BiH na korak od suspendiranja Ustava, legalizacije aparthejda i uvođenja rasnih zakona

6 11 2018
BiH na korak od suspendiranja Ustava, legalizacije aparthejda i uvođenja rasnih zakona

U osvit donošenja odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto, po apelaciji koja ima za cilj da suspendira ono što je ustavna norma, odnosno mogućnost izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz svih kantona i svih konstitutivnih naroda ako su takvi izabrani u kantonalnim skupštinama, Bosna i Hercegovina faktički se nalazi pred legalizacijom aprathejda i ozakonjenjem rasnih zakona, pri čemu bi nejednaka vrijednost glasa građana BiH bila uspostavljena kao standard.

Sudije Ustavnog suda BiH nalaze se pred političkim zahtjevom jedne političke grupacije koja je u tijesnim interesnim vezama čak i sa pojedinim sudija Ustavnog suda koje uskoro moraju donijeti odluku po apelaciji Krišto, a koja radikalno može utjecati na sudbinu države Bosne i Hercegovine i njenih građana.

Zapanjujuća je indolentnost probosanske javnosti u pogledu nastojanja jedne političke grupacije koja izvršava političke direktive zvaničnog Zagreba, a koje graniče sa ratnim ciljevima Udruženog zločinačkog poduhvata. Malo ko uopće želi da se bavi razmjerama negativnih posljedica koje po državu BiH može proizvesti suspendiranje onoga što je ustavna norma, za račun politika koje otvoreno, uz podršku zvaničnog Zagreba, kreću u rušenje države Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH evidentno odbija da koristi mišljenja OHR-a, kao konačnog tumača civilnog aspekta Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH iz Daytona. Odbija i mišljenje Venecijanske komisije koja je vrhovni pravni europski autoritet, koja u svojim mišljenjima govori sasvim drugačije od onoga kako odlučuje Ustavni sud BiH, što u javnosti stvara utisak da se radi o ispolitiziranoj sudskoj instanci.

Ono što je Franjo Tuđman izgubio u Vašingtonu, pokušava se dobiti pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Priroda apelacija Ljubić i Krišto je ni manje ni više nego takva – radikalno mijenjanje ustavnog ustrojsva FBIH i BiH, i revitalizacija tzv. Herceg Bosne. Onemogućiti izbor delegata iz svih kantona u Dom naroda Parlamenta Federacije, znači jedino omogućiti ono što u martu 1994. nije bilo moguće.

U kakvoj je atmosferi ranije donesena odluka po apelaciji Bože Ljubića na koju se naslanja apelacije Borjane Krišto, dovoljno govori činjenica da za javnu raspravu po Ljubićevoj apelaciji bili zainteresovani i u njoj su uzeli učešća jedino kadrovi HDZ-a BiH i javnost naklonjena kako HDZ-ovim zahtjevima, Ljubićevoj apelaciji tako i naknadnoj iskrivljenoj interpretaciji same odluke Ustavnog suda BiH, dok sa probosanske strane za raspravu niko nije bio zainteresovan.

Samo u takvom ambijentu Ustavni sud BiH koji je ionako bio podvrgnut lobiranjima različite vrste od strane HDZ-a mogao je zanemariti mišljenja OHR-a i Venecijanske komisije koja nisu bila ni na tragu odluke Ustavnog suda BiH ni na tragu Ljubićevih zahtjeva za suspendiranjem onoga što je ustavna norma.

Kada je riječ o apelaciji Borjane Krišto valja istaći da Ustavni sud BiH ne može razmatrati istu stvar, odnosno usklađenost Ustava Federacije BiH sa Izbornim zakonom BiH, kada zakonodavac nije postupio po njegovoj odluci, tako da se nema šta usklađivati.

Još preciznije, Izborni zakon BiH je pravni akt višeg reda u odnosu na Ustav Federacije BiH, još preciznije, u odnosu na entitetske i kantonalne ustave, tako da dok se ne donesu izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa svim odredbama Ustava BiH, a ne samo sa onim koje loše interpretira Ustavni sud BiH, nema pravnog osnova za usklađivanje nižih pravnih akata sa višim.

