Divanhana nam poklanja pjesmu “S one strane Plive”

25 11 2016
Početkom mjeseca februara 2016. godine Divanhana je započela saradnju sa produkcijskim timom Al Jazeere Balkans sa idejom da zajednički ekranizuju aktuelnu turneju benda “Zukva 2016”. Snimanja su pratila koncerte i realizovala su se na više od 30 lokacija širom Bosne i Hercegovine, zemalja regije i Evrope.

161125007-1_xl

Tokom snimanja, kroz prisnu komunikaciju sa publikom prije, poslije, kao i na samim koncertima, rodila se ideja za realizacijom sevdalinke “S one strane Plive” kao simbolom spajanja ljudi kroz sevdah, slavljenja bogate baštine duhovne raznolikosti Balkana i zajedničkim građenjem ljepše budućnosti na ovim prostorima.

161125007-2_xl

“U toku rada na filmu, sretali smo ljude iz različitih krajeva bivše Jugoslavije, čije su sudbine isprepletene i danas smještene u druge krajeve Evrope i ostatka svijeta. Ljubav prema domovini danas prenose na svoju djecu, a tugu u tuđini zaborave, kako kažu, uz sevdah. Ovdje im je ono što vole. Tu sjetu prepoznasmo u jednom stihu koji kaže da je svaka tuđa zemlja, tuga golema. Toliko ponosa u melodiji i čežnje za domom u riječima, bili su dovoljna inspiracija da sevdalinka ‘S one strane Plive’ postane službeni soundtrack za dokumentarni film ‘Zukva’ koji o našem kolektivu još od početka godine realizuje produkcija dokumentarnog programa Al Jazeere Balkans. Znamo i da je melodija iste poznata u novijoj historiji naše domovine kao melodija za prvu himnu republike Bosne i Hercegovine. Danas, na Dan državnosti, jedinstvom i snagom mladosti želimo poručiti svima, gdje god da se nalaze, da se nikada ne smijemo umoriti u davanju otadžbini. Bosanci i Hercegovci, sve što možemo postići, dugujemo domovini. Ne samo zbog predaka, nego zbog potomaka. Neka među nama vlada samilost i stabilnost. Na ovaj dan, sutra, uvijek”, izjavila je Naida Čatić, vokalistica benda Divanhana.

161125007-3_xl

Divanhana je na pjesmi sarađivala sa priznatim sarajevskim horom Pontanima, te je na samoj realizaciji pjesme učestvovao tim od preko 50 ljudi. Specifičnost hora je da okuplja ljude iz svih religija i uvjerenja, koji se bave muzikom ili vole pjevanje, a ovogodišnji su dobitnici Mirovne nagrade Međunarodnog centra za međureligijski dijalog iz Dohe.

161125007-4_xl

Horske dionice pjesme su snimane u crkvi svetog Ante Padovanskog na Bistriku, dok su se dalja snimanja odvijala u Long Play Studiju u Sarajevu. Produkciju za pjesmu potpisuje Borjan Milošević sa kojim Divanhana njeguje dugogodišnju saradnju, još od albuma “Bilješke iz Šestice”.

161125007-5_xl

Video za pomenutu sevdalinku, koji će ujedno biti i završna scena pomenutog dokumentarca, sniman je u Domu oružanih snaga BiH u Sarajevu.

161125007-6_xl

“S one strane plive” u izvedbi Divanhane je od ovog momenta dostupna i na besplatan download na službenoj stranici benda www.divanhana.ba.

161125007-7_xl

 klix.ba




SRETAN DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE!

25 11 2016

Sretan Ti Dan državnosti Republiko Bosno i Hercegovino!!

Sretan-Dan-državnosti

25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu (Varcar Vakuf), održano je prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Republike Bosne i Hercegovine – ZAVNOBiH-a. Formiranjem ZAVNOBiH-a Bosna i Hercegovina je u okviru Narodnooslobodilačkog pokreta ravnopravno dobila temelje obnove državnosti, grunt i novi rodni list Bosne i Hercegovine.

