to, ali smo odlučni toliko dugo demonstrirati dok ne ostvarimo one najvažnije“, odgovara Catalin bez oklijevanja, a druge dvije mlade žene energično ga podržavaju. Pritom Ioana pokazuje drugu stranu papira: „Mi pružamo otpor. Vidimo se na Piata Victoriei”.

Sve su glasniji pozivi za novom vladom, smartphonei svijetle u plavo-žuto-crvenim bojama rumunjske zastave. “Lopovi, lopovi“, skandiraju oni dok plešu, promrznuti i svejedno radosni demonstranti. Vijore se rumunjske, europske i američke zastave. Ljudi se gledaju puni nade i uzbuđeno diskutiraju. “United we stand, divided we fall”, stoji na nekim plakatima. I “we don't beLIVIU” – igra riječima kojom ciljaju na ime šefa PSD-a, sive eminencije koja iz pozadine vuče konce, i kojeg nazivaju “Liar King”, “kralj laži”.

Jaz u društvu

Među demonstrantima je i bivši ministar zdravstva Vlad Voiculescu. Što ga tako smeta na aktualnoj vladi da je i sam izašao na ulicu? „Prvenstvo nad pravosuđem, njezin populizam, antieuropski stavovi Dragnee ili predsjednika Senata Tariceanua, na primjer”, kaže on. Je li optimističan kad vidi prosvjede? 34-godišnjak odgovara: „Odredba o korupciji je bila lakmus test. Oni su probudili mnoge ljude, politički ih aktivirali i istovremeno razotkrili stvarno lice vladajućih.”

Istovremeno s masovnim prosvjedima protiv vlade, već više od tjedan dana se ispred predsjedničke palače okupljaju i stotine uglavnom starijih Rumunja i zahtijevaju ostavku državnog šefa Klausa Iohannisa, zato što on podržava protuvladine proteste. Ti ljudi predsjednika smatraju odgovornim za demonstracije na Piata Victoriei i u cijeloj zemlji i predbacuju mu da stvara jaz u društvu. Nahuškani nacionalističkim i ksenofobnim parolama TV-stanica koje su bliske PSD-u, oni Iohannisu predbacuju izdaju zemlje i rasprodaju Rumunjske. „Trebao bi se vratiti natrag u Njemačku”, viču neki od njih, pritom na umu imaju činjenicu da je Iohannis pripadnik njemačke manjine u Rumunjskoj. Prije nekoliko dana predsjednik je „posjetio” te prosvjednike i pokušao s njima razgovarati. Uzaludno. Bijesna skupina je samo uzvikivala svoje parole i uopće nije htjela razgovarati s Iohannisom. To nije demokracija.

Izvor: DW.com





KOLIKO KOŠTA NATO? Hrvatska za vojsku mora dati još 2,8 milijardi kuna godišnje kako bi ispunila kvotu od 2%

19 02 2017

vlasta_zekulic_croatian_trainer

Dan nakon što je novi američki ministar obrane James Mattis dao kolegama iz savezničkih zemalja ultimatum – ako ubrzo ne počnu ulagati 2% svog BDP-a godišnje u obranu, SAD će “ublažiti” predanost NATO-u – ministar Damir Krstičević poručio je da odluka o hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, koja se očekuje ove godine, može pomoći Hrvatskoj da vrlo brzo podigne ulaganja sa sadašnjih 1,23 na 2% BDP-a.

“Poruka novog američkog ministra obrane pomaže nam da skrenemo pozornost na činjenicu da je sigurnost zajednička odgovornost svih nas” rekao je Krstičević u razgovoru za Večernji list u Bruxellesu na kraju dvodnevnog sastanka ministara obrane.

“Ratno zrakoplovstvo može nam pomoći da dostignemo tih 2%. Mislim da u ovom trenutku samo sedam članica NATO-a nema tu sposobnost” dodao je Krstičević.

Odluka o budućnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva – ili ulaganje u nove borbene avione ili gašenje sposobnosti HRZ-a – očekuje se do kraja godine, a Krstičević je u Bruxellesu imao bilateralne razgovore s ministrima iz Poljske, Češke, Slovačke i Rumunjske, koje su prošle modernizaciju svoga zrakoplovstva.