Ustavni sud BiH treba da uvaži mišljenje Venecijanske komisije koja u svome stavu, koji je Ustavni sud BiH prenio u odluci “Božo Ljubić”, kaže:

”.Venecijanska komisija na kraju zaključuje da se ‘čini da je sistem prema Ustavu Federacije u skladu sa evropskim i drugim međunarodnim standardima u oblasti izbora, a budući da Izborni zakon namjerava da provede u djelo relevantne odredbe Ustava Federacije, također se čini da je sistem u skladu i sa ovim standardima’. Prema mišljenju Venecijanske komisije, čini se da Izborni zakon samo ‘uveličava’ odstupanja od onoga što je ‘proporcionalnost’ koju naređuje Ustav Federacije u raspodjeli mjesta u Domu naroda, međutim, može se predvidjeti rješenje kojim bi se odredba Izbornog zakona (‘Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu’) tumačila onako kako je formulirana u Ustavu Federacije (‘U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu’).”

Motiv gospođe Krišto za podnošenje nove apelacije upravo leži u tome što je prethodna apelacija u slučaju Ljubić samo djelomično usvojena, pri čemu Ustavni sud nije presudio da se izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije iz svih konstitutivnih zabranjuje, kako su to iz HNS-a lažno nastoje predstaviti.

Zbog toga se pred Ustavnim sudom u martu ove godine, ponovo našla skoro identična apelacija kao oblik političkog pritiska kojom se tražilo ono što je jedino u lažnim interpetacijama Bože Ljubića Ustavni sud već presudio, dok u stvarnosti i Ljubić i Krišto, znaju da nije. Otuda je došla apelacija na apelaciju i novi zahtjev za onim što politički i još bitnije od toga, pravno nije moguće.

Apelacijma se izvan svake sumnje na sve načine pokušava osporiti ustavna odredba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine a Ustavni sud je nadležan da ocjenjuje ustavnost u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, ustave entiteta i ustave kantona.

Ono što Ustavni sud nije mogao uraditi, a to je da proglasi član 4. i 5. Ustava Bosne i Hercegovine da nije u skladu sa Evropskom konvencijom, iz prostog razloga što Ustavni sud ne može da mijenja ustavne odredbe ustava čiji je on Ustavni sud.  Stoga Apelacija Borjane Krišto jeste klasičan oblik kontinuiranog pritiska na rad Ustavnog suda BiH, sa ciljem da se, ne samo zagospodari tom institucijom, nego da se preko te institucije mijenja suština ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine za račun politika koje za to nikada nisu imale parlamentarnog kapaciteta.

Međutim, vrlo je izvjesno da je Ustavnim sudom BiH u tome smislu već zagospodareno jer među ostalim sudijama, odlučivaće i Mato Tadić, koji je bio ministar pravde FBiH u vrijeme kada su rađene izmjene Ustava FBiH. I ne samo to, Tadić je bio suoptuženi zajedno sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u predmetu navodne malverzacije u vezi s poslovanjem Mesne industrije “Lijanovići”. S druge strane, Borjana Krišto bila je jedna od visokih dužnosnika HDZ-a koja je založila svoju imovinu kao jamstvo za puštanje na slobodu Dragana Čovića.

mato-tadic-covic-kristo

Stoga se postavlja opravdano pitanje da li se u slučaju odlučivanja o apelaciji može govoriti o nepristrasnosti Ustavnog suda BiH i da li bi o svemu trebalo izvjestiti Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, s obzirom da sudije Ustavnog suda BiH imaju u obavezi da štite ljudska i građanska prava građana BiH a ne da udovoljavajući političkim željama suspendiraju ustavne norme koje omogućavaju svakom građaninu da bira i da bude izabran,  pri tome legalizirajući segregaciju na etničkoj osnovi. Ukoliko Ustavni sud BiH suspednira ono što je ustavna norma, stvorio bi se opasan presedan kojim bi bio doveden u pitanje cjelokupni ustavni poredak BiH ali i stabilnost države u cijelini.

