Rusija nas vidi kao poligon za geopolitičku utakmicu sa Zapadom

22 09 2018

Nerzuk Ćurak

Profesor geopolitike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak važnim smatra to da je BiH odjednom postala stjecište geostrateških interesa.

On je za VOA govorio uoči posjete ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova, te rekao kako ne vidi logiku da će podržati bilo koju političku opciju u kampanji pred oktobarske Opšte izbore.

– Ministar (Crnadak) je iz političke opcije kojoj ne pripada Milorad Dodik kod koga on ide u Banja Luku, već to implicira da on posjećuje, barem kada je u pitanju politička scena Republike Srpske dvije suprotstavljene strane”, obrazlaže Ćurak. „Tako da ta ideja o o uticanju na izbore u smislu davanja preferencije jednoj političkoj opciji čisto loigčki ne može da stoji, kaže Ćurak.

Ćurak kaže da ne misli da se time Rusija rukovodi kada se organiziraju posjete. Smatra da je BiH „najbolji poligon da se velike sile naprosto međusobno iskušavaju, geopolitički pozicioniraju radi nekih sasvim drugih razloga”.

​Govoreći o poziciji Rusije u BiH, Ćurak navodi da je Zapad bio apsolutno dominirajući u BiH do prije dvije godine. Ali, kako kaže, Rusija je iskoristila tektonske poremećaje u političkoj strukturi Zapada.

„Rast neokonzervativne, ksenofobne desnice, pobjedu recimo Trumpa, trijumf raznih rigidnih desničara u Evropi. Na kraju krajeva, Rusija je i potpomogala te procese”, navodi Ćurak.

Ćurak opisuje BiH kao zemlju podijeljenog unutrašnjeg suvereniteta, a što pogoduje Rusiji da se snažno pozicionira bez obzira na suprotsavljanje pojedinih političkih aktera.

– Na način da baš odatle krene jedna vrsta geopolitičke utakmice sa Zapadom, sa jednim, kako bi rekao, izraženim ruskim interesom, ne toliko za BiH već da se u srcu Balkana demonstrira neka vrsta ruske moći u odmjeravanju sa Zapadom”, kaže Ćurak, te pojašnjava da u prilog Rusiji ide politička i kulturna podrška u Srbiji, kao i Republici Srpskoj.

Ćurak navodi da se ne može reći da je pozicija BiH pozitivna, ali se ne može reći ni da je dramatično negativna.

„Bilo bi dobro da BiH iskaže jedan vanjskopolitički suverenitet i da negdje stvori uvjete da u budućnosti Sarajevo bude glavni akter razgovora sa Ruskom Federacijom, a ne neki niži dio strukture, dakle kao što je entitet”, kaže Ćurak.

Potrebno je da BiH što prije postane dio euroatlantskih struktura i da se odnosi sa Rusijim podignu na viši nivo, zaključuje Ćurak.


Izvor: Vijesti.ba

Advertisements




Čović kaže da se Hrvati iz BiH iseljavaju pod pritiskom Bošnjaka, a zašto se iseljavaju Hrvati iz Hrvatske?

22 09 2018

Dragan Čović

Hrvati u BiH nisu žrtve bošnjačkog pritiska, kako tvrdi Čović, nego su prvenstveno žrtve vlastitih političkih elita. Rigidna nacionalistička histerija, nametanje pozicije žrtve i kreiranje slike o državi Bosni i Hercegovini kao maćehi bh. Hrvatima, pomiješane s teškom ekonomskom situacijom, s jedne, i privrženosti Republici Hrvatskoj, s druge strane, već više od dvije decenije dovodi do sve masovnijeg odseljevanja hrvatskog stanovništva iz zemlje.

Lider HDZ-a i predsjednički kandidat te stranke, Dagan Čović, uspio je u samo jednoj rečenici odgovoriti na pitanje za čijim odgovorom već dulje vremana tragaju najeminentniji sociološki autorireti regije: zašto se ljudi s Balkana masovno iseljavaju i zašto se među iseljenicima nalaze čak i oni koji imaju stalni posao, stan i profesionalnu perspektivu, poput ljekara.

