Njemačka uradila sve ono što u BiH neće

5 06 2020

OPORAVAK EKONOMIJE Kacelarka Merkel diže zemlju iz recesije. Jedna od glavnih poticajnih mjera je privremeno snižavanje stope PDV-a, a prodice s djecom će iz budžeta dobiti direktnu pomoć po 300 eura za svako dijete.

 - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba
Angela Merkel, FOTO: AFP

Njemačka kancelarka Angela Merkel objavila je novi paket mjera za poticanje oporavka najveće evropske ekonomije. Paket vrijedan 130 milijardi eura rezultat je pregovora među strankama vladajuće njemačke koalicije, a uključuje brojne mjere namijenjene građanima, kompanijama, ali i jedinicama lokalne samouprave.

Jedna od glavnih poticajnih mjera je privremeno snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost (PDV). Osnovna stopa od 19 posto bit će od početka maja do kraja godine snižena na 16 posto, a povlaštena stopa, koja se koristi za neke pojedine kategorije proizvoda, bit će u istom periodu snižena sa sedam na pet posto. Prema izračunima, na taj način za dodatnu potrošnju trebalo bi se osloboditi oko 20 milijardi eura.

Jaču potrošnju njemačke vlasti namjeravaju potaknuti i direktnom pomoći porodicama s djecom, koje će iz budžeta dobiti po 300 eura za svako dijete. Malo manje direktna dodatna pomoć stiže i onima koji se odluče na kupovinu električnih vozila. Vlada je novim paketom mjera odlučila udvostručiti svoje poticaje za one koji kupuju automobile na električni pogon, a troškove građana dijelom će rasteretiti i odluka o sniženju naknade za ulaganja u obnovljivu energiju u 2021. i 2022. godini, zbog čega će im računi za struju biti niži.

Sjedište Evropske centralne banke u Frankfurtu - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Sjedište Evropske centralne banke u Frankfurtu, FOTO: AFP

Kancelarka Merkel izjavila je da je koalicija sastavila hrabar program koji će potaknuti domaću potrošnju, investicije u inovacije te olakšati finansijski pritisak na obične Nijemce.

– Jasno je da sve ovo zahtijeva odlučan odgovor – kazala je Merkel u Berlinu.

– Riječ je o zadržavanju poslova i održavanju ekonomije u pogonu ili njenom ponovnom pokretanju – dodala je.

Njemačka ekonomija ušla je u recesiju još u prvom tromjesečju ove godine, a očekuje se da će pad aktivnosti biti još oštriji u drugom kvartalu. Stroge mjere za sprečavanje širenja epidemije koronavirusa uvedene su u drugoj polovici marta, a njihovo postepeno popuštanje krenulo je 20. aprila. Stopa nezaposlenosti porasla je u prošlih mjesec dana sa 5,8 na 6,3 posto, javlja Deutsche Welle.

Nakon šest godina ostvarivanja viškova

Broj nezaposlenih bio bi i znatno viši da u Njemačkoj ne postoji državni program kojim se kompanijama olakšavaju smanjivanje broja radnih sati i privremena obustava rada. Savezna agencija za zapošljavanje pokriva barem 60 posto troškova onih zaposlenih kojima je smanjen fond radnih sati ili privremeno ne rade, a zauzvrat se kompanije obvezuju da ih neće otpuštati. Prema nekim informacijama, tom je mjerom obuhvaćeno čak sedam miliona zaposlenih.

Kriza je poremetila naviku održavanja uravnoteženog budžeta u Njemačkoj. Nakon šest godina ostvarivanja viškova u državnom budžetu, Njemačka će pozajmiti 156 milijardi eura kako bi finansirala postojeće pakete mjera i pokrila očekivani pad poreznih prihoda. Ministar finansija Olaf Šolc (Scholz) izjavio je da Njemačka sebi može priuštiti povećanu državnu potrošnju, “jer smo proteklih godina bili finansijski odgovorni i sada možemo iskoristiti štednju”.

Porezne olakšice

Među mjerama najnovijeg paketa pomoći nalaze se i one koje su usmjerene u druge sektore. Njemačka će iz budžeta ove godine odvojiti dodatnih 5,3 milijarde eura za pomoć sistemu socijalne zaštite, što uključuje javno zdravstvo i naknade za nezaposlene.

Dodatni novac odvojit će se i iduće godine, a time se želi sniziti opterećenje davanjima za građane i kompanije, zbog čega bi im na kraju trebalo biti na raspolaganju nešto više novca za potrošnju.

Među mjerama se nalaze i određene porezne olakšice za firme vezane uz produživanje prenesenog gubitka i deprecijaciju imovine, što će saveznu i pokrajinske vlade stajati oko osam milijardi eura. Škole i vrtići dobit će dodatnih tri milijarde eura pomoći iz saveznog budžeta, a iz Berlina će stići i pomoć lokalnim jedinicama samouprave u finansiranju troškova stanovanja za nezaposlene te u nadoknadi pada lokalnih poreznih prihoda. Za kulturne i neprofitne organizacije odvaja se 1,9 milijardi eura kako bi se pomogao opstanak pozorišta, opera, kinematografija i srodnih organizacija

Izvor: avaz.ba

 





NAJNOVIJI PODACI ŠOKIRALI EKONOMISTE: Očekivali su još osam miliona nezaposlenih u maju u SAD-u, ali su grubo pogriješili

5 06 2020

Stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama u maju je neočekivano pala u odnosu na mjesec ranije, u uvjetima poboljšane situacije u pogledu zapošljavanja, pokazao je u petak najnoviji izvještaj ministarstva rada.

Izvještaj tog ministarstva, koje obično izaziva veliku pozornost, pokazalo je da je u najvećoj svjetskoj ekonomiji situacija na tržištu rada značajno poboljšana, suprotno očekivanjima ekonomista.

Broj zaposlenih u maju je poskočio za 2,51 milion, objavilo je ministarstvo rada.

Stopa nezaposlenosti spustila se pritom na 13,3 posto, sa 14,7 posto u aprilu, pokazuje izvještaj.

U aprilu su poslodavci ugasili čak 20,69 miliona radnih mjesta, pokazuju revidirani podaci toga ministarstva. Prvobitna procjena za april pokazivala je gubitak od 20,5 milijuna radnih mjesta.

Najnovije brojke gotovo su šokirale ekonomiste koji su očekivali da će u maju biti ugašeno još oko osam miliona radnih mjesta, uz skok stope nezaposlenosti na 19,8 posto.

U drugoj polovini maja situacija po pitanju zapošljavanja značajno je poboljšana budući da su kompanije počele ponovno pokretati poslovanje nakon što su od sredine marta bile zatvorene radi suzbijanja epidemije koronavirusa, primjećuje Reuters.

Izvor: Slobodna Bosna





Policiji zabranjeno stiskanje vrata i gušenje osumnjičenih

5 06 2020

Pregovarači grada Minneapolisa dogovorili su s predstavnicima države da se zabrani policiji upotreba stiska i gušenja nad osumnjičenim te zahtijevaju od policije da prijave i intervenišu kada pripadnik policije bude svjedok neovlaštene upotrebe sile.