Izvor: Vijesti.ba

Advertisements




Pročitajte cijeli govor Inzka pred Vijećem sigurnosti UN-a

6 11 2018
Pročitajte cijeli govor Inzka pred Vijećem sigurnosti UN-a

Visoki predstavnik Valentin Inzko je danas u New Yorku prezentirao svoj šestomjesečni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a, te zahvalio članicama Vijeća na njihovoj kontinuiranoj pažnji koju posvećuju miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

“Nakon dugog perioda sporog odvijanja reformi, Bosna i Hercegovina jednostavno ne može sebi dozvoliti još jedan period u kojem će dominirati političke razmirice i opstrukcije”, rekao je visoki predstavnik. “S obzirom da su sada objavljeni izborni rezultati, Bosni i Hercegovini je potrebno neometano i što brže formiranje vlasti.”

Govoreći pred Vijećem sigurnosti o provedbi i rezultatima oktobarskih izbora, visoki predstavnik je izvijestio o periodu predizborne kampanje koju su obilježili podijeljeni stavovi o osnovnim temama, kao i o pritužbama protiv navodnih izbornih nepravilnosti, napominjući “da se čini kako je povjerenje javnosti u integritet izbornog sistema na najnižoj do sada zabilježenoj razini i da novi organi vlasti moraju gledati na vraćanje ovog povjerenja, putem značajnih poboljšanja i osiguranja bolje transparentnosti, kao na prioritet koji se mora hitno rješavati.”

Visoki predstavnik je također naveo da je u septembru zabilježena jedna od rijetkih dobrih vijesti u sektoru vladavine prava, kada je Parlamentarna skupština BiH nakon nekoliko mjeseci nesuglasica konačno usvojila, uz pomoć šire međunarodne zajednice, izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku BiH, navodi OHR.

U svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, visoki predstavnik je također istakao da je uprkos teškoj političkoj atmosferi tokom proteklih šest mjeseci, proces EU integracija neupitno ostao sastavni dio političkih procesa i da građani nastavljaju snažno podržavati proces EU integracija.

Visoki predstavnik je naglasio kontinuiranu potrebu za pomirenjem i dijalogom u BiH, napominjući da je tokom perioda na koji se odnosi njegov izvještaj bilo tendencija koje idu u pravcu negiranja ili relativiziranja ratnih zločina, pa čak i neprihvatljivog glorificiranja ratnih zločinaca.

Imajući na umu da su dva međunarodna suda svojim presudama potvrdila da se u Srebrenici dogodio genocid, visoki predstavnik je rekao da poništavanje izvještaja o Srebrenici Vlade Republike Srpske iz 2004. godine smatra velikim korakom unatrag za napore koji se poduzimaju na pomirenju u BiH. Ovaj potez je također u suprotnosti s aktivnostima u susjednoj Republici Srbiji čija je Skupština 2010. godine usvojila istorijsku deklaraciju kojom se osuđuju zločini počinjeni u Srebrenici – deklaraciju koja je još na snazi.

Tekst govora visokog predstavnika:

Obraćanje visokog predstavnika Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a

Vrijedi izgovorena riječ.

Gospodine predsjedavajući, uvaženi članovi Vijeća,

Prije nego što počnem svoje izlaganje, želio bih napomenuti da nekoliko zemalja srednje Evrope trenutno obilježava stogodišnjicu njihovog modernog postojanja, uključujući Poljsku, Češku, Slovačku i druge.

Moja domovina, Austrija, će ovaj datum obilježiti u sljedeći ponedjeljak, na svečanoj ceremoniji koja će se održati u državnoj operi. Prije samo dva dana, predsjednici Macron i Steinmeier obilježili su kraj Prvog svjetskog rata koji je počeo pucnjima u Sarajevu, u junu 1914. godine.

Francuska i Njemačka koje su se nekada činile vječitim neprijateljima sada su među zemljama koje čine glavnu okosnicu Evropske unije. Ovo je lekcija za građane Zapadnog Balkana, koja kaže da se to može postići, da se može postići dugotrajan mir i da je pomirenje moguće.

Zemlje Zapadnog Balkana trebale bi primijeniti njemačko-francuske ideje o zajedničkim udžbenicima istorije, programima razmjene studenata, zajedničkim sjednicama vlada susjednih zemalja i zajedničkim televizijskim programom, kao što je francusko-njemački kanal Arte. Takav program bi se mogao zvati “Arte Balkan”.