Obilježavanje Dana državnosti civilizacijska je, humana i građanska dužnost građana Bosne i Hercegovine, a ujedno i pogodna prilika sjećanja na vrijednosti borbe za ljudska prava, borbe protiv fašizma, borbe za slobodu, te značaja državnosti domovine koja je više od dvije decenije na udaru agresorske politike zemalja iz okruženja. Ujedno, Dan državnosti dobra je prilika da se građani podsjete na obnovu državnost RBiH, kao i na sve branitelje Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su nadljudskim naporima uspjeli sačuvati državu BiH.

Svim građanima kojima Republika Bosna i Hercegovina leži na srcu, sretan Dan državnosti!!!

Hamdo Čamo





Režim otpočeo poslednju fazu za poništenje Republike Srpske

25 11 2016
Nedeljko Čubrilović

Nedeljko Čubrilović

 

Piše: Slobodan Vasković

 

Svečana sjednica Narodne skupštine RS, na kojoj su dodijeljene Povelje presuđenim/osuđenim za ratne zločine, pokazala je kako Republika Srpska institucionalno autorizuje i legitimiše ratne zločine kao dio sopstvenog identiteta, ponosi se njima, a one koji su za njih presuđeni neštedimice nagrađuje.
 
Onaj ko je to smislio, organizovao i sproveo Zločinac je nad Zločincima, jer je počinio Zločin nad sopstvenim Narodom, Srpskim, stavljajući ga, putem njegovog najvišeg Doma, u poziciju zaštitnika počinjenih ratnih zločina (nad Bošnjacima, Hrvatima i drugima), dajući kolektivitetu autorizaciju u tim nedjelima, imputirajući mu ratne zločine kao dio nacionalnog habitusa.
 
Decivilizira se cijeli narod i čini ono što nije učinio ni Haški tribunal za ratne zločine – stavlja se Narod u poziciju Kolektivnog Krivca za sve teške, preteške, zločine što su počinjeni.
 
Ovdje nije na djelu dosada primjenjivana „kultura zločina“ (jesmo mi njihove, ali i oni su naše), korištena kao  primarna politička kategorija međusobnog komuniciranja sa, prevashodno, Bošnjacima i njihovom političkom elitom; Ovdje je na djelu nadgradnja – “Kulture zločina Kolektiviteta”, jer se sopstveni narod stavlja u poziciju autora/izvođača/zaštitnika svih počinjenih zločina.
 
Poveljama se, direktno, sa potpisom vrha Narodne skupštine RS, potpisuju tvrdnje da je Republika Srpska utemeljena na zločinu i genocidu.
 
Uradili su to srpski predstavnici i taj akt je neprijateljski akt bez presedana protiv Republike Srpske i Srba kao naroda; Taj akt sračunat je atak na postojanje Republike Srpske i dolazi iz najvišeg Doma tog entiteta – iz vrha Narodne skupštine Republike Srpske.
 
Uporedo sa presudom vrha Narodne skupštine RS Srpskom narodu da je kolektivno odgovoran za ratne zločine, jer tu odgovornost verifikuje sopstvenom odlukom o dodjeli Povelja onima koji su presuđeni za njih, pokrenuta je i Inicijativa za ukidanje Republike Srpske.
 
Inicijativu je pokrenuo Nenad Kecmanović, pozivajući na “raspakivanje Dejtona”, a taj potez niko iz vrha vladajućeg Režima nije odbacio – ni onaj koji obnaša poziciju predsjednika RS, ni predsjednica Vlade RS ni predsjednik Narodne skupštine RS.
 
Logično je da Nenad Kecmanović, savjetnik Milorada Dodika, kao avangarda Režima, pokreće pitanje ukidanja RS, kroz Inicijativu za raspakivanje Dejtona, jer je logično da ne treba da postoji nešto što je zasnovano na zločinu i genocidu, što je dodjelom Povelja presuđenim/osuđenim za ratne zločine, direktno potvrdila i Naodna skupština RS.
 
Logično je da iza te inicijative stoji Milorad Dodik, koji se nije ogradio od svog savjetnika niti ga je smijenio sa te pozicije.
 