Čović je sve dileme riješio jednostavnim zaključkom: Hrvati se iseljavaju pod pritiskom Bošnjaka,  i njihove skrivene ambicije da odlaskom Hrvata cijelu Federaciju pretvore u bošnjački entitet!

Čović je takvom tezom, koju je izgovorio na stranačkom skupu u Jajcu, namjeravao sa svojih pleća skinuti bilo kakvu odgovornost za nepovoljne demografske trendove hrvatskog puka u BiH, ali osim stranačkih botova, niko ozbiljan neće povjerovati u takvu besmislicu. Čovićeva teza pada u vodu već na prvom logičkom testu: zašto se onda Hrvati iseljavaju iz Hrvatske, i to čak masovnije nego Hrvati iz BiH?

Veliko istraživanje koje je zagrebačka firma MojPosao provela na gotovo 1.300 ispitanika, pokazalo je da se Hrvati iseljavaju radi boljeg standarda. Među ispitanicima koji imaju porodice, čak ih je 52 posto spremno na trajno preseljenje iz Hrvatske. S druge strane, o odlasku ne razmišlja samo sedam posto ljudi u Hrvatskoj!

Demografski trendovi i seljenje stanovništva među gorućim su problemima s kojima se suočava bosanskohercegovačko društvo. Prema podacima „Migracijskog profila“, koji se pak vodi podacima Svjetske banke, od zemalja Jugoistočne Europe, BiH je iza Hrvatske i Srbije po stopi emigracije.

SVI SE ISELJAVAJU, HRVATI NAJVIŠE

Ova negativna demografska kretanja posebno pogađaju Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH. Prema popisu iz 2013. Hrvata je u odnosu na prethodni popis iz 1991. godine manje čak za 27,3%. Srba, s druge strane je manje za 9,3, a Bošnjaka za 3,5 posto. Ovi rezultati pokazali su zabrinjavajuću realnost o padu broja Hrvata u našoj zemlji, no ovi negativni trendovi se i dalje nastavljaju. Tako je prema podacima Biskupske konferencije od 2013. godine kada je napravljen posljednji popis do danas, Bosnu i Hercegovinu dodatno napustilo 74,580 katolika.

I dok HDZ BiH zajedno s njemu bliskim organizacijama i medijima kao gorući problem položaja Hrvata u BiH nastoji prikazati pitanja poput toga koliko će ova stranka imati mjesta u Domu naroda i da li će „legitimnom“ Hrvatu biti zakonski obezbijeđeno mjesto u Predsjedništvu (i pri tome se, recimo, na položaj Hrvata u RS-u i ne osvrću), dotle na terenu imamo poraznu realnost da je Hrvata u BiH sve manje i da oni kao demografski faktor postaju sve manje značajni.

Velika tragedija je to za hrvatski narod, ali i Bosnu i Hercegovinu u cjelini, u kojoj Hrvati čine jedan od temeljnih naroda koji je kroz historiju od kulture preko ekonomije do sporta, zadužio i dao ogroman doprinos identitetu i razvoju ove zemlje.

Za razliku od Čovića, koji očito misli da bi se demografski problemi Hrvata riješili formiranjem zasebnog hrvatskog entiteta u BiH, iskustva susjedne Hrvatske pokazuju da se time problem ne bi riješio, nego bi možda još i eskalirao.

Jedan od glavnih razloga zbog kojeg je emigracija među hrvatskim stanovništvom u BiH bila izraženija nego među druga dva bh. naroda jeste i „strateška prednost“ posjedovanja hrvatskog pasoša koja je građanima hrvatskog etniciteta u BiH omogućila najprije rad na većem i bogatijem tržištu Republike Hrvatske, a potom i diljem Evropske unije nakon što je ova država postala njen član. Hrvatski pasoš značio je i priliku za plaćenije poslove i bolji život koji su mnogi građani iskoristili odlazeći iz BiH. Ovaj trend posebno je pojačalo otvaranje Njemačke prema radnicima s Balkana, s obzirom da se ova vodeća evropska ekonomije sve više suočava s potrebom za stranim radnicima.