* * *

Dame i gospodo,

Glavni politički događaj koji je obilježio proteklih šest mjeseci u Bosni i Hercegovini bili su opći izbori održani 7. oktobra.

Iako su međunarodni posmatrači definirali da je izbore obilježio “istinski takmičarski duh”, tokom prethodnih mjeseci došlo je do zabrinjavajuće eskalacije retorike u javnom diskursu kojom se pozivalo na podjele, uključujući i govor mržnje i zastrašivanje birača.

Nadalje, period koji je uslijedio odmah nakon izbora obilježile su pritužbe o neregularnostima tokom izbora. Povjerenje javnosti u integritet izbornog sistema je na najnižoj do sada zabilježenoj razini i nove vlasti moraju gledati na vraćanje ovog povjerenja, putem značajnih poboljšanja i osiguranja bolje transparentnosti, kao na prioritet koji se mora hitno rješavati.

* * *

U pogledu onog što predstoji, objavljivanje konačnih, potvrđenih izbornih rezultata očekuje se danas, nakon čega će uslijediti period formiranja skupština i vlada.

Općenito, vodeće političke stranke, utemeljene na etničkim principima, čini se dobile su najveće povjerenje birača, iako su u Federaciji pojedine multietničke stranke znatno poboljšalje svoj izborni rezultat u odnosu na prethodne izbore. S obzirom da ni jedna politička stranka nije osvojila jasnu većinu, prerano je da se spekulira kakve će se koalicije na kraju formirati na različitim nivoima vlasti.

* * *

Iako proces formiranja skupština i vlada tek počinje, budući članovi Predsjedništva BiH već su poznati: Šefik Džaferović (SDA), Željko Komšić (DF) i Milorad Dodik (SNSD).

Pobjeda gospodina Komšića nad dosadašnjim hrvatskim članom Predsjedništva Draganom Čovićem doveo je do situacije u kojoj je nekoliko zvaničnika iz HDZ BiH i susjedne Hrvatske izbore proglasilo nelegitimnim pa čak i nezakonitim i antidejtonskim, uprkos činjenici da su provedeni prema istim pravilima koja su se primjenjivala i tokom svih prethodnih izbora.

Dok neki imaju politički cilj da mijenjaju postojeći sistem, to se ne može koristiti za negiranje zakonitosti procesa koji se odvijao u skladu sa zakonom i Mirovnim sporazumom; niti se može zloupotrijebiti kako bi se opravdali budući bojkoti i blokade.

Izbor gospodina Dodika za srpskog člana Predsjedništva BiH je također pokrenuo neka pitanja, imajući u vidu njegove ranije brojne istupe protiv države BiH. Uz to, od izbora, dao je i neke provokativne izjave u javnosti o zastavi BiH i polaganju zakletve.

Bez obzira na to, čvrsto sam uvjeren da nije korisno ili ispravno procjenjivati nove članove Predsjedništva prije nego što stupe na dužnost. Pred njima su krupni izazovi, a ja sam spreman da ne sumnjam unaprijed u njihovu mogućnost i spremnost da, kako se od njih očekuje na osnovu zakletve koju polažu: “…poštuju Ustav Bosne i Hercegovine, u cijelosti provode Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse, štite i promoviraju ljudska prava i osnovne slobode, i štite interese i ravnopravnost svih naroda i građana.”

* * *

Dame i gospodo,

Uprkos kompleksnom okruženju, integracija s Evropskom unijom je tokom proteklih šest mjeseci i dalje bila svijetla tačka političke scene. Ovo je jedna od oblasti gdje lideri, koji često imaju različite vizije, mogu pronaći zajednički jezik.

U tom smislu, vrijedi naglasiti da nakon dostavljanja odgovora na početnih 3.300 pitanja iz Upitnika Evropske komisije tokom prethodnog perioda od šest mjeseci o kojem sam prošli put izvještavao, organi vlasti BiH sada pripremaju odgovore na oko 650 dodatnih pitanja koja su im dostavljena u junu.