To su dio dogovora između pregovarača i Odjela za ljudska prava Minnesote, koji je ove sedmice pokrenuo istragu o građanskim pravima kao odgovor na smrt Georgea Floyda. Očekuje se da će Gradsko vijeće sporazum odobriti kasnije u petak.

>>>Barack Obama pripadnicima afroameričke zajednice: Vaši životi i snovi su bitni

Sporazum, koji će biti na snazi na sudu, zahtijeva od bilo kojeg pripdanika policije, bez obzira na dužnost ili čin, da odmah prijavi svom zapovjedniku ili nadređenom upotrebu sile – gušenja ili stiska, javio je AP.

Svaki policajac koji vidi drugog policajca da počini bilo kakvu neovlaštenu upotrebu sile, uključujući bilo kakav pritisak na vrat osumnjičenog, mora intervenisati usmeno, pa čak i fizički.

Ako to ne urade, bit će podložni istoj disciplinskoj mjeri kao da su i sami upotrijebili prekomjernu silu nad osumnjičenim.

Izvor: federalna.ba/fena





ZAVRŠNE OPERACIJE JUGOSLAVENSKE ARMIJE – III – (1.MAJA-15.MAJA 1945.)

5 06 2020

Štab II Jugoslavenske armije, travanj 1945. - pripreme za oslobođenje Zagreba
Štab II Jugoslavenske armije, travanj 1945. – pripreme za oslobođenje Zagreba


„Završnim operacijama 2. sv. rata u Jugoslaviji nazivaju se ratne operacije za oslobođenje zemlje između 20. marta i 15. maja 1945. godine. U završnim operacijama Jugoslovenska armija zarobila je oko 150.000 njemačkih vojnika.

Početkom 1945. godine NOVJ prolazi strukturnu reorganizaciju. Ukidaju se nacionalno-republički dijelovi NOV koji se uvezuju u četiri operativne armije: 1. armija nasuprot Nijemcima u Sremu, s jezgrom od divizija dotadašnjeg  I. proleterskog korpusa; 2. armija oformljena je u istočnoj Bosni od Južne operativne grupe divizija; 3. armija utemeljena je na Dravi i dijelu fronta u Baranji, od jedinica Glavnog štaba Vojvodine i XII. korpusa; dok je 4. armija formirana 2. marta od divizija VIII. i XI. korpusa, te 1. tenkovske, Artiljerijske i Dopunske brigade, u Dalmaciji, Lici i Primorju, a operativno su joj bile podređene i jedinice VII. i IX. [slovenskog] korpusa. Uoči pokretanja finalne ofanzive JA je raspolagala sa 765. 000 vojnika, što je impozantna snaga, no ipak na granici dovoljne, uzme li se u obzir ogroman vojno-politički zadatak koji je imala izvršiti na frontu po pitanju posve legalnih vojnih aktivnosti tokom ratu „osiguranja i čišćenja“ oslobođenih područja. Trebalo je ne samo konačno pobijediti i uništiti na pojedinim mjestiama odsudnu odbranu nacista i kolaboracionista, već prije zapadnih Saveznika osloboditi Istru i Slovensko primorje , kako bi ih se stavilo pod jugoslavensku teritorijalno-administrativnu nadležnost.“


Piše:  Hamdo Čamo

III INDEKS OPERATIVNOG RAZVOJA I STANJA OD 1.MAJA-15.MAJA 1945

Operacija 2. armije za oslobođenje Sarajeva, započela je 28. marta. Nakon što je Hitler napokon odobrio evakuaciju sarajevske grupe vojnih snaga 20. marta, većina jedinica njemačkog XXI. korpusa izvukla se do 5. aprila, kad je započeo napad JA na sam grad, oslobođen dan kasnije. Oslobođenjem Zenice završena je Sarajevska operacija, a na frontu su stvoreni  svi uvjeti za daljnje napredovanje 2. armije. Uvodne borbe 1. i 3. armije za proboj Sremskog fronta započele su 2. aprila 1945. Osnovna ideja bila je obuhvatiti neprijateljske snage napadima 1. armije sa r. Save, odnosno Treće sa r. Drave, a potom ga u koncentričnom napadu konačno uništiti. Glavni stub njemačke odbrane tog dijela ratišta bio je XXXIV. korpus podržan s dvije ustaške divizije. Glavne borbe na Sremskom frontu započele su 12. aprila, da bi nakon teških trodnevnih okršaja bio oslobođen trokut Osijek-Našice-Miholjac, čime su jedinice NOVJ sa sjevera ugrozili njemačke položaje kod Đakova, odnosno stvorili uvjete za nastavak napredovanja Podravinom, prema Varaždinu. Pokušaj da se jedinice njemačkog XXI. korpusa, koje se još nisu stigle povući na lijevu obalu Save, odsiječe osvajanjem Pleternice, završio je u petodnevnim krvavim okršajima. Nijemci su Pleternicu nakon petodnevne vješte odbrane napustili tek 20. aprila, po uspješnom izvlačenju posljednjih trupa iz Bosne.

1.maj 1945

— Njemačka Vrhovna komanda zatražila je primirje, ali je vlada SSSR-a tražila bezuslovnu kapitulaciju odbijajući svaki oblik pregovora. Za to vrijeme su Savezničke snage zauzele grad Torino u Italiji. Dan poslije, 2.maja 1945, dok kapituliraju ostaci njemačkih garnizona u Berlinu, Rostoku i Vernemindeu u Nemačkoj u sjevernoj Italiji prekinuta su sva neprijateljstva između njemačkih i savezničkih snaga. Na isti dan po nalogu vlade V. Britanije, feldmaršal Harold Aleksandor upućuje telegram vrhovnom komandantu JA Josipu Brozu Titu zahtijevajući da jedinice JA napuste Trst i da se povuku zapadno od pl. Ćićarije.

 

2.maj 1945

— Drugog maja kapitulirala je grupa armija »C« u Italiji (poslije primirja zaključenog 29. aprila u Kazerti);

— Jedinice 4. armije JA (9. udarna. 20. udarna i 30. divizija i dijelovi 26. udarne divizije) poslije teških uličnih borbi, uz učešće naoružanog građanstva iz sastava partizanske komande mesta oslobodile su Trst.

— Sedma slovenačka udarna brigada „France Prešern“ 31. divizije JA poslije dvodnevnih uličnih borbi oslobodila je Goricu.

— Štab 4. operativne zone Slovenije naredio je jedinicama 14. udarne divizije JA da usiljenim maršem izbiju na jugoslovensko-austrijsku granicu i zaposjednu mostove na r. Dravi i sve prelaze preko granice, te onemogući nesmetan prolaz, pristupe razoružavanju i zarobljavanju njemačko-ustaških snaga koje se pred jedinicama JA povlače dolinom r. Savinje u pravcu Austrije. Diviziji je takođe naređeno da dijelom snaga zaposjedne Beljak, Celovec i Velikovec  u Austriji .