OPASNA SAMOIZOLACIJA

Još od potpisivanje Daytona „stožerna stranka Hrvata u BiH“ kako sebe HDZ voli nazivati, zajedno s još mnogim intelektualnim krugovima, uz manje ili veće prekide, kreira političku atmosferu napetosti, nepovjerenja i straha, uvjeravajući bh. Hrvate da su oni kao narod ugroženi, diskriminirani i politički obespravljeni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda. Iako s ovom taktikom HDZ sebi nastoji obezbijediti što više zakonskih i političkih mehanizama za dodatno jačanje i širenje svoje vlasti, istovremeno ovakva retorika i politika kreiraju kolektivnu frustraciju kod Hrvata i osjećaj da BiH prema njima ima maćehinski odnos te da su im u ovakvoj državi mogućnosti za napredak i razvoj uveliko ograničeni. Takav kolektivni osjećaj prenosi se potom na individualni, pa mnogi, uz već spomenute faktore poput posjedovanja hrvatskog pasoša i privrženosti Hrvatskoj, na kraju lako ubijede sebe da u državi kakva je Bosna i Hercegovina više nemaju šta tražiti.

Postojanje paradržave Herceg-Bosne, rat s Armijom BiH i kontrola ove paradržavne tvorevine od strane prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana među bh. Hrvatima stvorila je osjećaj da su oni pod skrbništvom Republike Hrvatske, te da je njihov glavni grad Zagreb, a ne Sarajevo. U protekle dvije i po decenije desilo se svojevrsno getoiziranje bh. Hrvata u području zapadne Hercegovine, sastavljene od nekolicine gradića koji ne nude preveliku perspektivu. S druge strane, i pored HDZ-ovih velikih planova, Mostar nikada nije u pravom smislu uspio postati istinski urbani centar sa snažnom infrastrukturom koji nudi velike mogućnosti nacionalnog zamaha. Ovakvo stanje stvari dovelo je do toga da zbog emotivne povezanosti s Hrvatskom te većih mogućnosti koji im se nude u ovom zemlji u odnosu na „rodnu grudu“, uz već stvorenu odbojnost prema Sarajevu, mnogi bh. Hrvati ostvarenje svojih talenata i potencijala pronađu u susjednoj Hrvatskoj. Dokazuju to brojni sportisti, intelektualci, umjetnici i druge uspješne ličnosti u Hrvatskoj koje vode porijeklo iz BiH. U ovom kontekstu se treba prisjetiti posebno značajne izjave bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji je bh. Hrvatima poručio da svoju budućnost traže u Sarajevu a ne u Zagrebu.

Kao posljedica konstantnog kreiranja straha i nepovjerenja dešava se i svojevrsna getoizacija hrvatskog glasačkog tijela u općinama s hrvatskom većinom u kojima dominira HDZ BiH. Međutim, s obzirom da Hrvati u BiH od većih gradskih centara blagu većinu imaju tek u Mostaru, samim tim ostaju izolovani od ključnih ekonomskih i društvenih kretanja u BiH koje veći centri apsorbiraju, uključujući velike investicije, kulturne manifestacije, akademski život, društvena dešavanja, itd. A uzimajući u obzir sve izraženiju antizapadnjačku retoriku koja se može čuti od nacionalističkih hrvatskih krugova u BiH, otvoreno koaliranje Dragana Čovića s Miloradom Dodikom koji je na crnoj listi SAD-a, te uporno kreiranje animoziteta prema Sarajevu, ova politika izoliranja Hrvata u BiH prijeti da poprimi još dublje i pogubnije razmjere. S bh. Hrvatima kao najvećom žrtvom u konačnici, jer getoizacija u besperspektivnu zapadnu Hercegovinu bez većeg gradskog centra može dovesti jedino do pražnjenja zapadne Hercegovine.