* * *

Uprkos dobrim vijestima, druga dešavanja u posljednjih nekoliko mjeseci pokazala su ozbiljne nedostatke u vladavini prava.

Kao što sam i ranije izvještavao, nepoštivanje pravosnažnih odluka pravosudnih organa i dalje predstavlja problem. To se vidi i u upornom neprovođenju odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, dok lokalni izbori u Mostaru nisu održani od 2008. godine zbog još jedne neprovedene odluke Ustavnog suda BiH.

U tom smislu, moram skrenuti pažnju na činjenicu da vlasti još od 2009. godine nisu provele odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” i srodnim predmetima, ostavljajući tako prostor za tešku diskriminaciju protiv nekih građana koji su onemogućeni da se kandidiraju za javnu funkciju u Predsjedništvu BiH i Domu naroda.

Slično tome, niz kantona u Federaciji još uvijek nije ispunio zakonsku obavezu da usklade svoje ustave sa entitetskim ustavom i osiguraju punu jednakost Srba kao konstitutivnog naroda. To je neprihvatljivo.

* * *

Osim neprovođenja sudskih odluka, BiH se također suočava sa dubokim razočarenjem javnosti kada je riječ o naizgled upitnoj sposobnost krivičnopravnog sistema da se pozabavi korupcijom i riješi problem organiziranog kriminala.

Na primjer, u Banja Luci, već duže od sedam mjeseci traju svakodnevni javni protesti, uključujući i demonstracije desetina hiljada građana u danima prije izbora, potaknutim onim što aktivisti opisuju kao vladino zataškavanje istine u slučaju sumnjive smrti Davida Dragičevića u martu. Slučaj ovog mladog studenta mora se pod hitno riješiti, i ja ću nastaviti izvještavati o ovom slučaju.

Ovaj, kao i sličan slučaj u Sarajevu, izazvali su ogorčenje javnosti, a to, nažalost, nisu jedini takvi slučajevi. Oni su simptomatični za postojeće stanje vladavine prava, kao i za suštinsko razočarenje među građanima kada je u pitanju vladavina prava.

* * *

Dame i gospodo,

Osim izbora, još jedno važno političko pitanje u posljednjih šest mjeseci predstavlja dramatičan porast broja migranata koji dolaze u BiH i odgovor vlasti na to. Zadnjih godina nije zabilježen tako dramatičan broj migranata.

Imajući u vidu kompleksnu ustavnu strukturu BiH i unutarnje političke tenzije, moramo biti svjesni da bi se ovo pitanje moglo pogoršati na više načina: kao humanitarna kriza, sa sigurnosnog stanovišta, i u smislu političke stabilnosti zemlje.

* * *

Nažalost, u periodu koji pokriva ovaj izvještaj i dalje na svim stranama vidimo tendenciju da neki političari negiraju ili relativiziraju ratne zločine pa čak i veličaju ratne zločince.

U tom smislu, imajući u vidu činjenicu da su dva međunarodna suda potvrdila da je u Srebrenici počinjen genocid, smatram da je to što je Vlada RS poništila svoj raniji izvještaj iz 2004. godine, kojim je zvanično priznato učešće vojnih i policijskih snaga u događajima iz jula 1995. godine, veliki korak unazad za pomirenje.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je ovo tijelo uspostavilo prije 25 godina, 1993., ocijenilo je da se dogodio genocid, i ta ocjena MKSJ se sada dovodi u pitanje.

To je u kontrastu sa susjednom Srbijom, čiji je parlament 2010. godine usvojio istorijsku deklaraciju kojom je osudio zločine počinjene u Srebrenici – deklaraciju koja je i dalje, nepromijenjena, na snazi.

* * *

Dame i gospodo,

U konačnici, želio bih dati nekoliko preporuka novim vlastima u BiH, ali i široj međunarodnoj zajednici da ih podrži u tome.

  • Prvo, moraju se odmah poduzeti mjere da se ojača vladavina prava;
  • Drugo, mora se podržati i jačati funkcionalnost i nezavisnost, kao i stabilnost zvaničnih institucija;
  • Treće, treba pokrenuti ekonomski razvoj;
  • I konačno, te reforme moraju se provesti što hitnije imajući u vidu ogroman broj mladih ljudi koji odlaze iz BiH – između 20 i 30 hiljada svake godine.

