Mili zvuci saza i sevdaha Tuzlake dirnuli u dušu

18 11 2017

Bila je ovo jedinstvena prilika da nakon mnogo godina Tuzlaci na jednom mjestu uživaju u milim zvucima ovog žičanog instrumenta, ali i sevdalinkama koje su interpretirali vrsni poznavaoci ove lirske pjesme.
Foto: Klix.ba

“U ovoj večeri uspjeli smo na jedno mjesto okupiti 15 ljubitelja sevdaha uz vokalni ansambl Tuzlanke. Nadam se da je publika zaista uživala u pravoj izvornoj sevdalinci, jer ovakvo nešto dugo zaista nije bilo upriličeno u Tuzli”, kazao je za Klix.ba predsjednik sekcije sazlija “Abdulah – Avdo Vrabac” Murat Vrabac.

Ljubitelji sevdalinke mogli su da uživaju u interpretacijama Safeta i Edhije Džinić, Zekije Suman, Alme Subašić i Safeta Dedajića, a koje su povlačenjem terzijana na žicama saza pratile sazlije Rajko Simeunović, Avdo Lemeš, Šukrija Trako, Zamir Hadžiabdić, Mevludin Salkanović, Asim Čakal, Safet Bećirević, Sulejman Šarić, Enes Imamović i Murat Vrabac.


Foto: Klix.ba

Svi oni su naišli na odličan prijem kod publike, a da su Tuzlaci uistinu uživali u jedinstvenom događaju u prilog ide i činjenica da su se salom BKC-a nerijetko prolamali aplauzi.

Sekciju sazlija “Abdulah – Avdo Vrabac” u Univerzitetskom umjetničko-kulturnom društvu “Zvonko Cerić” u Tuzli pokrenula je grupa istinskih zaljubljenika u ovaj žičani instrument.


Foto: Klix.ba

Kako kažu, cilj im je saz sačuvati od zaborava, ali i potaknuti mlade da se približe i upoznaju sve ljepote koje nudi ovaj instrument.

Tuzlanske sazlije pored večerašnjeg nastupa svojim izvedbama dosad su počastili i publiku u Crnoj Gori, a početkom mjeseca decembra planiraju pokrenuti i školu saza koja dosad nije djelovala na području Tuzlanskog kantona.

Izvor: Klix.ba
Advertisements




Hadžibegova kula u Hutovu

18 11 2017


Hadžibegova kula u Hutovu danas

Izvor: hamdocamo.wordpress.com





Šteta od požara u Hutovom blatu iznosi milion KM, ugrožen cijeli eko-sistem

18 11 2017

OGROMNI GUBICI

 

Po njegovim riječima, unutar Parka formirana je komisija koja je utvrdila da je opožareno oko hiljadu hektara površine, a da minimalna šteta po hektaru iznosi hiljadu maraka.

Trenutno je u Hutovom blatu u toku migracija ptica močvarica koje stižu na zimovanje. Svakim danom pristiže sve veći broj ptica, no taj broj je znatno smanjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ranije je na Hutovom blatu tijekom prebrojavanja, koje se obavlja u decembru i januaru, bilo od 40 do 50 tisuća ptica.

“Ove godine mislimo da će ih biti puno manje upravo zbog uništenih skloništa i nedostatka hrane”, kazao je Zovko te dodao da ptice već mijenjaju svoja obitavališta pa ih je velik broj primjećen uz Neretvu, od ušća do Mostara.

Nažalost, Hutovo blato je sve češće u žiži pozornosti zbog požara i neki drugih problema, no najveći problem u Parku je, pak, nedostatak vode u ključnim ljetnim mjesecima, smatra on.

“Kada treba vode i za biljni i životinjski svijet, kao i za plovnost i turizam, tada vode nema, i to zbog izmijenjenog vodnog režima Hutovog blata”, kazao je Zovko, naglasivši kako se na taj problem ukazuje već duže vrijeme.

Upozorava kako je već sigurno da će požara na Hutovom blatu biti i u budućnosti zbog jako puno suhe trave i nedostatka vode.