Geografski položaj i granicu s Hrvatskom hrvatski krajevi u BiH, posebno zapadna Hercegovina, obilato su iskoristili u ratu za „akumuliranje prvobitnog kapitala“ kroz trgovinu i šverc, te stvaranje strateške prednosti nad ostalim, ratom više pogođenim i unesrećenim krajevima BiH. Ovo je u prvim poslijeratnim godinama iskorišteno kroz veliki ekonomski zamah koji su hrvatski krajevi u BiH imali u odnosu na ostatak države kada se činilo da su u ekonomskom pogledu znatno uspješniji. No, taj ekonomski uspjeh počivao je prvenstveno na trgovini, u prvom redu uvoza koji je mahom išao preko zapadne Hercegovine. Ipak, s pojavom novih privrednih subjekata smještenih u većim centrima i razgranatijim poslovnim mrežama poput tuzlanskog Binga, zapadna Hercegovina je nepovratno izgubila stratešku prednost ključnog uvoznika.

Također, zbog već spomenutih razloga privrženosti Hrvatskoj te većeg tržišta i mogućnosti, put hrvatskih fudbalera i umjetnika rodom iz BiH pratili su i najuspješniji biznismeni. U trenutku kada su zato postali dovoljno moćni i snažni, svoje poslovanje su selili u susjednu Hrvatsku. Marinko Zadro, Tomislav Antunović, Marijan Primorac, Zdravko Alvir, Dubravko Grgić, Ivan Rimac, Mirko Grbešić samo su neki od danas nadaleko poznatih biznismena u Hrvatskoj, koji su zapravo rođeni Bosanci i Hercegovci. Na ovaj način su Hrvati u BiH ostajali i bez svojih najuspješnijih biznismena i njihovih poslova.

S druge strane, ekonomskim napretkom Bosne i Hercegovine došlo je do smanjivanja razlika u regionalnoj razvijenosti, te se prvobitna „strateška prednost“ koju su pojedini hrvatski krajevi u BiH imali zahvaljujući ratnoj ekonomiji već odavno i neumitno topi čime se polako gubi i ta vrlo značajna ekonomska prednost koju su Hrvati imali u odnosu na druga dva naroda.

ŠTA JE RJEŠENJE

Hrvati u BiH žrtve su prvenstveno vlastitih političkih elita u BiH. Rigidna nacionalistička histerija, nametanje pozicije žrtve i kreiranje slike o državi Bosni i Hercegovini kao maćehi bh. Hrvatima, pomiješane s teškom ekonomskom situacijom, s jedne, i privrženosti Republici Hrvatskoj, s druge strane, već više od dvije decenije dovodi do odseljevanja hrvatskog stanovništva iz zemlje frapantnih razmjera. Da stvar bude gora, hrvatske političke i intelektualne elite kao jedino rješenje za ovaj narod u BiH žele predstaviti dodatno zatvaranje i odvajanje od druga dva naroda i kroz administrativno zaokruživanje hrvatskih teritorija u formi trećeg entiteta.

No, historijski zapis, od SAD-a do Evropske unije je pak kristalno jasan – jedino integracija i otvorenost vode ka uspjehu i blagostanju. Negativne demografske trendove i težak položaj hrvatskog naroda promijeniti može jedino istinsko prihvatanje Bosne i Hercegovine kao vlastite domovine i okretanja ka ideji njene cjelokupne integracije. Jedino u takvom okviru cijele zemlje sa svim mogućnostima koje ona može nuditi, Hrvati imaju mogućnost da u pravom smislu realizuju svoj puni potencijal i znanja. Izolavanost i zatvorenost u besperspektivne hrvatske općinice bez značajnijeg gradskog centra te neprijateljski odnos prema ostatku zemlje, bh. Hrvate u konačnici samo odvodi iz Bosne i Hercegovine. Vrijeme je da i u samom hrvatskom naroda sve snage koje su protiv dosadašnje politike izolacionizma, netrpeljivosti i straha hrvatskih političkih elita snažnije dignu svoj glas za ujedinjenu BiH.

