Narod koji izabere korumpirane, prevarante, lopove i izdajnike nije žrtva, već saučesnik…

25 07 2018

10690035_10152701549802417_7403413961526820996_n

Narod koji izabere korumpirane, prevarante, lopove i izdajnike nije žrtva, već saučesnik!

Izvor: hamdocamo.wordpress.com / društvena mreža

Advertisements




EVOLUCIJA I BIĆE VJERE

20 07 2018

Institucije vjere i vjernika, ali i one koji ne upražnjavaju obrede vjere, vrijeđa sama pomisao i teorija da su nastali od majmuna. Svijet se našao uvrijeđen a zna da čovjek nije mogao nastati iz ničega.Svijet je bio uvrijeđen i onda kada se tvrdilo  da je “zemlja ravna ploča koja pliva”, ali je takav ostao i kada se dokazalo da je zemlja ipak okrugla.


Ilustracija


Piše: Hamdo Čamo

Prihvatanjem teorije evolucije čovjek nesvjesno prestaje biti vjernik u religijskom smislu, općenito ne ali i vjersko biće. Čovjek ne prestaje dakle s procesom vjerovanja kao takvog, pri čemu promjena utječe na stanje i predmet vjerovanja u odnosu na  prvobitno, te svakako postaje nešto drugo. U ovom slučaju predmet vjerovanja (posta)je evolucija, a ne Bog. Različitosti u samom pojmu i činu vjerovanja ne postoje, ali zato postoje u predmetu vjerovanja nastalom na razmeđu teorije vjere (religije) i teorije evolucije. Prihvatanje jednoga ujedno znači negaciju drugoga, pri čemu prihvatanje kao takvo, pomjera granice vjere i vjerovanja. Kao priča o “teoriji gravitacije”, lebdenju i prizemljenju.

Borba za opstanak

Gledajući u istoj ravni (ne)prihvatanje teorije jednog ili drugog primjetljiv je njihov ogroman potencijal, ali prije svega učinak i posljedice – kako po pojedinca tako i po društvo – posmatrajući rezultate u cjelini. Problem leži u (ne)prihvatanju činjenice da vjera i evolucija istovremeno ne idu i ne mogu ići zajedno, te se teorije istih nezavisno jedna od druge, tako i razvijaju. Činjenica ostaje da se, bez obzira na nezavisnost njihovog razvoja,  u cjelini tako (nezavisno) ne gleda. Posljedica je razvoj društava „na paralelnim šinama“, paralelnim putevima različitih pravaca, pri čemu obrazovni sistemi stanovnike planete i buduće kadrove obrazuju tako da oni „istovremeno prihvate religiju  i evoluciju“ razvoja. Pitamo se kako je to moguće? Konačni rezultat takve politike sistemom su školovani kadrovi, odrasle osobe, sa „genetskom anomalijom vjerske i naučno-političke bipolarnosti“ pri čemu bipolarnost – sama po sebi – u jednoj osobi predstavlja bolest, konfuziju i konfliktna stanja, koja kada se prenesu na mase, već po sebi i u samom korjenu „nose esenciju, zvuče, znače i zrače temeljom sukoba i konflikata“.

Projecirajući takvu kompoziciju bića na društvo ili društva, nastalih na jezgri unutrašnjeg sukoba između vjere i nauke, obrazovni sistemi su zapravo vrtovi koji siju klice budućih sukoba koja žanju društva na fonu religijskog i vjerskog na jednoj, i naučnog na drugoj strani. Ono što je zastrašujuće jeste da su sukobima unutrašnjih (duhovnih) svjetova sudili i sude sudovi ‘vanjskih’ (ovozemaljskih) svjetova koji su istovremeno produkt i uzrok problema. Vratolomna igra negiranja samoga sebe, negiranja problema – da li je svijet stvorio Bog ili je nastao sam od sebe i kako –  stoljećima je završavala u vatri, zornim spaljivanjem i uništavanjem tisuća nevinih nakon mučnih simultanih političko-vjerskih procesa sa kojima današnje i buduće generacije čovječanstva moraju da žive.


Ilustracija

Pogled u odnosu na srednjovjekovne projekcije, projekcija današnjice nalazi se na nivou borbe protiv terorizma (u kojem pored statistika svjetskih sukoba i mnogi smatraju da je neopravdano okačena o vrat opća slika neprijatelja i izvora terorizma islamu) kojem sude mediji i sistemi obrazovanja koji na traci fabričkom brzinom produkuju i u svijet izvoze kvantitativno i kvalitativno osoblje s problemom iste vjersko-političke bipolarnosti kao i tokom cijelog srednjovjekovlja.