 

  1. maj 1945

—  Vlada tzv. „Nezavisne Države Hrvatske“ (NDH) tri dana prije napuštanja zemlje, 3. maja 1945, ukida po zlu poznate rasne zakone koje je donijela 1941. Odmah potom upućuje memorandum feldmaršalu Alexanderu, zapovjedniku saveznih snaga na Sredozemlju, u kojem stavlja NDH pod njegovu “moćnu zaštitu”. U memorandumu ističe “da NDH ne pripada fašističkom bloku država niti se upravlja fašističkom ideologijom, već isključivo borbom za obranu svoje nacionalne države”.

— Na pruzi Ljubljana – Postojna, 13. hercegovačka udarna brigada 29. udarne divizije JA oslobodila je Rakek i Unec, a slovenački domobrani su se povukli ka Cerknici i Logatecu.

— U Bazovici (kod Trsta), po naređenju Štaba 4. armije JA, formiran Motorizovani odred (11. dalmatinska udarna brigada 20. udarne divizije JA. motorizovani divizion i četa tenkova) sa zadatkom da što prije izbiju u Korušku i presijeku odstupnicu neprijateljskim snagama koje su se preko Slovenije povlačile za Austriju.

— Poslije trodnevnih ogorčenih uličnih borbi jedinice 4. armije JA (dijelovi 20. i 29 udarne i 30. divizije JA) oslobodile su Opčine (kod Trsta). Zarobile su oko 2.600 njemačkih vojnika i podoficira i 29 oficira a zaplijenile veće količine oružja i municije.

— U Dravogradu 2. slovenačka udarna brigada »Ljubo Šercer« 14. udarne divizije JA napala je njemačku posadu, savladala nekoliko otpornih tačaka na desnoj obali i protjerala njemačke snage preko r. Drave, te iz zarobljeničkog logora oslobodila 120 Rusa i 43 Engleza. Sutradan naveče, po naređenju Štaba divizije, ona je odustala od daljih napada i usiljenim maršem krenula preko Železne Kaple ka Velikovecu u Arstriji da presiječe odstupnicu njemačko-ustaškim snagama.

— Jedinice 15. divizije JA okružile su njemačko-domobransku posadu u Kočevju i poslije oštrih uličnih borbi oslobodilo ovo mesto, iz koga se dio neprijateljskih snaga, uz podršku tenkova, probio u pravcu Ribnice. Istovremeno su jedinice 18. divizije JA u višečasovnoj borbi, razbile su njemačko-domobranske snage u blizini s. Goteniee i s. Grčarica, te ih gonile u pravcu Ribnice.

— Naredbom Štaba 7. korpusa JA Gradbena brigada preimenovana u Inžinjerijsko brigadu 7. korpusa JA.

— Kod Vismara u Njemačkoj u dodir dolaze jedinice 2. britanske armije i trupe 2. bjeloruskog fronta Crvene armije. U naredna dva dana Savezničke snage zauzimaju gradove Berhtesgaden, Linz i Salzburg u Austriji hvatajući vezu sa snagama koje su prodirale kroz sjevernu Italiju.

— U Sloveniji dvije brigade 29. udarne divizije 4. armije JA, uz podršku tenkova i artiljerije, poslije teških dvodnevnih borbi su oslobodile Postojnu. Poginulo je oko 300 a zarobljeno oko 400 neprijateljskih vojnika i oficira. Jedinice 29. divizije su imale 26 mrtvih i 55 ranjenih. Od mađarskih vojnika prebjeglih iz njemačke vojske formiran je „Mađarski bataljon“ jačine 147 ljudi, u sastavu 2. slovenačke udarne brigade Ljubo Sercer 14. udarne divizije JA. Treća slovenačka udarna brigada „Ivan Gradnik“ 31. divizije JA oslobodila je Trst slomivši otpor jakih njemačkih i italijanskih fašističkih snaga, a potom na r. Soči uspostavila vezu sa snagama 2. novozelandske divizije.

— Glavni štab JA za Sloveniju izdao je naredbu o podjeli teritorije Slovenije i formiranju četiri vojna područja: Ljubljansko, Tršćansko, Celovško i Mariborsku vojno područje, s komandama mesta u većim mjestima.

 

  1. maj 1945

— Kapitulirale su sve njemačke snage u sjevernoj Njemačkoj, Holandiji, Danskoj i Šlezvig-Holštajnu.

— U Beogradu otpočinju trodnevni pregovori između Povjereništva narodne odbrane Jugoslavije i načelnika štaba Savezničke vrhovne komande u Italiji generala Frederika Morgana. Savzenička komanda zahtjeva da se snage JA napuste Julijsku krajinu i da se povuku iza linije: desna obala r. Mirna – Prošek – Gorica (“Morganova linija“). Na tome se stalo, pregovori nisu završeni.

— U Sloveniji su jedinice 29. udarne divizije 4. armije JA odbacile njemačko-domobranske snage ka Ljubljani i oslobodile Cerknicu i G. i D. Logatec.

— U Ajdovščini, na svečanoj sednici Predsjedništva Slovenačkog narodnooslobodilaćkog vijeća, obrazovana je vlada federalne Slovenije.

— Jedinice 29. udarne divizije 1. armije JA, goneći njemačko-domobranske snage ka Ljubljani, oslobodile su Borovnicu i Vrhniku.

— Povlačeći se iz Rijeke, jake snage njemačkog 97. armijskog korpusa prodrle su u Ilirsku Bistricu.

— U s. Zagorju (kod Trbovlja) 6. slovenačka udarna brigada „Slavko Slander„  4.operativne zone Slovenije okružila je i poslije jednodnevne borbe prinudila na prodaju njemačku posadu. Zarobljeno je 485 njemačkih vojnika i zaplijenjena jo veća količina naoružanja i opreme.

 

5./6.maj 1945

— Trinaesta slovenačka udarna brigada »Mirko Bračič« 14. udarne divizije JA, poslije višečasovne noćne borbe, odbacuje jake njemačke snage u Mežicu i oslobađa s. Žerjav, a potom se usiljenim maršem upućuje ka Celovcu.

— Nastupajući ka Ljubljani, jedinice 15. divizije JA su napale njemačko-domobranske snage pri čemu su oslobodile s. Višnju GOTO i Grosuplje u Austriji.

— Kod s. Borovlja Koruški NOP odred 4. operativne zone Slovenije, poslije višečasovne borbe, razbio je dijelove njemačke 14. SS divizije i produžuje nastupanje ka Celovecu.

 

6.maj 1945

— Kapitulirale su njemačke snage u u oblasti sjevernih Alpa, zapadnoj Austriji i južnoj Bavarskoj.