Uprkos činjenici da mnoge vodeće stranke nisu uključile ova pitanja u svoje predizborne platforme, nakon što stupe na vlast neće ih moći ignorirati.

Oni koji članstvo u EU ističu kao svoj cilj moraće naći kompromise, podržati funkcionalnost institucija i ubrzati tempo reformi.

Najbolji način da mi kao međunarodna zajednica podržimo građane Bosne i Hercegovine je da promoviramo viziju zemlje koja je svjesna da će njena integracija u evroatlantske strukture i od lidera zahtijevati da rade na integraciji njenih naroda.

Nakon izbora, politički lideri BiH imaće priliku za novi početak – novi početak za zemlju, za entitete, za kantone, ali prije svega za svoje izvanredne građane. Treba da je iskoriste tako da poboljšaju živote svojih građana.

Hvala.

Kliknite ovdje za kompletan tekst govora visokog predstavnika.

 

Izvor: Vijesti.ba





Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a istakla protivljenje ulasku BiH u NATO

6 11 2018

BiH – Unutrašnje pitanje

Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a istakla protivljenje ulasku BiH u NATO




Joseph Daul: Nedemokratske prakse na izborima u BiH su zabrinjavajuće

6 11 2018

Predsjednik Evropske narodne stranke

Joseph Daul: Nedemokratske prakse na izborima u BiH su zabrinjavajuće




NOVA AFERA U MO I OS BIH, A NADLEŽNI I DALJE ŠUTE Nakon konzervi, vojnici Bošnjaci u Derventi dobijali burek sa svinjskim mesom!?

6 11 2018

Nakon što je u konzerviranom junećem programu namijenjenom za ishranu vojnika Bošnjaka u Oružanim snagama BiH pronađeno svinjsko meso, isti slučaj dogodio se i sa burekom koji je isporučivan kasarni u Derventi!

Odgovor na naš upit Ministarstvu odbrane BiH u vezi sa prvom aferom još uvijek nije stigao, ali smo zato na uvid dobili novu dokumentaciju kojom se potvrđuje da problem ishrane Bošnjaka u OS BiH nisu samo konzerve sa primjesama svinjskog mesa već i neki drugi artikli koji se serviraju na meniju vojničkih restorana.

Početkom augusta ove godine pripadnicima OS BiH smještenim u kasarni u Derventi, „Pekara Ilić“ iz ovog grada krenula je sa isporukom artikla „Pita sa mesom“ od 350 grama.

Sastavni dio ugovora su bili tehnički uslovi, po kojima je predviđeno da artikal u svom sastavu ne smije imati primjesa svinjskog mesa.

Vojnici Bošnjaci, smješteni na lokaciji Derventa, su odmah posumnjali da je sastav mesa u pitama sumnjivog porijekla i higijenske ispravnosti. Njihovi apeli prema pretpostavljenim ponovo su, kao i u slučaju konzervi koje je iz Srbije uvozila firma sa Sokoca, ušli u začarani krug zataškavanja stanja na terenu.

Nakon insistiranja, neprestanih prozivki, te  u strahu od izbijanja afere u javnost, nadležni logističari su konačno izdali odobrenje da se prilikom prijema sumnjive robe uzme uzorak s ciljem utvrđivanja kvaliteta.

Ispitivanje je, početkom septembra,  izvršila ovlaštena laboratorija Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske sa sjedištem u Banja Luci. Prilikom pregleda, u spornim pitama detektovano je prisustvo svinjskog mesa, što je po njihovom mišljenju u suprotnosti sa odredbama tehničkih uslova ugovora po kojima su vršili analizu.

Ova informacija o porijeklu i higijenskoj ispravnosti spornog artikla skrivana je na nivou MO i OS BiH skoro  mjesec dana.

Konačno, Ministarstvo odbrane umjesto da odmah raskine ugovor sa dobavljačem, početkom oktobra, šalje zahtijev dobavljaču, sa relevantnim podacima iz analize, te od istog traži da otkloni „propuste“ i da ih o tome pismeno obavjesti.