Logično je i da se uskoro organizuje novi Referendum na kojem će Srbi sami glasati za ukidanje Republike Srpske; Možda pitanje neće biti baš tako precizno, ali će, svakako, biti na tom tragu.
 
slobodanvaskovic.blogspot.com,
29.10.2016





Dan državnosti Bosne i Hercegovine

25 11 2016

Na prvom zasjednanju ZAVNOBIH-a, 25. novembra 1943. godine, donesena je odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

dan_drzavnosti
Datum: 25.11.1943.

25. novembar se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Naime, upravo tog historijski vrlo značajnog 25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. Na pomenutom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

25. novembra 1943. godine Bosna i Hercegovina je, dakle, obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.

Nakon nekoliko dana pomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. Treba napomenuti da je BiH, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.

Ono što je najvažnija činjenica i zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a, je upravo činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Treba dodati da je ovu odluku na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bh. naroda. Na kraju:

SVIM GRAĐANIMA SRETAN 25. NOVEMBAR
DAN DRŽAVNOSTI NAŠE JEDINE DOMOVINE BOSNE I HERCEGOVINE!
Historija.ba





Jezik kao instrument nacionalnih podjela

25 11 2016

Kojim jezikom govore narodi u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji? Stručnjaci tvrde da govore istim jezikom i savršeno se razumiju, no političkim stavovima nacionalne podjele unose se i u lingvistiku.

36500359_303

Disolucije na području bivše Jugoslavije, smatra dr. Hanka Vajzović, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH, nanijele su štete na svakom planu, pa tako ni jezik nije ostao pošteđen. “Imali smo jedan jezik u četiri socio-kulturne sredine, koji je i tada bio policentričan, funkcionirao je u okviru dviju varijanata i dvaju standardnojezičkih izraza. Bez velikih problema prođoše varijante – u Srbiji srpski, u Hrvatskoj hrvatski, Crnogorci pričekaše dobro, jer su oni posljednji rješavali ta pitanja, a u BiH ništa se riješilo nije”, smatra Vajzović.

Činjenica je, naglašava ona, “da je jezik razapet između lingvistike i politike i tu činjenicu niko više ne dovodi u pitanje”. “Ono što jeste specifičnost BiH, to je jedna segregacija, diskriminacija na osnovu jezika, podjele”, kaže Vajzović. Podcrtavajući da konstitutivni narodi u BiH, prema Ustavu, imaju pravo na vlastiti jezik, fokus stavlja na “ostale”, koji samim svojim položajem nemaju takvo pravo. Sve to uzrokuje samo probleme, a prema njenom mišljenju, problema je puno u obrazovanju, u medijima, u administraciji i sve “na temeljima takve sprege između jezika i politike”

36500414_404
Teofil Pančić (d), Nenad Veličković (u sredini) i Hanka Vajzović (d)

Višestruke štete

“Štete su višestruke i to i po jezik i po politiku, ali i po kolektivitete u koje se zaklinju etno-nacionalne politike, kao i po pojedinca. Dobili smo unikatnu, nevjerovatnu situaciju nesklada između lingvističke istine i onoga što nam politika priređuje… Višestruke su štete i po neke univerzalne vrijednosti kao što su demokracija, ljudska prava, ako govorimo o segregaciji u obrazovnom sistemu, ako govorimo o diskriminaciji – sigurno nije dobro to što imamo”, zaključuje Vajzović još jednom oslikavajući paradoks u kojem u četiri države građani govore istim jezikom, od čega se u tri države zvanično koristi po jedan jezik, a u BiH čak tri.

Problemom jezika, na žalost, manje se bave jezički stručnjaci, a više politika. Svjesni problema, berlinski Allianz Kulturstiftung i beogradski Forum ZDF, uz pomoć kolega iz BiH, Hrvatske i Crne Gore pokrenuli su seriju rasprava o jeziku/jezicima u četiri države bivše Jugoslavije. Sesije su održane u Podgorici, Splitu i Beogradu, a završni skup upravo na mjestu gdje se o jezik konstantno “zapinje” – u Sarajevu.