Spoznaje koje prethode iskustvu?

Ako je sve volja Njegova, u paradigmi kako je Bog stvarao svijet, za pojedine religije nije lako nositi težinu istine vlastitog križa, za druge pak težinu obećanja, poziva na strpljenje i iščekivanja rajske vječnosti u kojoj je vrijeme onog „prije“ daleko duže od onog „poslije“, uzme li  se činjenica vremena nastanka svijeta, (5-6 milijardi godina), života (3-4 milijarde), teorije današnjih religija (2000 godina) i moderne Darvinove teorije evolucije (niti 300 godina), objavljene 1859. godine pod naslovom „Postanak vrsta“ (The Origin of Species). Vrijedno je navesti da je podnaslov knjige “The Origin of Species by Means of Natural Selection or the Preservation of Favoured Race in the Struggle for Life – Porijeklo vrsta uz pomoć prirodne selekcije ili preživljavanje povlaštenih rasa u borbi za opstanak” uvod u rasnu teoriju koja je pokrenula lavinu neizbježnosti istrebljenja rasa, što je u širem dovelo do pojave rasizma, kolonizacije, robovlasništva, intervencionizma, nacionalizma, mržnje, progona i nestanka.  Ono što je planirano da čovječanstvu bude nit vodilja, izvori ljubavi, postali su izvori ratova, mržnje, nacionalizma, progona i genocida.

Anticipacija budućnosti?

 

_____________________________________________

Ključne riječi: teorija, borba za opstanak, rasizam, manipulacija, sukob mišljenja, (ne)isključivost, skepticizam, znatiželjnost, otvorenost uma prema novom i različitom, tolerancija.





Jesu li svi vjernici nužno moralne osobe?

20 07 2018


Foto: MDR

Nedavna studija, koju je vodio psiholog Will Gervais, potvrdila je da širom svijeta vladaju ekstremne moralne predrasude prema ateistima. Utvrđeno je da na svim kontinentima postoji uvjerenje da su osobe koje su počinile neki nemoralan čin – čak i kad se radi o nekim ekstremnim krivičnim djelima poput serijskih ubistava – vjerovatno ateisti.

 

Piše: Dimitris Xygalatas

Iako je sada po prvi put dokazano da je ovakav stav prema ateistima globalan, ovakvi rezultati gotovo da i ne iznenađuju.

Podaci prikupljeni tokom ankete u vezi s ovom temu pokazuju da Amerikanci manje vjeruju ateistima nego ijednoj drugoj društvenoj skupini. Za većinu političara odlazak u crkvu često je najbolji način prikupljanja glasova, a deklariranje osobe kao nevjernika vrlo lako se može pokazati kao političko samoubistvo. Uostalom, nijedan član američkog Kongresa nije se otvoreno deklarirao kao ateista. Od svih članova Kongresa samo jedan se nije vjerski izjasnio, odnosno nije naveo svoje vjersko opredjeljenje – ali i dalje negira da je ateista.

Šta je, dakle, razlog za takve ekstremne predrasude? Šta je stvarni dokaz o postojanju veze između religije i morala?

Kakav je odnos religije i morala?

Velike svjetske religije se, bez sumnje, bave temom moralnog ponašanja. Mnogi, dakle, pretpostavljaju da je vjersko opredjeljenje dokaz nečije vrline, ili čak i to da ljudi ne mogu biti moralni ukoliko nisu vjernici.

Međutim, obje su ove pretpostavke problematične.

Za početak, etički ideali jedne religije mogu se članovima druge religije činiti nemoralnim. Na primjer, u 19. su stoljeću mormoni poligamiju smatrali moralnim imperativom, dok su je katolici smatrali smrtnim grijehom.

Štoviše, vjerski ideali moralnog ponašanja često su ograničeni na članove skupine, a iste te ideale ponekad prati direktna mržnja prema drugim vjerskim skupinama. Na primjer, Martin Luther, jedan od osnivača protestantske crkve, 1543. godine objavio je raspravu pod naslovom O Židovima i njihovim lažima, u kojoj je govorio o antisemitskim osjećajima koji su među različitim vjerskim skupinama stoljećima bili uobičajeni.

Ovi primjeri također pokazuju kako se vjerski moral može mijenjati i kako se mijenja ako prati promjene u društvenom okruženju. Posljednjih godina nekoliko anglikanskih crkava revidiralo je moralne poglede kako bi se dopustila kontracepcija, omogućilo ženama da vode vjersku službu i pristalo na davanje blagoslova za sklapanje istospolnih bračnih zajednica.