Tokom borbi za konačno oslobođenje nastavljeno je nastupanje 1, 2. i 3. armije prema sjeverozapadnim granicama Jugoslavije. Treća armija je 6. maja naišla na organizovan otpor u rejonu Ludbrega, gdje je razbila neprijatelja i oslobodila Ludbreg, a sutradan Varaždin i Varaždinske Toplice. Istovremeno je 1. armija prešla rijeku Čazmu, ovladala rejonom Čazme i Kutine i nastavila nastupanje prema Zagrebu.

— Karlovac. U toku čitavog dana neprijatelj je davao jak otpor na liniji Dubovac — Kalvarija a na položajima Tropčić — Bezjakovo Brdo izvršio je protivnapad na jedinice VII brigade.

Upornost neprijatelja na položajima Dubovac — Kalvarija — Bezjakovo Brdo bila je sračunata na zaštitu komunikacije i prelaz preko Kupe, pošto su mostovi na Kupi kod Karlovca bili porušeni. U toku čitavog dana ovog dana borbe su bile žestoke. Neprijatelj je branio ove položaje po cijenu svojih velikih gubitaka. Za likvidaciju ovih položaja angažovani su mehanizovani topovi, teške haubice ali se tvrđava Dubova nije mogla likvidirati jer je tvrđava jake konstrukcije.

Tek u noći između 6. i 7. maja očišćena je čitava prostorija između Kupe i Dobre.

U ovim akcijama za likvidaciju Karlovca neprijatelj je imao: 858 poginulih i oko 128 zarobljenih. Zaplijenjeno je: 2 teška bacača, 15 puškomitraljeza, 270 pušaka, 1 tenk, 4 »šarca«, 5 kola sa pontonskim čamcima i 7 motornih vozila.

Naši gubici su: 610 ranjenih, 212 mrtvih, 4 nestala.

 

—Šestog maja uveče zatražio je komandant 97. Armijskog korpusa primirje i pregovore radi kapitulacije. Pregovori su vođeni u toku noći. Sutradan, u 6 časova, 97. armijski korpus je kapitulirao. Međutim, kako sve jedinice nisu mogle biti o tome odmah obaviještene, borbe su toga dana (7. maja) nastavljene kod Velog Brda, južno od Ilirske Bistrice i na visu Strma reber (južno od Koritnice), gdje je uništena jedna grupa Nijemaca koja se probijala tim pravcem. Borbe su prestale tek oko podne, kada se pristupilo razoružavanju neprijateljskih trupa. Ukupno se predalo 16.000 njemačkih vojnika i oficira i nekoliko generala. Ovim je prestao otpor neprijatelja u Istri i Slovenačkom primorju.

—Po razoružanju njemačkog 97. armijskog korpusa, 4. Korpus (7. i 8. divizija) upućen je preko Ljubljane u pravcu Zagreba, 26. divizija upućena je u rejon Tržiča (Monfalkone), 13. Divizija u rejon Gorice, 43. divizija u rejon Pazina, 10. brigada 29. Divizije u St. Peter, u sastav svoje divizije, a 19. divizija ostala je da čuva zarobljenike i ratni plijen.

—Po oslobođenju Kočevja, Gotenice i Grčarice, 7. korpus je preduzeo gonjenje prema Ribnici, uputivši 15. diviziju desno a 18. diviziju lijevo od puta Kočevje — Ribnica. Divizije su izbile južno i istočno od Ribnice, ali se neprijatelj (oko 900 vojnika), ne sačekavši napad, povukao u pravcu Velikih Lašča, pružajući slabiji otpor na pojedinim linijama. Goneći neprijatelja, 5. I 6. maja, 15. divizija zauzela je Grosuplje i kod Višnje Gore razbila jednu motorizovanu kolonu koja se kretala prema Ljubljani. Poslije oslobođenja Velikih Lašča, 18. divizija preduzela je gonjenje pravcem Smarje — Ljubljana, a 13. Brigadi 29. divizije, koja je bila prebačena iz Borovnice na prostoriju Brezje — Horjul, naređeno je da pravcem St. Vid preseče neprijatelju odstupnicu iz Ljubljane za Kranj. Motorizovani odred, s obzirom na to da su na putu Idrija — Tolmin bili porušeni mostovi, uputio je dva bataljona pješke kraćim pravcem Idrija — Tolmin.

Neprijateljske snage su se povukle ka Ljubljani i organizovale spoljnu odbranu na liniji Sostro — Orlje — Babina Gorica — Bevke — Horjul — Vrzdenec, koju su posjeli 17. SS policijski puk, jedan bataljon 19. SS policijskog puka, SS podoficirska škola i domobranske jedinice. U vezi s napadom na Ljubljanu, Štab 7. korpusa je postavio jedinicama sljedeće zadatke:

  1. divizija da zauzme Podlipoglav, St. Pavel i Podmolnik, 18. divizija — Laverce i Babinu Goricu, 29. divizija — Bevke, Log, Horjul i Vrzdenec i produži napad ka Ljubljani. Divizija »Garibaldi« je određena u korpusnu rezervu na prostoriji Višnja Gora — Polica — Grosuplje.

Sedmog i 8. maja vodio je 7. korpus oštre borbe s neprijateljskim snagama koje su bile podržane artiljerijom i tenkovima. Korpus je postepeno slamao otpor neprijatelja, te se ovaj 8. maja, pred veče, morao povući sa spoljne linije odbrane, a oko 23 časa napustio je Ljubljanu, odstupivši prema Kamniku i Kranju Motorizovani odred, koji je nastupao pravcem Tolmin — Kobarid — Bovec, stupio je kod Kobarida u vezu sa savezničkim snagama, a potom prešao bivšu jugoslovensko-italijansku granicu i izbio u Kranjsku Goru, gdje je poslije dvočasovne borbe prinudio na predaju grupu od oko 500 neprijateljskih vojnika.

Devetog maja jedinice 7. korpusa su ušle u Ljubljanu i zaplijenile veliku količinu ratnog materijala. Zatim je 15. Divizija produžila gonjenje i izbila na liniju Zalog — Zgornja i Spodnja Zadobrava — Smartno na Savi; 18. divizija se zadržala u Ljubljani. 29. diviziji naređeno je da izbije na sektor Jesenice — Tržič. Motorizovani odred je kamionima prebacio 3. i 4. Bataljon u Jelovec, u kome su zatečene savezničke snage i uspostavljena je veza s jedinicama 4. operativne zone. Goneći neprijatelja dolinom Kamniške Bistrice, 15. divizija je 10. maja izbila do Kamnika, razoružavši na ovome pravcu nekoliko hiljada neprijateljskih vojnika. Dvadeset deveta divizija, u čiji se sastav vratila njena 10. brigada, oslobodila je Kranj i Skofju Loku i na želkezničkoj stanici Škofja Loka zaplijenila veliku količinu ratnog materijala; potom je produžila nastupanje prema Tržiću, ali je naišla na jak otpor neprijatelja, koji je težio da preko Ljubelja prebaci svoje snage u Korušku. Na položajima Radovljica — Tržič, sve do 20 časova 10. maja, vođene su jake borbe, u kojima je neprijatelj imao osjetne gubitke u ljudstvu i materijalu. To je bio posljednji organizovani otpor neprijatelja pred 29. divizijom. Na pravcu Domžale — Kamnik 15. divizija razoružala je oko 1.000 Nijemaca i 3.000 Italijana.