“Da bi Hutovo blato živjelo punim plućima treba mu vode, a vode je sve manje i manje”, zaključio je Zovko.

S njim se slaže i voditelj WWF-ovog ureda u BiH Zoran Mateljak, koji također upozorava da je potrebna žurna revitalizacija eko sistema Hutovog blata koje je, kako kaže, zanemarivano dugi niz godina.

Zbog preusmjeravanja voda za potrebe energetskog sektora došlo je do degradacije tog eko sustava. a značajnije poboljšanje stanja ne može se očekivati dok ne dođe do obnove tog sustava.

“Nažalost, zbog toga možemo očekivati još više ovakvih požara”, upozorio je Mateljak.

Što se tiče ptica, Mateljak smatra kako su one sada još ugroženije nego što su bile. Po njegovim riječima, požari dodatno otežavaju situaciju, no problemi su puno dublji.

“Problem je, prije svega, poremećeni vodni režim što dovodi do drastičnih promjena u eko sistemu, a to je glavni uzročnik pada populacije i broja ptičjih vrsta, kao i ostalih endemskih vrsta u Hutovom blatu”, kazao je Mateljak.

Požar je samo posljedica nebrige države za Hutovo blato koja je prisutna već jedno desetljeće, ustvrdio je voditelj WWF-ovog ureda u BiH.

Po njegovim riječima, potrebna je žurna intervencija kako bi se spasilo ono što se još može spasiti.

“WWF je napravio akcijski plan za revitalizaciju Hutovog blata i mislimo da s njegovom primjenom treba krenuti žurno. Međutim, taj plan ne može se provesti bez suradnje s elektroprivredama, bez potpore županijske vlade i nadležnih institucije”, kazao je.

Podsjetio je kako je riječ o jedinstvenom močvarnom staništu koje se nalazi na popisu močvara od međunarodne važnosti i koje je registrirano pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.

Hutovo blato bilo je dom za 44 vrste riba od kojih je 9 endemskih, kao i zimovalište za oko 300 ptičjih vrsta, ali je pedesetih godina prošlog stoljeća, početkom eksploatacije tog područja u energetske i poljoprivredne svrhe, počelo isušivanje močvarnih površina i devastiranje staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta.

Izvor: Klix.ba





Erdogan: Nije dovoljno izvinjenje NATO-a

18 11 2017

Greške ne prave budale, već ljudi niskog morala, poručuje Erdogan povodom uvrede zbog koje je Turska napustila vojnu vježbu.

 


Turski lider povukao je 40 svojih vojnika iz vojne vježbe NATO-a u NorveškojEPA – Ilustracija

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan reagirao je u subotu na ispriku NATO-a nakon što se njegovo ime pojavilo na “neprijateljskom posteru” tijekom vojne vježbe Saveza u Norveškoj, poručivši da se takvo nepoštovanje ne može lako zaboraviti.

“Vidjeli ste jučer ponašanje puno nepoštovanja tijekom vojne vježbe NATO-a. Postoje greške koje ne prave budale, već ljudi niskog morala”, rekao je Erdogan u govoru emitiranom uživo, prenosi Tanjug agenciju Reuters.

Turski predsjednik je istaknuo da se to ne može zataškati “običnom isprikom”.

On je u petak rekao da Turska povlači 40 svojih vojnika iz vojne vježbe NATO-a u Norveškoj, nakon što se njegovo ime pojavilo na listi neprijatelja na posteru tijekom te vježbe.

Stoltenberg: Potez pojedinca

NATO i Oslo su se ispričali Turskoj nakon incidenta tijekom vježbe, gdje su Mustafa Kemal Ataturk i predsjednik Erdogan bili “prikazani kao neprijatelji”, nakon čega je turski lider povukao svoje vojnike s manevara.

“Ispričavam se zbog uvrede”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u priopćenju, navodeći da je incident rezultat “poteza pojedinca” i da ne odražava stav Saveza, prenio je AP.