Izvor: Vijesti.ba / Slobodna Bosna





Mladim obiteljima daju i 30.000 kuna ako žele graditi ili kupiti kuću

22 09 2018

“Pokazujemo im da vodimo računa o njima, da imaju perspektivu i da računamo na njih”


Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL/Ilustracija

Autor: Vedran Balen

Suočene s pravom demografskom katastrofom, slavonske općine nastoje pronaći način kako zaustaviti trend iseljavanja i potaknuti mlade na ostanak. Općina Sibinj među prvima je izdvojila sredstva za potpore mladim obiteljima u rješavanju stambenih pitanja, i to u obliku jednokratne pomoći pri kupnji građevinskog zemljišta ili kuće, za obnovu i rekonstrukciju kuće u kojoj već žive ili pak za priključak na komunalnu infrastrukturu. Planiraju i davanje potpora za osnivanje malih tvrtki.

– Ako netko kupuje kuću ili zemljište, od Općine može dobiti 15.000 kuna, a ako rekonstruira ili ako priključuje nekakvu infrastrukturu, 7500 kuna po obitelji. Zanimanje je veliko, ljudi nam dolaze svakodnevno. Zasad smo za tu mjeru izdvojili 200 tisuća kuna, no spremni smo, zatreba li, i povećati taj iznos – kaže Josip Pavić, načelnik Općine Sibinj.

Nove demografske mjere za mlade obitelji najavio je i načelnik Nove Kapele Ivan Šmit. U ovoj su općini odlučili svakoj mladoj osobi ili obitelji do 40 godina koja želi graditi ili kupiti kuću dati 30 tisuća kuna. Uvjet je da tu kuću zadrže sljedećih deset godina. Za ovu su godinu osigurali novac za deset kuća, a nagodinu planiraju sredstva za još 10 do 15 kuća.

– Svjedoci smo iseljavanja stanovništva i to jasno i glasno treba reći. Prije pet-šest godina glavni razlog odlaska bio je nedostatak posla, ali danas ljudi odlaze i zbog većih plaća, nepravde, nepoštenja… Možda ovo što dajemo i nije puno, ali predstavlja znak pažnje i poziv mladima da ostanu – ističe Šmit.

I općina Brodski Stupnik donijela je niz mjera kojima se pomaže u rješavanju stambenog pitanja mladih obitelji. Pri kupnji zemljišta, gradnji ili rekonstrukciji obiteljske kuće mogu iz proračuna dobiti do 10.000 kuna, a kada se doda oslobađanje od komunalnog doprinosa, iznos se penje na 15.000 kuna.

– Želimo povećati kvalitetu života mladih obitelji. Činimo sve da im pokažemo da vodimo računa o njima, da imaju perspektivu ovdje i da računamo na njih. Svjesni smo da ova mjera neće riješiti problem, ali je korak u tom smjeru – ističe stupnički načelnik Goran Jelinić.

Izvor: vecernji.hr





Crna Gora isplatila 1,43 milijuna eura bivšim zatočenicima logora Morinj

22 09 2018

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura.


Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL

Crna Gora podmirila je sve svoje obveze prema bivšim zatočenicima koji su bili zatvoreni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj ranih devedesetih godina, isplativši im gotovo milijun i pol eura na temelju pravomoćnih presuda, piše u petak tisak.

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura. Begović je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o zahtjevima po tužbama vezanim uz logor Morinj u kojem su 1991. i 1992. bili zatočeni  državljani Hrvatske nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991.

Zastupnik je rekao da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su primili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli su nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti. Visina zahtjeva po tim novim tužbama pojedinačno iznosi od deset do 15 tisuća eura.

“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske te Bosne i Hercegovine. “Većina sudskih postupaka je pravomoćno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović.