Na željezničkim stanicama Jesenice i Hrušice dijelovi Motorizovanog odreda razoružali su 4.600 vojnika i 237 oficira koji su je vozom odvlačili iz Ljubljane, a u Celovcu 5.200 vojnika i oficira; zatim su duž željezničke pruge Struge — Beljak produžili razoružavanje neprijateljskih vojnika i evakuaciju zaplijenjenog ratnog materijala.

Koncentrično nastupanje 7. korpusa i 29. divizije ka Ljubljani izvedeno je brzo i odlučno. Ali bi rezultati bili možda veći da je ovaj korpus u početku nastupanja dejstvovao prikupljenije, a ne razvučen na širokom frontu, čime je u znatnoj mjeri olakšao neprijatelju povlačenje iz Dolenjske.

 

7.maj 1945

— U Remsu (u Francuskoj) potpisan je prethodni protokol o bezuslovnoj kapitulaciji svih njemačkih oružanih snaga. Protokolom je, pored ostalog, predviđeno da njemačka Vrhovna komanda odmah izda naređenja potčinjenim komandantima kopnenih, pomorskih i vazduhoplovnih snaga da 8. maja u 23.01 časa obustave sve operacije.

— Karlovačka operativna grupa divizija JA (3. udarna, 4. udarna, 10. udarna i 34. udarna divizija) poslije sedmodnevnih borbi odbacila je jake njemačke i ustaško-domobranske snage u pravcu Jastrebarskog, Samobora i Kostanjevice i oslobodila Karlovac.

— Štab 2. armije JA odredio je pravce nastupanja potčlnjenih jedinica: 4. udarna divizija nastupa ka Brežicama, 10 udarna divizija ka Krškom, 23. udarna divizija ka Samoboru i 3. udarna divizija ka Metlici i Novom Mestu, s tim da ta mjesta zauzmu i da njemačko-ustaškim jedinicama presijeku odstupnicu prema Austriji.

— Jedinice 36. udarne i 51. udarne divizije JA, poslije jednodnevne borbe, oslobodile su Varaždin i Varaždinske Toplice i produžile gonjenje dijelova njemačke II. vazduhoplovno-poljske divizije prema Ptuju i Slovenskoj Bistrici. Poginulo je oko 300 i zarobljeno 700 neprijateljskih vojnika. Zaplijenjeno je 6 topova 6 minobacača, 38 automata, 800 pušaka, 60 konja. 6 kamiona i velika količina hrane i odeće.

— Vlada DFJ je postavila zahtjev vladama SAD, V. Britanije i SSSR-a da se na osnovu prava na samoopredjeljenje, dio Koruške u Austriji, sa slovenačkim življem, priključi Jugoslaviji.

— U Bukureštu je potpisan protokol o robnoj razmjeni i kulturnoj konvenciji između vlade DFJ i vlade Rumunije.

— Po naređenju Generalštaba JA, 10. korpus JA (32. i 33 divizija) je stavljen pod komandu 1. armije JA i upućen ka Zagrebu.

— Generalštab JA je naredio 2. armiji JA da jačim snagama prodre desnom obalom r. Save, da zauzme Brežice i Krško i presječe odstupnicu njemačkih, ustaških i četničkih snaga ka Austriji.

— Generalštab JA je naredio Štabu 3. armije da njegove jedinice što brže nadiru opšti pravcem Maribor — Dravograd — Celovec, da zatvore jugoslovensko-austrijsku granicu i neprijatelju presjeku odstupne pravce ka Austriji.

— Naredbom Generalštaba JA Kozjanski NOP odred 4. operativne zone Slovenije uključen u sastav 3. brigade 1. divizije KNOJ-a.

 

  1. maj 1945

—  Oslobođen je Varaždin potom i Varaždinske Toplice.

— Jedinice 15. i 18. divizije i 29. udarne divizije JA otpočele su opšti napad probijajućij spoljnu odbranu Ljubljane. Njemačke i kvislinške snage su 8. maja oko 23 časa napustile Ljubljanu i povlačeći  se u pravcu Kranja i Jesenica.

— U rejonu Ilirske Bistrice jedinice 4. armije JA okružile i napale grupaciju nemačkog 97. armijskog korpusa koja se 5. aprila probila iz Rijeke. Posle pregovora sa Štabom 4. udarnog korpusa 4. armije JA. na zahtjev vojnika, general Heslin u svojstvu zastupnika ranjenog komandanta njemačkog 97. armijskog korpusa, potpisao je u s. Zagorju kapitulaciju.

—Sedmog maja je Generalštab JA naredio 2. armiji da jačim snagama prodire desnom obalom Save, zauzme Brežice i Krško i preseče odstupnicu ka Austriji njemačkim, ustaškim i četničkim snagama koje su se povlačile komunikacijom Zagreb— Ljubljana. Istog dana na izvršenje ovoga zadatka upućene su još četiri divizije: 4-ta prema Brežicama, 10-ta ka Krškom, 23-ća ka Samoboru i 3-ća ka Novom Mestu. Ostale divizije 2. armije (sem 45. divizije) čistile su prostoriju Karlovac— Zagreb — Samobor od neprijateljskih snaga.

Borci 28. Slavonske udarne brigade na Savskom mostu, 8. svibnja 1945.
Borci 28. Slavonske udarne brigade na Savskom mostu, 8. svibnja 1945.

8.maj 1945

— U Berlinu je potpisan akt o bezuslovnoj i konačnoj kapitulaciji njemačkih oružanih snaga. Time je zvanično završen rat u Evropi.  Poslije oslobođenja Zagreba i stupanja na snagu odredaba o bezuslovnoj kapitulaciji, prema kojima su neprijateljstva imala da prestanu 8. maja u 23 časa (po srednjoevropskom vremenu, Protokol o bezuslovnoj kapitulaciji nemačkih oružanih snaga potpisan je u Rajmsu 7. maja u 2,30 a zvanična ratifikacija izvršena je u Berlinu 9. maja u 0,16 časova).

— U Bosni i Hercegovini su kod s. Bradine, pri povratku iz srednje Bosne, jake četničke snage završile dvodnevno prebacivanje preko komunikacije Sarajevo — Konjic na prostoriju pl. Bjelašnica — s. Rakitnica — s. Umoljani.

— U Hrvatskoj su jedinice Unske operativne grupe divizija JA (28. udarna. 45. i 39. divizija 2. armije) poslije trodnevnih borbi protiv njemačkih i ustaško-domobranskih snaga oslobodile su Zagreb. U Zagrebu su istog dana ušle i druge jedinice JA, nastavljajući gonjenje razbijenog neprijatelja prema Krškom i Klanjcu.