Razlika između vjerovanja i ponašanja

U svakom slučaju, religioznost nije čvrsto povezana s teologijom. Odnosno, uvjerenja i ponašanje vjernika nisu uvijek usklađeni sa službenim doktrinama vjere. Vjerska ubjeđenja imaju daleko praktičnije i intuitivnije tendencije. To je ono što znanstvenici koji se bave studijama vjere nazivaju “teološka nekorektnost”.

Budizam, na primjer, zvanično je religija u kojoj nema bogova, ali većina budista ipak Budu tretira kao božanstvo.

Sličan primjer: katolička crkva žestoko se protivi kontracepciji, ali velika većina katolika koristi kontracepciju. Teološka nekorektnost je, zapravo, među vjernicima postala prije norma nego izuzetak.

Iz tog razloga je sociolog Mark Chaves ideju da se ljudi ponašaju u skladu s vjerskim ubjeđenjima i zapovijedima nazvao “podudaranošću zabluda”.

Ova proturječnost između vjerskih ubjeđenja, stavova i ponašanja mnogo je širi fenomen. Na kraju krajeva, komunizam je ideologija jednakosti, ali komunisti nisu nimalo manje sebični.

Šta je, dakle, stvarni dokaz postojanja veze između religije i morala?

Prakticiraju li ljudi ono što propovijedaju?

Jedna sociološka studija na ovu temu dala je prilično intrigantne rezultate.

Kada istraživači zamole ljude da opišu svoje ponašanje i stavove, vjernici tvrde da su oni veći altruisti, da imaju više suosjećanja prema drugima, da su iskreniji, civiliziraniji i velikodušniji u odnosu na osobe koje nisu religiozne. Čak i u slučaju blizanaca onaj blizanac koji je religiozniji sebe je opisao kao velikodušniju osobu.

No, ako se uzmu u obzir primjeri stvarnog ponašanja – ove razlike uopće ne postoje.

Istraživači su se bavili različitim aspektima moralnog ponašanja, od davanja dobrovoljnih priloga, preko varanja na ispitima i pomaganja nepoznatim ljudima u nevolji, do anonimne saradnje među potpunim strancima.

U klasičnom eksperimentu poznatom kao Studija dobrog Samarićanina istraživači su pratili ko će pomoći povrijeđenoj osobi koja leži u jednoj sporednoj ulici. Utvrdili su da religioznost ne igra nikakvu ulogu u ponašanju ljudi, čak i onda kada su sudionici u eksperimentu htjeli dati poučak o paraboli o dobrom Samarićaninu.

Ove rezultate potvrdile su i brojne laboratorijske i terenske studije. Ukupno gledano, rezultati su jasni: bez obzira kako definiramo moralno ponašanje, vjernici se ne ponašaju moralnije od ateista iako vrlo često tvrde suprotno (u što su vjerovatno i ubijeđeni).

Kada i gdje religija ima utjecaja

S druge strane, dokumentirano je da religijsko podsjećanje na moral utječe na moralno ponašanje.

Studije provedene među američkim kršćanima, na primjer, pokazuju da su ispitanici nedjeljom davali više dobrovoljnih priloga i da su gledali manje porno filmova. Međutim, sve su to nadoknadili svojim aktivnostima tokom radnih dana. Studije su pokazale da, u prosjeku, nema velikih razlika između ponašanja sudionika u istraživanju bez obzira da li se radi o vjernicima ili ateistima.

Slična studija provedena u Maroku pokazala je da lokalno stanovništvo daje više novca u dobrotvorne svrhe u momentu kada se začuje ezan. Međutim, efekat ezana je kratkotrajan: broj donacija se povećava u nekoliko minuta nakon svakog poziva na molitvu, a nakon toga se opet smanjuje.

Brojne druge studije pokazale su slične rezultate. U vlastitom radu sam utvrdio da ljudi postaju velikodušniji i spremniji na saradnju kada se nađu u nekoj bogomolji.

Zanimljivo je da nivo religioznosti neke osobe nema mnogo utjecaja na rezultate ovih eksperimenata. Drugim riječima, pozitivni utjecaji religije zavise od situacije, a ne od vjerskih ubjeđenja.

Vjera i poštivanje zakona

Pokazalo se da ni sva vjerska ubjeđenja nisu jednaka. Nedavna studija, koja je obuhvatila nekoliko različitih kultura, pokazala je da oni koji boga vide kao moralno biće koje može kazniti vjernika imaju tendenciju da budu nepristrasniji i da manje varaju prilikom poslovnih i ekonomskih transakcija. Drugim riječima, ukoliko ljudi vjeruju da njihov bog uvijek zna šta oni rade i da je spreman kazniti one koji ne poštuju pravila – ponašaju se bolje i očekuju da se i drugi tako ponašaju.