 

Izvor: vecernji.hr





Senad Pećanin: Izbor Čovića, Dodika i Radončića u Predsjedništvo BiH bio bi katastrofalan za Bosnu i Hercegovinu

22 09 2018


Senad Pećanin

Poznati sarajevski novinar Senad Pećanin je u intervjuu za Face TV naglasio da je izbor za Predsjedništvo BiH izuzetno važan za budućnost naše zemlkje. On je posebno upozorio na opasnost da u Predsjedništvu BiH budu izabrani Dragan Čović, Milorad Dodik i Fahrudin Radončić.

“Situacija u kojoj bi se u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nakon ovih izbora našli Dragan Čović, Milorad Dodik i Fahrudin Radončić, bila bi pogubna i katastrofalna po Bosnu i Hercegovinu i nalagala bi puno zebnje i straha za svakoga onaga kome je Bosna i Hercegovina kao država prirasla srcu”, upozorio je Pećanin. U nastavku intervjua Pećanin je navodio primjere saradnje Fahrudina Radončića sa Dodikom i Čovićem na štetu Bosne i Hercegovine.

Izvor: saff.ba / Face TV





Bakir Izetbegović: Dok su Sandžaklije ginule s nama u rovovima, Radončić je pekao kafe kod Sefera Halilovića

22 09 2018


SDA, Brčko

Kandidat SDA za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović ocijenio je aktuelni mandat kao najbolji nakon perioda od 2002. do 2004. godine, naročito kada je euroatlantski put i provedba reformi u pitanju. Karakteristika ovog mandata bili su, dodao je, konstantni napadi destruktivnih sila na našu državu.

– Istovremeno, od opozicije nismo imali pomoć u nastojanju da donesemo napredak državi, već želju da ne uspijemo. Nisu željeli napredak, već želju da se on ne desi dok smo mi na vlasti. Vrlo ljubomorno, vrlo uskostranački i neodgovorno – kazao je Džaferović.

Narod će, izjavio je, snažno podržati ono što SDA radi jer prepoznaje iskrenost, dosljednost, čestitost i poštenje.

– Takva je SDA i takva će SDA biti, ako Bog da, do Sudnjeg dana. Snagama destrukcije poručujemo: BiH nikada nećete podijeliti i nas nikada nećete pobijediti. Umjesto toga, okrenite se konstruktivnom radu, uspostavi normalne atmosfere, dijalogu, da gradimo ovu zemlju u interesu svakog njenog čovjeka, da ovdje žive u svojoj zemlji, zasnivaju porodice, rađaju djecu i imaju radna mjesta od kojih će moći da ugodno žive – poručio je Džaferović u prepunoj velikoj sali Doma kulture u Brčkom.

Političkoj konkurenciji SDA je poručio da, s obzirom da će ostati opozicija, konačno postanu konstruktivni.

– Svaki put kada su bili vlast, napravili su problem. Prvi put sam svjedočio da je neko ko se deklasirao kao probosanska snaga izdao interese države. Nemojte im nikada zaboraviti Zakon o prebivalištu! U crno su nam zavili povratnike– kazao je Džaferović.

Osvrnuo se i na učestale prozivke političke konkurencije kojima je javnost imala priliku svjedočiti u posljednje vrijeme.

– Ovaj jedan je najobičniji populista, koji podnosi inicijative od kojih država nema nikakve koristi. Jedna nezrela ličnost za tako ozbiljnu poziciju. I ovaj drugi, koji se popne na toranj i svaki dan baca granate po meni i po SDA, kaže za sebe da je IN. Ja stvarno mislim da je on IN, ali INkompatibilan, nespojiv sa funkcijom člana Predsjedništva BiH – poručio je Džaferović te dodao kako ista ta konkurencija kopira sve aktivnosti SDA, od tribina, izjava pa do ideja.

– A ja im poručujem – nastavite da nas kopirate, slušajte dobro šta radimo. To jedino i znate. Nastavite to raditi, a mi ćemo, ako Bog da, voditi državu – zaključio je Džaferović.