  1. divizija prodirala desnom obalom Save ka Zagrebu. Njene dvije brigade su 8. maja prešle Savu kod Jakuševca (južno od Zagreba), istog dana ušle u Zagreb i zauzele Radio-stanicu, naselje Trnje, Željezničku stanicu, Trg kralja Tomislava i aerodrom. U Zagreb je po podne ušla i 39. divizija. U toku noći 8/9. maja dijelovi 2. armije čistili su grad od zaostalih ustaško-domobranskih snaga. Sutradan ujutru u Zagreb je izbila 21. divizija 1. armije, a oko podne su izbili i dijelovi 1. i 6. proleterske divizije.

— Jedinice 3. armije JA očistile su od razbijenih njemačkih dijelova prostoriju zapadno i jugozapadno od Varaždina i prikupile se na liniji r. Drava — s. Vratno — s. Ladanje — s. Tužno — Ivanec radi gonjenja neprijateljskih snaga prema jugoslovensko-austrijskoj granici.

— U rejonu s. Hum — Breznica (kod Zlatara) jedinice 16. udarne i 17. udarne divizije 3. armije JA napale su jake njemačko-ustaške snage i odbacile ih prema Zlataru i Krapini.

— Na putu Zagreb — s. Sesvete — Varaždin jedinice 1. proleterske udarne divizije JA poslije jednodnevne borbe protiv njemačkih i ustaško-domobranskih snaga, oslobodile su Sv. Ivan Zelinu i s. Biškupec i natjerale neprijatelja na povlačenje prema D. Stubici. Zaplijenjeno je više motornih vozila i raznog oružja, 30 minobacača, 1 radio-stanica i 2 magacina sa raznim materijalom.

— U San Francisku (u SAD-u) održan prvi sastanak predstavnika vlada SSSR, SAD, Kine, V. Britanije i Francuske.

— Sve jedinice su u pokretu za Metliku. VII brigada je stigla u Metliku odakle je produžila za Novo Mesto. V brigada Brod — Metlika. IX brigada [stigla] u Metliku, u 10 časova produžuje za Novo Mesto. Artiljerijska brigada takođe je stigla u Metliku. Zadatak je divizije da izbije što prije u Novo Mesto i likvidira neprijatelja.

VII i IX brigada izbila je noću između 8. i 9. maja u Novo Mesto koje je neprijatelj već napustio.

— U Sloveniji u s. Kranjskoj Gori (kod Radovljice) 11. dalmatinska udarna brigada 26. Udarne divizije JA poslije dvočasovne borbe prisilila je na predaju oko 550 njemačkih i domobranskih vojnika i oficira.

— Prva slovenačka udarna brigada »Tone Tomšičx 14. udarne divizije JA posle višečasovne borbe razbija dielove njemačke 14. SS divizije, zauzima s. Žitaru Vas i s. St Lipš i pod borbom produžuje nastupanje ka Velikovecu (u Austriji).

Borci X. korpusa Zagrebačkog na Ilici, 9. svibnja 1945.
Borci X. korpusa Zagrebačkog na Ilici, 9. svibnja 1945.

  1. maj 1945

— Jedinice Crvene armije oslobodile su Prag, glavni grad Čehoslovačke. Istog dana su kapitulirale sve njemačke snage u Češkoj.

— U kanjonu r. Ljute i r. Neretve jedinice 3. udarnog korpusa JA i jedna brigada KNOJ-a  uz sadejstvo avijacije, napale su jaku četničku grupaciju. Poslie jednodnevne odlučne borbe poginulo je preko 3.000 četnika, dok se iz obruča kod zaseoka Obrnja oko 3.000 četnika probilo na pl. Zelengoru.

— U Sarajevu je održan Prvi kongres USAOBiH-a.

— Goneći neprijateljske snage razbijene kod Karlovca i Zagreba, jedinice 2. Armije JA izbile na liniju Zagreb — Samobor — Novo Mesto.

— U rejonu s. Markuševac — s. Dubrava (kod Zagreba) 3. proleterska udarna (krajiška) brigada i italijanska brigada »Italija« 1. proleterske udarne divizije JA, razbile su jaču njemačku i ustaško-domobransku kolonu, čiji su se dijelovi razbježali po okolnim šumama. Istog dana one su na putu s. Šestine — s. Graćani zarobile jedan domobranski bataljon.

— Goneći njemačke snage od Križevaca, jedinice 40. udarne divizije 3. armije JA razbile su jednu njemačku borbenu grupu i oslobodile Novi Marof.

— Goneći njemačko-ustaške snage, jedinice 16. udarne i 17. udarne divizije 3. Armije JA oslobodile su Krapinu. Zarobljeno je oko 1.000 njemačkih vojnika i oficira i ustaša sa oružjem i zaplijenjeno je oko 100 motornih vozila.

— Izbivši u Ptujsko polje, 51. udarna divizija 3. armije JA slomila je slabiji otpor njemačkih i ustaških snaga, nastavlja nastupanje u sadejstvu sa dijelovima bugarske 12. pješadijske divizije. Taj dan je oslobađen Ptuj.

VII brigada je upućena dijelom prema Kostanjevici a dijelom prema Mokrom. Tim pravcima se neprijatelj povlačio. U protjerivanju zarobljeno je 660 Talijana. IX brigada je upućena sa prostorije Novo Mesto prema Mirni i Sv. Križu. Zadatak joj je razoružavanje neprijateljskih grupa koje se povlače prema Radeču. V i artiljeriska brigada u Novom Mestu. Još nemamo jasnu situaciju o pravcima kuda se neprijatelj povlači.

— Jedinice 10. udarne divizije 2. armije JA poslije jednodnevne borbe protiv njemačkih, ustaških i četničkih snaga oslobodile su Kostanjevicu, izbijajući na liniju s. Brege — s. Leskovec — s. Roka gdje su prinudile neprijatelja na povlačenje prema Krškom i Sevnici.

— Koruški NOP odred 4. operativne zone Slovenije zauzeo je Celovec u Austriji, a kasnijesu u grad ušli Motorizovani odred 4. armije TA i savezničke snage.

— Jedinice 15. i 18. divizije i 29. udarne divizije JA u jutarnjim časovima ušle su u Ljubljanu, svečano dočekane od cjelokupnog stanovništva.

— Druga slovenačka udarna brigada „Ljubo Sercer“ 14. udarne divizije JA poslije kraće borbe odbacila njemačke snage i zauzela Velikovec u Austriji.

— Njemačke snage, zajedno sa kvislinškim, pružajući otpor, nastavile su povlačenje ka jugoslovensko-austrijskoj granici, opštim pravcem Celje — Dravograd — Celovec.