Njemačkih 2% je pravo bogatstvo

Da bi dosegla cilj od 2% BDP-a, Hrvatska bi trebala ulagati dodatnih gotovo 400 milijuna dolara (2,8 milijardi kuna) godišnje u vojno-obrambene svrhe. Kod većih i bogatijih članica NATO-a dosezanje istog postotka znači puno veće iznose: za Njemačku je to 30-ak milijardi dolara, za Italiju 18 milijardi, Španjolsku 13 milijardi dolara, pokazuje analiza ekonomskog instituta Bruegel. Neke su zemlje pod posebnim pritiskom jer bi ispunjavanje cilja zacrtanog u NATO-u značilo kršenje ciljeva fiskalne konsolidacije.

Svih 28 članica NATO-a obvezalo se 2014. da će do 2024., doseći cilj od 2% BDP-a za vojsku, no Mattisov ultimatum pojačao je pritisak. Saveznice koje nisu izradile precizan plan kako i kada misle doći do tog cilja vjerojatno će ga sada morati izraditi, a to čeka i Hrvatsku. Mattisova prijetnja o “ublažavanju” predanosti SAD-a NATO-u ipak ne znači da Trumpova administracija odustaje od načela zapisanog u članku 5. Sjevernoatlanske povelje, koji kaže da se napad na jednu članicu smatra napadom na čitav savez.

“Američka predanost članku 5. i zajedničkoj obrani čvrsta je kao kamen” rekao je Mattis. Na inzistiranje europskih novinara da objasni što znači formulacija o “ublažavanju” američke predanosti NATO-u, odbijao je odgovoriti.

“Uvjeren sam da se nećemo naći u poziciji da to saznamo” rekao je Mattis i dodao:

“Poruka koju sam prenio bila je očekivana i dobro je primljena za stolom. Nije bilo rasprave o tome. Optimističan sam”

‘Svi će to ispuniti’

I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prenio je kako Mattis za ministarskim stolom nije želio nagađati o tome što će SAD učiniti ako druge zemlje ne ispune cilj od 2%. “Svi će saveznici to ispuniti” kaže Stoltenberg.

I Trumpov prethodnik Barack Obama prenosio je Europljanima poruku da moraju povećati ulaganja u obranu, a ne samo oslanjati se na američku vojsku koja podnosi 70-postotni teret NATO-a. No, Trumpove izjave o “zastarjelosti” NATO-a i istup njegova ministra obrane na svom prvom ministarskom sastanku u NATO-u zvuče brutalno iskrenije nego ranije poruke.

“Amerikanci se ne mogu brinuti za buduću sigurnost vaše djece više od vas samih” rekao je Mattis.

On je otputovao u München, gdje danas počinje sigurnosna konferencija s nizom drugih uglednih sudionika, od američkog potpredsjednika Mike Pencea do njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova. Tema konferencije sažeta je u pitanju: je li došao kraj globalnom poretku kakav poznajemo?

 

(Global CIR/Agencije)





Spisak doktora koji su do sada napustili Klinički centar u Sarajevu

19 02 2017

Prema pisanju Dnevnog Avaza, još jedan od doktora napustio je večeras KCUS. Naime, sa Kliničkog centra odlazi doktorica Ajša Meholjić, koja je 16 godina radila na KCUS-u.

650245ee520641e3bfe679b5d02f32d2

Piše: Haris Ahbabović

Ona je radila na Pedijatrijskoj klinici. Nešto ranije, KCUS su napustili Mirsad Kacila i Edin Omerbašić.