Predsjednik Stranke Bakir Izetbegović je kazao kako SDA već 28 godina vodi tešku i neravnopravnu borbu sa neprijateljima BiH, da je organizovala i vodila otpor, a zatim i procese obnavljanja i izgradnje države te da bi zemlja davno izašla na zelenu granu da nije laži i nesloge među Bošnjacima. Laž je, istaknuo je Izetbegović, vrlo opasna, a govoreći o lažima se osvrnuo na Fahrudina Radončića i ono što on radi u BiH.

– Prije svega, on hoće da ponizi ovaj narod. On misli da s Bošnjacima može raditi šta hoće. Posmatrajte kako postepeno potkopava sjećanje na Aliju Izetbegovića, kako optužuje Bošnjake za početak rata, kako napada na istinu. Radončić je gospodar laži, a mi ćemo pobijediti tu laž istinom – izjavio je Izetbegović, a zatim je prokomentarisao optužbe da je „protiv Sandžaklija“, što, kako je kazao, nije istina.

– Dok su Sandžaklije ginule s nama u rovovima, Radončić je pekao kafe tamo kod Sefera Halilovića. Smišljao kako da pokrene taj list i danas on zajedno sa Dodikom optužuje Bošnjake da su počeli rat – poručio je predsjednik SDA.

Prije početka tribine, kojoj su prisustvovali kandidati SDA za sve nivoe vlasti, Izetbegović i Džaferović su prisustvovali finalnoj utakmici malonogometnoh turnira „Alija Izetbegović“.

Izvor: saff.ba / mediji,
Objavljeno: 17.09.2018





Hadžija Šemsudin Kavazović: Radončić je možda najbolji Bošnjak kojeg sam u životu upoznao!

22 09 2018

IZBORI 2018. Skupovi SBB-a u Doboj-Istoku, Gračanici i Lukavcu

 

U prepunim dvoranama, građani masovno iskazali želju da se 7. oktobra dogodi historijska promjena

Autor: Press centar SBB-a

Savez za bolju budućnost BiH sinoć je održao tri nova veličanstvena skupa. Dupke pune sale bile su u tri općine Tuzlanskog kantona, Doboj-Istoku, Gračanici i Lukavcu.

– Zelena buržoazija laže da smo mi tobože loši muslimani i Bošnjaci i da je takav i naš predsjednik. A ja, s godinama i iskustvom koje imam, potpuno odgovorno kažem da je Fahrudin Radončić možda i najbolji Bošnjak kojeg sam u životu upoznao. U to sam se uvjerio i u ove četiri godine kao aktuelni federalni zastupnik SBB-a i neko ko barem jednom sedmično popije kafu s Radončićem – rekao je na skupu SBB-a u Gračanici hadžija Šemsudin Kavazović, nosilac liste SBB-a za Parlament FBiH.

On je na taj način žestoko odgovorio na prozivke neodgovornih pojedinaca iz SDA koji SBB i Radončića pokušavaju diskreditirati najgnusnijim lažima.

– To je odgovoran čovjek kojem je samo na umu kako pomoći narodu, kako iskorijeniti siromaštvo i zaustaviti odlazak naših mladih. Bakir Izetbegović nije znao otići dalje od Ankare. Molim vas da podržite našeg predsjednika Radončića, jer je to čovjek koji ima viziju i sposobnost da ovo, govorim figurativno, sve preokrene, da pobijedimo ovu zelenu buržoaziju i da zemlju povede naprijed – rekao je Kavazović, praćen burnim aplauzima i skandiranjem.

Inače, na sva tri skupa, na kojima su predstavljeni kandidati SBB-a za sve nivoe vlasti, na kraju se prisutnim građanima obratio predsjednik SBB-a i kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Fahrudin Radončić, koji je rekao da ima dovoljno znanja i iskustva, međunarodnih veza i ličnog poznanstva s brojnim investitorima da BiH može povesti mnogo uspješnijim i boljim putem.

Izvor: Dnevni Avaz