Saopštavajući da je okončan »najstrašniji rat u historiji čovječanstva«, Vrhovni komandant Jugoslovenske armije Josip Broz Tito — obraćajući se 9. maja preko radio-Beograda vojnicima, podoficirima i oficirima Jugoslovenske armije, partizanima i partizankama — rekao je i ovo:

»Vi ste časno izvršili svoj dug prema svojoj domovini. Vaša besmrtna djela vječito će živjeti u srcima naših naroda i njihovih budućih pokoljenja. Poprišta slavnih bitaka na Sutjesci, Zelengori, Kozari, na Neretvi itd. ostaće vječiti spomenici heroizma vašeg i vaših palih drugova…«

— U novonastaloj situaciji 1, 2. i 3. armija produžile su energično gonjenje neprijatelja s ciljem da u sadejstvu s jedinicama 4. operativne zone Glavnog štaba Slovenije zatvore jugoslovensko-austrijsku granicu, preseku neprijatelju odstupnicu i prisile ga na kapitulaciju južno od Karavanki i Drave.

— Varaždin— Ptuj — Maribor (51. divizija), Tužno — Jazbina — Ptuj— Maribor (36. divizija), Ivanec — Jazbina — Sv. Lovrenc —Orehova Vas (12. divizija), Križevci — Hum — Lepoglava —Ptujska Gora (40. divizija), Krapina — Rogatec — Slovenska Bistrica (17. divizija), Krapinske Toplice — Rogaška Slatina— Slovenske Konjice (16. divizija); 32. i 33. divizija potčinjene su Štabu 1. armije i upućene u Zagreb.

— Prva armija gonila je neprijatelja sljedećim pravcima: Tuhelj — Desinić — Smarje— Celje (11. i 5. divizija) i Zaprešić — Stara Vas — Podsreda— Planina — Laško (21. i 48. divizija); 1. i 6. proleterska i 42. divizija ostale su na široj prostoriji Zagreba i nastavile uništavanje i razoružavanje razbijenih ustaško-domobranskih jedinica.

— Druga armija gonila je neprijatelja sledećim pravcima: Zagreb — Klanjec — Celje (45. divizija), Zagreb — Brežice — Pilštanj — Sv. Jurij — Celje (39. divizija), Brežice — Krško — Zidani Most (4. divizija), Krašić — Kostanjevica — Krško (10.divizija), Novo Mesto — Zidani Most — Kranj (3. divizija); ostale njene jedinice zadržane su u Karlovcu (34. divizija), Zagrebu, Velikoj Gorici (28. divizija) i Samoboru (23. i 25. divizija).

—  Devetog maja izbila je 51. divizija u Ptujsko polje i, savladavajući slabiji neprijateljski otpor, u sadejstvu sa bugarskim jedinicama, oslobodila Ptuj. Pred veče su 12. i 36. divizija bez otpora izbile u rejon Ptujske gore, 40. divizija u Novi Marof, a 16. i 17. divizija na liniji Zlatar — Mače — Začretje i zauzele Krapinu, gde su zarobile 1.000 Nemaca i zaplenile oko 100 kamiona. Istovremeno je 10. divizija oslobodila Kostanjevicu i produžila gonjenje prema Krškom.

 

(Nastaviće se)





Počela istraga o sumnjivoj isplati 4,6 miliona KM BS Telecomu!

5 06 2020

Dokumentacija o tome kako je bivša Vlada KS predvođena Edinom Fortom i resornim ministrom Adnanom Štetom u žurbi isplaćivala 4,6 miliona KM konzorciju okupljenom oko BS Telecoma za projekt gradnje tramvajskih stajališta, stigla je u Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

Počela istraga o sumnjivoj isplati 4,6 miliona KM BS Telecomu!
Foto: Vijesti.ba

Naime, ovaj Ured zaprimio je prijavu u vezi sa izgradnjom nikad izgrađenih, ali isplaćenih tramvajskih stajališta u Sarajevu. Ovu informaciju za Vijesti.ba je potvrdio je šef Ureda Erduan Kafedžić, koji je rekao da je tim povodom formirana i ozbiljna komisija sastavljena od ukupno pet članova.

Komisiju čine predstavnici Ureda za borbu protiv korupcije, Odjeljenja za privredni kriminal MUP-a KS, finansijski inspektor KS, te još dvije osobe.

– Radi se, čini mi se, o preko 20 nabavki koje su tu uključene kada je u pitanju preduzeće Gras. I za sada imamo određenih nepravilnosti – govori Kafedžić.

Ured na čijem je čelu, napominje, zaprimio je samo jednu prijavu koju je proslijedilo Ministarstvo saobraćaja i komunikacija KS.

– Radi se o nekoliko hiljada stranica materijala koji je Ured tražio da nam se dostavi. U našem prvom i drugom zahtjevu nije bila dostavljena sva neophodna dokumentacija, koja je veoma ozbiljna – dodaje Kafedžić.

Naglašava da se trenutno pregledava taj veoma obiman materijal, te da se provjerava nabavka po nabavka.

– Mislim da smo pregledali oko polovinu materijala koji nam je pristigao. Kreirat ćemo izvještaj prema Skupštini i Vladi KS, i naravno prema nadležnim institucijama. Ja bih volio da to završimo u narednih desetak dana – dodao je Kafedžić.

Prema informacijama kojima raspolažu Vijesti.ba, izvjesno je da će se u cijeli slučaj uskoro uključiti i Tužilaštvo KS.

Avansi za neizvršeni posao

Podsjetimo, iz Budžeta KS za 2019. godinu konzorciju je isplaćeno tačno 4.611.287,77 KM i to u dvije rate. Zanjimljivo je da je prva isplaćena 31. decembra 2019., a druga 20. januara 2020., u trenucima kad je postalo jasno da će Vlada Edina Forte biti smijenjena. BS Telecom je firma bliska kadrovima SDP-a, a cijeli proces je išao kroz ministarstvo saobraćaja na čijem je čelu tada bio upravo SDP-ov ministar Adnan Šteta.

Za usluge nadzora, ali i projekt menadžera za implementaciju i kreiranje pametnih rješenja, Štetino ministarstvo angažiralo je Strojil Adnana. S njim je Šteta potpisao ugovor o djelu koji se odnosi na prethodno navedene dvije stavke – nadzora i projekt menadžera, što otvara i pitanje eventualnog sukoba interesa.

Strojil je angažovan kao “vanjski ekspert”. Mediji su ga ranije dovodili u vezu sa SDP-u bliskim firmama. Suosnivač je firme Mand Consaltung, po pisanju portala Megafon.ba,  u njoj su većinom bivši uposlenici i članovi tenderskih komisija u Autocestama FBiH iz vremena kada je SDP bio na vlasti u Federaciji BIH. Strojil je, prema pisanju megafona, bio i član tenderske komisije u Autocestama FBiH koje je tada vodio Ensad Karić, a koja je 2015. godine BS Telecomu dodijelila posao održavanja i dorade sistema naplate cestarina na autoputu A1 u vrijednosi 4,4 miliona KM.

Izvor: Vijesti.ba





Memić u Državnom tužilaštvu 9. juna: Šta se radi na slučaju ubistva mog sina?

5 06 2020


Foto: Arhiv

SARAJEVO, (Patria) – Državno tužilaštvo na čelu sa Gordanom Tadić još uvijek nije izašlo u javnost sa rezultatima istrage koju već mjesecima vode za organizirani kriminal u slučaju ubistva mladića Dženana Memića. Svaki dan čekanja samo produžava agoniju porodice Memić.