Tek prije nekoliko dana, nadležni iz Oružanih snaga  šalju informaciju prema jedinicama, koje su smještene u kasarni Derventa, da je pronađen uzrok propusta, te da se ovakvi i slični propusti u budućnosti neće dešavati.

Pripadnici Oružanih snaga BiH-Bošnjaci, upozoravaju da nadležni problem ne vide u dokazanom sastavu i higijenskoj ispravnosti namirnica koje oni konzumiraju, već upravo u njima samima, onima koji ukazuju na ove stvari.

Problem su, dakle, oni koji pokušavaju ostvariti svoja zagarantovana prava u skladu sa Zakonom o službi u OS BiH, pravom jednakih mogućnosti i pravom na vjerske slobode, odnosno da neće biti diskriminisani ni po kojem osnovu, a pogotovo na osnovu svoje vjeroispovjesti (član 28.i 29. zakona).

Dok Ministarstvo odbrane i dalje šuti, ponovno postavljamo pitanja iz teksta od prije nekoliko dana: „Čime su to dva mjeseca bili zaokupljeni bošnjački rukovodeći kadrovi u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama ako dozvoljavaju ovakve apsurde i ostaju gluhi i nijemi na pritužbe vojnika, ako se zna da je većina njih obavila hadž o trošku Vojnog muftijstva?

Izvor: Index.ba





Amir iz Irana: “Tri puta sam ilegalno prešao granicu. Tri puta me uhvatila policija. Oduzeli su mi novac. Razbili telefon. Nije to hrvatska odluka, Evropa nas ne želi”

6 11 2018

Gdje god sam živio, živio sam pošteno. Nikada nisam počinio krivično djelo, nisam bio u sukobu sa zakonom, nisam bio krivično gonjen, priča Amir iz Irana

image
LICE HUMANOG SVIJETA / EPA

“Tri puta sam ilegalno prešao granicu. Tri puta me uhvatila hrvatska policija. Zadnji put sinoć. Oduzeli su mi novac. Razbili telefon. Nisu me previše tukli. Sada sam opet ovdje. Bez ičega. Mogu čekati da otvore granicu ili umrijeti. Svejedno je”, započinje svoju priču Amir (iz Irana) hladnim, uravnoteženim riječima, rezigniranim tonom, pogledom odsutan iz ovog svijeta. Sreli smo se 24. oktobra, na graničnom prelazu Maljevac kod Velike Kladuše, gdje se grupa migranata oko dva sata ranije probila kroz kordon bh. policije, ali su zaustavljeni na hrvatskoj strani.

Trgovac voćem

Napetost na granici traje, saobraćaj je obustavljen, migranti protestuju, policija se sprema za intervenciju. Neformalni pregovori vode se sa čovjekom koji u manjoj grupi stoji po strani. Ne znam da li uživa neki autoritet u kampu ili ga je policija odabrala za sagovornika zato što je njegov engleski savršen. Nakon što su policajci otišli, odlučio sam im prići.

“Onaj policajac vam je rekao da dolazi 2.000 specijalaca iz Hrvatske?”

“Da.”

“Hoćete li se povući?”

“Gdje da se povučemo? Možemo preći granicu ili umrijeti ovdje. Mogu nas oni ubiti. Ili možemo umrijeti od zime i gladi.”

Svi u grupi su prethodne noći pokušali ilegalno preći granicu. Sada su bez novca i imaju razbijene mobitele. Amir je najstariji među njima (ima 57 godina). Uživa potpuno povjerenje, niko ne upada u njegove riječi.

“Ne pitaju se Hrvati ni za šta. Tako je odlučeno u Evropi. Evropa nas više ne želi. Hrvatska policija samo provodi tu odluku”, govori hladnim riječima, svjestan da se u njih upisala i smrt.

Pitam ga zbog čega ide na Zapad. Kaže da mrzi svoju zemlju.

“Naši političari su varalice, pljačkaši, korumpirani su… Kupuju imovinu na Zapadu od narodnog novca. Moridi je lopov. Od našeg novca je kupio imovinu u Kanadi. Ruhani isto. I Homeini je bio. Posljednji pošten političar bio je šah Reza Pahlavi”.