Kako piše isti list, prije doktorice Meholjić KCUS su napustili sljedeći doktori:

– dr. Besima Hadžihasanović i dr. Edin Avdagić, Klinika za radiologiju,
– dr. Alma Mujanović – Narančić, internista, endokrinolog i dijabetolog,
– dr. Rijad Konjhodžić, doktor i inžinjer molekularne biologije i hemije, šef DNA laboratorije. na KCUS-u,
– dr. Alden Prcić, subspecijalista urolog,
– dr. mr. sci. Huida Hajjir Karčić, subspecijalista oftamolog,
– prim. dr. Suad Karčić, subspecijalista oftamolog,
– prof. dr. Senka Dinarević, subspecijalista dječiji kardiolog,
– prof. dr. Rusmir Mesihović, subspecijalista gastroenterolog,

– prof. dr. Nenad Vanis, subspecijalista gastroenterolog,
– prof. dr. Goran Akšamija, subspecijalista abdominalni hirurg,
– dr. Mubera Hasanović, pedijatar,
– dr. Sabina Kurtagić, subspecijalista pedijatrijski gastroenterolog,
– dr. sci. Selma Vanis, subspecijalista dječije anestezije,
– prof. dr. Nada Koluder, subspecijalista infektolog (otišla u penziju),
– mr. dr. Sejfulah Perva, subspecijalista ginekolog,
– dr. Ivanka Hizar, subspecijalista neuropsihijatar,

– dr. Samra Šoškić, subspecijalista dermatolog,
– prof. dr. Nedžad Šehović, subspecijalista plastične hirurgije,
– prof. dr. Reuf Karabeg, subspecijalista plastične hirurgije,
– prof. dr. Mehmed Kulić, subspecijalista kardiolog,
– dr. sci. Adnan Delić, subspecijalista kardiolog,
– dr. Almir Hadžić, subspecijalista infektolog,
– dr. Adnan Hadžimuratović, šef Klinike za dječiju hirurgiju,
– dr. Emina Kasumagić, subspecijalista dermatolog,
–  Alija Aginčić i Alemko Čvorak, specijalisti plastične rekonstruktivne hirurgije Klinike za plastičnu hirurgiju KCUS-a.

Izvor: Source.ba,
18.02.2017





VLAŠ(IČ)KI BRABONJAK Bazdulj: Zašto pišem na srpskom jeziku

19 02 2017

KULTURA!

“Atmosfera u društvu je do te mjere nezdrava i naelektrizirana da ima ljudi koji svoje umjetničke, filmske ili literalne preference unapred prilagođavaju,” kaže Bazdulj

20170219135734_73708
Foto:Printscreen, N1

Najjača koheziona sila među južnoslovesnkim narodima, dok je postojala Jugoslavija, bila je sila koja je postojala unutra srpskog naroda, rekao je pisac Muharem Bazdulj.

“Nije bio problem da srpska književnost inkorporira i Mešu, i Andrića, i Desnicu, zato što nije postojala ideja da se pripadnost srpskoj kniževnosti bazira na mestu rođenja ili na etničkom poreklu, več se bazirala na na jeziku i jednoj vrsti identiteta autora. A veoma često, manje, nesigurnije i nezrelije kulture otežavaju piscu da se izbori za pripadnost njima“, kaže Bazdulj u intervjuu za Novosti.

Bazdulj je odgovorio i na pitanje na kom jeziku piše, rekavši da piše na srpskom jeziku, naravno, iako se u školi u njegovo vreme zvao srpskohrvatskim.

“Mislim da je to isti jezik i nemam problem sa tim da ga zovem onako kako ga zove većina njegovih govornika. Važno mi je samo da imam sigurnost i sposobnost da vladam i ijekavskom i ekavskom varijantom srpskog jezika. U poslednje vreme, ako hoćete, i pišem mahom na toj ‘istočnoj’ varijanti srpskog jezika, ekavici,” kaže Bazdulj.

Govoreći o svojim jasno izraženim stavovima o politici i društvu, i odgovarajući na pitanje zašto se to ne vidi u njegovoj literaturi, Bazdulj kaže: “Atmosfera u društvu je do te mere nezdrava i naelektrisana da ima ljudi koji svoje umetničke, filmske ili literalne preference unapred prilagođavaju.”

“Književnost nije disciplina u kojoj bi trebalo da isteruješ svoju političku i ideološku poziciju. Dobri pisci su oni koje ti u tom smislu ne vidiš – naročito prozni, jer proza podrazumeva višestruku vizuru, a ideološki i politički stav izbegava višestruku vizuru. Ako pokušaš da pišeš roman ili priču koja se slaže sa tvojim političkim stavom, po definiciji pišeš pamflet, a pamflet nije umetnička forma“, zaključio je Bazdulj.

Izvor: TBT