Otac mladića Muriz Memić u utorak 9. juna sa svojim advokatom Ifetom Feragetom održat će sastanak sa postupajućim tužiocem u slučaju Ćazimom Hasanspahićem, potvrđeno je za Patriju.

Memić će tražiti da se Tužilaštvo izjasni o slučaju, kao i da li su pri kraju istrage.

„Nakon dvije oslobađajuće presude Seferovićima ja ne znam šta se čeka ovoliko. Od podnošenja krivične prijave prošlo je 11 mjeseci do otvaranja istrage. Želim da znam šta se dešava, da li neko kupuje vrijeme i igra se sa strpljenjem naše porodice. Ja više od četiri godine čekam da mi kažu ko je ubio moje dijete. Preživjeli smo i lažnu optužnicu i krađu vremena, imam podršku građana, ali izgleda da nema podrške sistema koji bi trebao biti na strani pravde i istine“, kazao je Memić za Patriju.

Istraga za organizirani kriminal otvorena je u avgustu 2019. godine. U nekoliko navrata glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić sastajala se sa porodicom i advokatom Feragetom, ali bez iznošenja detalja. I u oktobru i u novembru 2019. saopćeno je da će istraga biti proširena.

Krivičnom prijavom porodice Memić obuhvaćeno je više od 40 osoba na čelu sa tadašnjom glavnom tužiteljicom Tužilaštva KS Dalidom Burzić (sada sudijom Suda BiH), kao i svi tužioci koji su radili na predmetu Memić Tužilaštva KS. Neki od njih napustili su Tužilaštvo te prešli u advokate ili za državne tužioce. Posebno bi trebalo ispitati ulogu tužioca Seada Kreštalice protiv kojeg je također podnesena krivična prijava zbog utjecaja na svjedoke u predmetu Memić. U međuvremenu glavna tužiteljica Sabina Sarajlija imenovala je Kreštalicu za šef Odjela za privredni kriminal i korupciju što je izazvalo ogorčenje porodice Memić. Pozvali su i tužiteljicu Sarajlija da odustane od lažne optužnice za saobraćajnu nesreću i da ne bude saučesnik u procesu koji je započela Dalida Burzić.

Do sada je u Tužilaštvu BiH ispitan veći broj osoba, glavna svjedokinja u slučaju Memić Alisa Mutap koja je bila u noći 8. februara 2016. godine s Memićem u Velikoj aleji, brojni policajci, te druge osobe koje su imale saznanja o događajima kada je mladić zadobio povrede od kojih je preminuo 15. februara 2016. godine.

Nakon što je u januaru 2020. godine po drugi put izrečena oslobađajuća presuda Ljubi i Bekriji Seferoviću kojima se sudilo za sobraćajnu nesreću, Tužilaštvo KS uputilo je žalbu Vrhovnom sudu FBiH koji još uvijek nije donio odluku u tom predmetu.

Istog dana 9. juna Memića i Ferageta primit će v.d. predsjednice Vrhovnog suda FBiH Ismeta Mujanović.

Bez obzira na žalbeni postupak koji je u toku, to ne spriječava Državno tužilaštvo da vrši svoju istragu i donese konačnu tužilačku odluku.

Više od četiri godine od smrti Dženana Memića bezbroj je sumnji i neodgovorenih pitanja, a porodica Memić samo traži istinu.

Izvor: NAP.ba





MEKTIĆ POTPUNO OGOLIO TADIĆKU I TEGELTIJU: Evo za čije interese rade…

5 06 2020

  • Na taj način se pravosuđe srozalo na najniži nivo. Po svim poređenjima rezultata u borbi protiv korupcije mi smo u ravni sa Kongom, Kolumbijom, zemljama u kojima ne postoji razvijen državni sistem i gdje ne postoji borba protiv korupcije i u zemljama u kojima vladaju kriminalni klanovi – kaže Mektić.

Bivši ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić stava je da je glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić dugo godina na raspolaganju HDZ BIH i Draganu Čoviću i da se bavi politički motivisanim istragama i progonima.

  • To se vidi iz onoga što radi Tužilaštvo BiH. Vi u njenom mandatu nemate nijedne ozbiljne istrage niti optužnice koja je rezultirala osuđujućom pravosnažnom presudom, nego isključivo imate politički montirane istrage i optužnice koje na kraju nemaju nikakav epilog na Sudu. To znači da najbitnije i najvažnije da kroz istrage i optužnice ide na kompromitacije ljudi i tu se našao zajednički „deal“ SNSD i HDZ BiH koji imaju apsolutnu, potpunu političku dominaciju nad Tužilaštvom i Gordana Tadić je cjelokupno Tužilaštvo stavila u njihovu funkciju – kazao je Mektić.

On za hayat.ba ponavlja da se rad tužilaštva zasniva na politički motivisanim istragama iza kojih stoje HDZ i SNSD i da je Gordana Tadić njihov satelit koji odrađuje za njih poslove.

  • Na taj način se pravosuđe srozalo na najniži nivo. Po svim poređenjima rezultata u borbi protiv korupcije mi smo u ravni sa Kongom, Kolumbijom, zemljama u kojima ne postoji razvijen državni sistem i gdje ne postoji borba protiv korupcije i u zemljama u kojima vladaju kriminalni klanovi – kaže Mektić.

Na pitanje – postoji li mogućnost, kao što se u Zakonu o VSTS-u kaže da dvije trećine članova VSTS-a mogu smjeniti nosioca pravosnudnih institucija na zahtjev jedne trećine ili disciplinske komisije, Mektić odgovara:

  • Milan Tegeltija, predsjednik VSTS, je čisti eksponent SNSD-a i Milorada Dodika, Gordana Tadić kao glavna tužiteljica Tužilaštva BiH je eksponent HDZ BiH i Dragana Čovića. U tom slučaju njihove se politike u potpunosti poklapaju. Zajedno rade na ispunjavanju tih političkih zahtjeva i vrlo je teško, skoro pa nemoguće, da takav VSTS učine išta na tome da se Gordana Tadić smijeni.

On dalje navodi da Milan Tgeletija i Gordana Tadić međusobno sarađuju.

“Možete vidjeti to u aferi „Potkivanje“ u kojoj je Gordana Tadić ekspresno za jedan dan završila istragu iako je očigledno čitavom regionu da je Tegeltija posredovao i određivao u jednom predmetu. Ovdje je problem i ključno pitanje reseta kompletnog VSTV-a , reformisati ga u potpunosti. Najbolje je donijeti novi Zakon gdje će se razvdvojiti Visoki sudski i Visoki tužilački savjet. Dovesti kompetentne ljude koji imaju ogromno iskustvo, iza kojih stoje ozbiljni rezultati u borbi protiv kriminala i korupcije. Onda možete očekivati rezultate”, rekao je Mektić..