Političke manipulacije jezikom

Različite teorije o tome da li govorimo istim jezikom ili različitim jezicima postoje već godinama, a posebno su došle do izražaja raspadom bivše države. Pravu pometnju među lingvistima, ali i u javnosti, prije nekoliko godina je izazvala dr. Snježana Kordić, hrvatska lingvističarka i priznata predavačica na više prestižnih univerziteta u Njemačkoj. U svojoj knjizi “Jezik i nacionalizam”, Kordić je iznijela tezu da narodi u četiri zemlje bivše Jugoslavije – BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, govore istim jezikom i međusobno se savršeno razumiju, te je i naučno dokazala da sličnost tih jezika prelazi standarde prema kojima se može tvrditi da su neki jezici isti.

“Jezici u ustavima su strašan problem. Ta četiri naziva su ogroman problem, jer na njima se bazira priča da su to različiti jezici. Ti nazivi jesu uvedeni u ustave i u nastavu, baš zato da bi sugerirali i da bi se njihovim korištenjem tvrdilo da su to četiri različita standardna jezika. Onda dobivamo političke manipulacije jezikom”, smatra Kordić. Sve te manipulacije, dodaje ona, ogledaju se u razdvajanju djece u školama prema nacionalnoj pripadnosti, kao što je slučaj u dvije škole pod jednim krovom, ili u traženju TV kanala na nacionalnom, na primjer, hrvatskom jeziku.

Kako politika manipulira jezikom, odnosno njegovim nazivom, opisuje i Božena Jelušić, koja je u Crnoj Gori 1980. godine predavala srpsko-hrvatski jezik, početkom 90tih je to postao srpski jezik, nešto kasnije maternji, a trenutno predaje crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatski jezik i književnost. U Crnoj Gori, kaže Jelušić, bar na taj način se priznaje da se radi o “istom jeziku kojeg govore različiti narodi”.

36500332_404

Jezikom protiv povratnika

Nenad Veličković, profesor Srpske književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, naveo je brojne negativne primjere poigravanja nazivom jezika u političke svrhe, pa je odluku vlasti Republike Srpske da jezik koji uče bošnjačka djeca u školama u RS nazovu bošnjačkim jezikom okarakterizirao kao potez režima u Banjoj Luci da povratnicima da do znanja da nisu dobrodošli na svoje, kao što je bio slučaj bošnjačke djece u Konjević Polju. Veličković, međutim, krivi i akademsku zajednicu što problemu ne pristupa na adekvatan način – stručni i naučni, “već se hvata za tu političku priču”.

Takve vrste politika, kako upozorava Danijela Majstorović sa Univerziteta u Banjoj Luci, upravo su dovele do segregacija, a univerzitete i medije pretvorile u ideološke aparate. Smatra da je potreban veliki prevrat, čak i promjena Daytonskog mirovnog sporazuma da bi se moglo mijenjati i pitanje jezika, jer, “kada je riječ o performiranju nacionalizma, jezik je ključan”. I dok se vode polemike kojim jezikom koji narod priča i o kakvim se razlikama radi, žalosna je činjenica, naglašava Majstorović, da je posljednji popis stanovništva pokazao kako je u BiH, u 21. stoljeću, više od 89 hiljada nepismenih.

Srbijanski pisac Teofil Pančić tvrdi da “pitanja stvaranja vještačkog nadahnjivanja razlikama kojima se onda pridaju nekakvi atributi kolektivnog, nacionalnog, itd, ne služe ničemu dobrom ni za koga od nas”. “Služe samo tome da se reprodukuju oni najgori obrasci koji ljude dijele na krajnje primitivan način u manipulativnu korist i izvlače oni najgori dijelovi političkih, intelektualnih, akademskih i medijskih elita, pa se stvara, de-facto, kontra-elita koja nama vlada svih ovih godina”, zaključuje Pančić.

Rješenje u neutralnom nazivu?