Već je živio na Zapadu, u Montrealu, Torontu, Washingtonu, Seattleu, Rimu (gdje je dvije godine radio kao računovođa u Michell’su).

“Gdje god sam živio, živio sam pošteno. Nikada nisam počinio krivično djelo, nisam bio u sukobu sa zakonom, nisam bio krivično gonjen. Svagdje sam se ponašao isto i poštovao zakon.”

U Iran se vratio po obitelj.

“Skupo sam kupovao eure i dolare da bih mogao cijelu obitelj odvesti u Toronto, a sada sam ostao bez novca”, kaže tonom čovjeka koji nema šta izgubiti.

Njegov cilj je doći u Toronto i otvoriti veletrgovinsku kompaniju. Iako je po struci računovođa, predstavlja se kao trgovac voćem.

“Znam kupovati i znam prodavati. Znam pet artikala sa kojim bih ostvario zaradu od dva dolara po kilogramu. A ja govorim o tonama. Treba mi kompanija sa dvadeset ili trideset radnika”.

Pisao je premijeru Kanade Justinu Trudeauu.

“Samo sam mu čestitao Novu godinu”, kaže ironično.

Za situaciju u Iranu Amir krivi Britance.

​“Naš rat je došao iz Engleske”, kaže.

O državnom udaru

Priča mi o Muhamedu Mosadeku, premijeru Irana od 1951. do 1953. godine, čija je vlada zbačena u državnom udaru koji su organizovale britanska i američka obavještajna služba. Mosadekova vlada uvela je niz naprednih društvenih i političkih reformi, ali najvažnija je bila nacionalizacija iranske naftne industrije koja je od 1913. bila pod britanskom kontrolom preko Anglo-perzijske naftne kompanije (kasnije British Petroleum).

Pristižu nove policijske postrojbe. Napetost raste. Policija mi naređuje da se sklonim u zonu predviđenu za medije. Dok se rastajemo, stižemo razmijeniti još nekoliko riječi.

“Da li će otvoriti granicu?”

“Neće.”

“Šta misliš da trebamo uraditi?”

“Preći ilegalno.”

“Da, mi ćemo vjerovatno jednom uspjeti. A šta je sa porodicama koje ne mogu ići ilegalno? Treba da umru od gladi i zime? Je li to humani svijet u kojem želimo živjeti?”





U ZAGREBU SE SUSRELI MESIĆ I KOMŠIĆ: Koja uloga je namijenjena bivšem predsjedniku Hrvatske?

6 11 2018

Komšićev odlazak u Zagreb izazvao je veliku pažnju s obzirom da je generalni sekretar Demokratske fronte Zlatko Miletić danas rekao da se Komšić nalazi u službenoj posjeti glavnom gradu Hrvatske.

Novoizabrani član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji će 20. novembra preuzeti mandat, nalazi se u Zagrebu, a danas se sreo sa bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.

“Tačno je da su se danas u Zagrebu sreli Stjepan Mesić i Željko Komšić. To je bio neformalan susret koji je kratko trajao. Dugo se nisu sreli, pa su se odlučili vidjeti i porazgovarati”, potvrdila je Mirjana Pavoković, Mesićeva dugogodišnja najbliža saradnica.

Komšićev odlazak u Zagreb izazvao je veliku pažnju s obzirom da je generalni sekretar Demokratske fronte Zlatko Miletić danas rekao da se Komšić nalazi u službenoj posjeti glavnom gradu Hrvatske.

“Gospodin Komšić je u službenoj posjetu Zagrebu. Ne mogu vam otkriti pojedinosti”, rekao je Miletić.

Dodao je kako će uskoro u javnosti biti jasnije šta Komšić radi u Zagrebu.

“Neke ćete stvari vidjeti u medijima, neke nećete. Nakon inauguracije sve će vam biti jasno. Ništa nije tajno, ali vam sada ne mogu otkriti pojedinosti”, rekao je Miletić.

Po njegovim riječima, Komšić je misiji popravljanja odnosa dviju država.

“Idemo ka tome da normaliziramo odnose Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom”, kazao je generalni sekretar Demokratske fronte.

Izvor: Slobodna Bosna