Pojedinac za kojega se kaže da je civil po ugovoru iz Norveške, a ne službenik NATO-a, udaljen je s vježbi i u tijeku je istraga o incidentu, dodao je Stoltenberg.

“Na norveškim vlastima je da odluče o disciplinskom postupku. Turska je cijenjeni saveznik NATO-a, koja daje važan doprinos zajedničkoj sigurnosti”, zaključio je Stoltenberg.

Izvor: Agencije

 





SAD znatno zabrinut zbog turske kupnje ruskog S-400: Sustav bi mogao “prikupljati podatke” i tako Rusima otkriti nedostatke i slabosti američkih F-35 koje je Turska već naručila

18 11 2017

Američka zamjenica tajnika zračnih snaga za međunarodna pitanja, Heidi Grant, poručila je kako turska kupnja ruskog protuzračnog sustava S-400 predstavlja “znatnu zabrinutost” te kako bi to moglo utjecati na operaciju turskih F-35 lovaca kojih Turska planira od SAD-a kupiti oko 100.

Njezina izjava dolazi nakon što je turski ministar obrane, Nurettin Canikli, ovog tjedna potvrdio kako je Turska u potpunosti kompletirala uplatu za ruski S-400 sustav. “Završeno je – S-400 rakete su kupljene. Sada su ostali još samo manji detalji”, rekao je Canikli u televizijskom razgovoru.

Američki vojni stručnjaci zabrinuti su zbog činjenice da će Turska u isto vrijeme operirati i s F-35 vojnim zrakoplovima američke proizvodnje i s ruskim S-400 sustavom. Naime, strahuju da bi S-400 mogao kompromitirati sigurnost F-35 zrakoplova te bi prikupljanjem podataka mogao otkriti njegove slabosti.

Podsjetimo, nabava ruskog S-400 sustava traje već neko vrijeme, a u jednom trenutku je izgledalo kako bi Turska mogla i odustati od kupnje, no, sada više ne izgleda tako. Što se pak tiče F-35, Turska ih očekuje iduće godine.

Izvor: Advance.hr





Američki Kongres odobrio 700 milijardi dolara za odbranu, Izraelu 705 miliona

18 11 2017

VIŠE NEGO ŠTO JE DONALD TRUMP TRAŽIO

Američki Kongres odobrio je gotovo 700 milijardi dolara za odbranu u budžetskoj  2018. godini, što je više od onoga što je Donald Trump tražio.

Senat je napokon jednoglasno donio taj zakon, nakon Zastupničkog doma u utorak. Američki predsjednik koji je obećao da će “obnoviti” oružane snage treba ga još potpisati da bi stupio na snagu.

Iznos je za oko 15 posto veći nego za 2016. godinu predsjedništva Baracka Obame, i za 26 milijarda više od budžeta koji je tražila Bijela kuća, što je gotovo 4 posto više.

Sučeljeni s prijetnjom sjevernokorejskih balističkih raketa, američki zastupnici odobrili su i iznimno povećanje – za oko 50 posto – budžeta Agencije za proturaketnu obranu koji s 8,2 milijarde raste na 12,3 milijarda kako bi se finansirali desetci novih presretača.

Iz novog budžeta finansirat će se kupovina nove vojne opreme, pa tako i 90 novih lovaca F35 (20 više nego što je Trump tražio), desetak helikoptera, novih tenkova i oklopnih vozila te 14 novih brodova i podmornica (pet više od traženog).

Plaća vojnika porast će za 2,4 posto.

Ukrajina dobiva 350 miliona dolara pomoći za sigurnost. Izrael će dobiti 705 miliona za sistem proturaketne odbrane, prenosi Hina.

Zakon se odnosi na budžetsku godinu 2018. koja je počela 1. oktobra 2017.