Snježana Kordić nudi rješenje za sve – neutralan naziv jezika. Tako bi se u nižim razredima osnovne škole jezik zvao “nastavni jezik”, a u višim razredima i u višim školama samo “jezik i književnost”. Takav model, naglašava Kordić, nije novost i već je primjenjivan u sličnim situacijama. “U Austriji je poslije Drugog svjetskog rata primjenjivan takav model, cijelih sedam godina, pa se smanjila netrepeljivost (prema nazivu njemački jezik) i vlastiti jezik su nazvali nazivom drugog naroda. Tako bi trebalo i kod nas, dok se stručnjaci ne dogovore oko zajedničkog naziva”, kaže Kordić i zaključuje: “Time bi nestalo temelja za segregaciju djece, za potražnju kanala na nekom jeziku, bilo bi manje netrepeljivosti i predrasuda i mržnje u društvu, i političarima bi bilo izbačeno iz ruku jedno sredstvo za proizvođenje konflikata, koje sada zaista obilato koriste”.

 

 

DW.com





Bolton: Vojska EU-a – bodež uperen u srce NATO-a

25 11 2016

EP je donio neobavezujuću rezoluciju o stvaranju odbrambene linije zbog prijetnji sa kojima se EU suočava.

Bolton je ocijenio kako rezolucija može dovesti do toga da EU izgubi zaštitu NATO-a, AP

Bolton je ocijenio kako rezolucija može dovesti do toga da EU izgubi zaštitu NATO-a, AP

 

Ukoliko bi zaista došlo do stvaranja operativne vojske Evropske unije, to bi bio bodež uperen u srce NATO, izjavio je kandidat za državnog sekretara SAD-a i bivši ambasador SAD-a u UN-u John Bolton.

Evropski parlament u utorak je donio neobavezujuću rezoluciju o stvaranju odbrambene linije zbog prijetnji sa kojima se EU suočava, a šefica diplomatije EU Federica Mogherini je podvukla da to neće biti “evropska armija”, već struktura koja će djelovati zajedno sa NATO-om.

Međutim, Bolton je ocijenio kako rezolucija može dovesti do toga da EU izgubi zaštitu NATO-a i dodao je da EU nije sposobna formirati “stvarnu centralizovanu vojsku”, prenosi RT.

Efikasnost briselske birokratije

“Ukoliko EU kaže ”Možemo sami sebe da branimo”, mnogo Amerikanaca će reći ”Dobro, a sljedeći put kada autoritarno militarističko društvo bude prijetnja, javite nam kako je to ispalo””, rekao je Bolton.

On je ocijenio da ima mnogo retorike o mogućnostima, ali da je ispod toga sve “šuplje”.

“Ukoliko mislite da se oslonite na EU, sa svom efikasnošću birokratije u Briselu, neka vam je Bog u pomoći, to je sve što mogu da kažem. Možete završiti tako što ćete isprovocirati druge, možda Rusiju, a kada oni shvate da je sve slabo, biti ćete u još većoj opasnosti”, kazao je Bolton.

Prema njegovim riječima, ključna razlika između EU-a i NATO-a je u miješanju u suverenitet zemalja članica.

Izvor: Agencija 





Na Dan državnosti BiH u Sarajevu osim državnih osvanule i zastave s ljiljanima

25 11 2016

Tradicionalno na Dan državnosti Bosne i Hercegovine u glavnom gradu su istaknute državne zastave na institucijama kao i na drugim objektima. Ulice Sarajeva jutros su bile puste i izostala je uobičajena gužva, s obzirom da je neradni dan.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba

Osim državne zastave, na nekoliko mjesta danas se mogu primijetiti i zastave s ljiljanima, što je bilo zvanično obilježje Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine.

Dan državnosti danas se ne obilježava na cijeloj njenoj teritoriji, a u većini bh. gradova osim isticanja zastave i drugih državnih obilježja, položeno je i cvijeće na spomen-obilježjima.

U Sarajevu su to učinili državni, entitetski i kantonalni zvaničnici. Danas je praznik i neradni dan u FBiH, a u entitetu Republika Srpska ovaj datum se ne obilježava.

Podsjećamo da je 25. novembra 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih, te ravnopravnost Republike BiH unutar jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

klix.ba