DANIEL SERWER: “TRUMP TREBA HITNO DA REAGUJE NA BALKANU”

18 11 2017

“Administracija predsjednika Donalda Trumpa treba da postupi hitno da bi se sačuvali mir i stabilnost na Balkanu”piše Daniel Serwer  u najnovijem izdanju časopisa Savjeta za međunarodne odnose. Dugogodišnji ekspert za područje jugoistočne Evrope predočava i opcije za rješavanje poljuljane političke i bezbjednosne situacije na Zapadnom Balkanu. Jedan od glavnih uzroka nestabilnosti je miješanje Rusije, koja ne želi prozapadni i prodemokratski razvoj tog dijela Evrope. Serwer  ističe da su i Kongres i Bijela kuća obavješteni o njegovim preporukama.

Serwer ne predviđa novi veliki rat na području Zapadnog Balkana. Međutim, on ne isključuje izbijanje nasilje zbog esktremista u Albaniji, Makedoniji i Srbiji, koji bi po njemu mogli da dovedu do novog talasa etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti, pomjjeranja granica, dalje islamske radikalizacije, kao i kolapsa postojećih institucija u regionu.

Serwer  se zalaže za pojačanu zapadnu diplomatsku i ekonomsku intervenciju, za spriječavanje novog haosa na Balkanu. Pri tom nudi i tri opcije, dok lično podržava samo jednu.

“Prva opcija bila bi dalje sprovođenje politike evropske integracije Zapadnog Balkana, koju je Evropska unija promovisala uspješno sve do nedavno. Sjedinjene Države su priskakale u pomoć, ali samo kada bi našim transatlantskim partnerima pomoć zatrebala. Međutim, Evropa je trenutno ophrvana nizom teškoća – od Brexita, migrantske krize, povećanog uticaja ekstremne desnice, do neslaganja o opstanku evrozone”.

Serwer  se osvrnuo i na prijedloge pojedinih analitičara, ali i političara, o novom prekrajanju granica.

“Tu opciju lično odbacujem kao ideju, koja je ne samo suprotna američkim interesima, već ide protiv osnovnih demokrtskih vrijednosti SAD”.

Treća opcija predviđa mnogo aktivnije američko angažovanje nego do sada.

“Bila bi to nova američka inicijativa, ali u oblasti samo nekoliko najvažnijih pitanja, uključujući ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini, status Kosova i pitanje imena Makedonije”.

Prema Serwerovoj ocjeni, dvije najmekše mete ruskog uplitanja na području Zapadnog Balkana su Republika Srpska i Makedonija.

“Rusija će učiniti apsolutno sve što može da spriječi ulazak Makedonije u NATO, kao što se borila protiv ulaska Crne Gore u NATO, dok će u Republici Srpskoj preduzeti sve što bude mogla da Milorad Dodik nikada ne prihvati nijedan prijedlog za ustavnu konsolidaciju Bosne i Hercegovine”.

Na Americi je da to promijeni, dodaje Serwer. On je pohvalio početne korake potpredsjednika Mike  Pencea , koji je slično svom prethodniku Josephu Bidenu , preuzeo vodeću ulogu u određivanju politike SAD prema Zapadnom Balkanu. Serwer je ohrabren Penceovim stavovima  iznijetim na nedavnom sastanku američko-jadranske povelje (A5), u Crnoj Gori. (Grupu A 5 čine Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija i Makedonija, uz Crnu Goru, dok države sa statusom promatrača su Srbija, Kosovo i Slovenija.)

Smatra da i Kongres treba da odigra energičniju ulogu što se tiče Zapadnog Balkana.

“Važno je da američke diplomate, naročito naši ambasadori u regionu, imaju osjećaj da Kongres stoji iza njih. Poslije odlaska Obamine i dolaska Trumpove administracije naše diplomate možda nisu bile sigurne da li će Kongres da ih podrži. Nadam se da će moje pisanje biti korisno u tom pogledu”.

Serwer na kraju predlaže i imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan sa zadatkom da procijeni uspjeh i nedostatke u sprovođenju mirovnih sporazuma u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kao i da daje konkretne preporuke za dalju američku politiku rješavanja sadašnjeg zastoja u jugoistočnoj Evropi.

 

Izvor: Kliker.info-VoA