To vjerovanje da postoji neki vanjski izvor pravde nije karakteristično samo za religiju. Vjerovanje u pravnu državu u obliku efikasnog državnog aparata, pravednog sudskog sistema i pouzdanih policijskih snaga, također je preduslov moralnog ponašanja.

Ukoliko imate snažnu pravnu državu, broj vjernika se smanjuje, kao i nepovjerenje prema ateistima.

Zajednička evolucija Boga i društva

Naučni dokazi tvrde da ljudi, pa čak i naši majmunski srodnici, imaju urođene moralne predispozicije, koje su često sastavni dio filozofije vjere. Hoću reći da je religija odraz a ne uzrok tih predispozicija.

No, razlog zašto se religija pokazala tako uspješnom tokom ljudske povijesti leži upravo u njenoj mogućnosti da iskoristi tu moralnu intuiciju, svojstvenu ljudskoj vrsti.

Povijest pokazuje da nadnaravna bića nisu uvijek bila sasvim moralna. Bogove u antičkoj Grčkoj nije zanimala ljudska etika. Kao i većini lokalnih božanstava koje poštuju toliki lovci i kolekcionari modernoga doba, njima je samo stalo da se održi ritual i da se prime darovi, a ne da li ljudi lažu jedni drugima ili varaju li supružnike.

Prema tvrdnjama psihologa Are Norenzayana, vjerovanje u moral bogova pojavilo se kao rješenje za problem saradnje među velikim skupinama.

Rano društvo sastojalo se od malih skupina čiji su se članovi oslanjali na nečiju reputaciju kad bi odlučivali s kim da se povežu. No, kada su naši preci počeli živjeti u trajnim nastambama, i kada se povećao broj članova skupine, među strancima se sve ćešće odvijala interakcija. Kako su ljudi znali kome vjerovati?

Odgovor je ponudila religija tako što je uvela vjerovanje u sveznajuće i svemoćne bogove koji kažnjavaju one koji krše moralne zakone. Kako je ljudsko društvo raslo, tako su i ova vjerovanja bila učestalija. A zbog nepostojanja efikasnih sekularnih institucija, strah od Boga imao je ključni značaj za uvođenje i održavanje društvenog poretka.

U takvom društvu iskrena vjera u postojanje natprirodnog posmatrača bila je najbolja garancija moralnog ponašanja; ona je javnosti davala signal da se društvene norme poštuju.

Danas imamo druge metode za osiguranje moralnosti; ali ovo evolucijsko naslijeđe i dalje je dio nas. Iako statistički podaci pokazuju da ateisti počine manje zločina od uobičajenog prosjeka, opće rasprostranjene predrasude prema njima – kao što je pokazala naša studija – predstavljaju intuitivan stav, koji se gradio stoljećima, pa ga je možda zbog toga tako teško prevazići.

World Economic Forum





BiH platila 30 miliona KM kamata na ino-kredite

20 07 2018

BANJALUKA – BiH je zadužena kod 19 inostranih kreditora kojima je u prvom kvartalu ove godine otplatila 211,4 miliona KM duga. Samo kamate i provizije koštali su građane BiH više od 30,5 miliona, otkriva portal CAPITAL.

Podaci o izvršenom servisiranju obaveza po osnovu spoljnog duga za period januar – mart 2018. godine pokazuju da su sva dugovanja izmirena pravovremeno i u ukupnom iznosu od 211.437.495 KM.

Najviše duga zatvorila je FBiH, i to 134,2 miliona KM, dok je Republika Srpska  otplatila 74,2 miliona KM. Distrikt Brčko vratio je dugove teške 2,1 milion, a institucije BiH 885.889 KM.

Najviši iznos, i to 96,5 miliona KM vraćen je Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Nakon MMF-a, najviše duga vraćeno je Evropskoj investicionoj banci (EIB) – 34,4 miliona KM, te Svjetskoj banci, odnosno njenom Međunarodnom udruženju za razvoj (IDA) – 32,6 miliona KM.

Više od 12 miliona KM vraćeno je i Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) koja takođe djeluje pri Svjetskoj banci, te isto toliko i Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

Evropskoj komisiji otplaćeno je 9,7 miliona KM duga, a Saudijskom fondu 4,7 miliona KM.

Na kraju marta spoljni dug BiH iznosio je 7,9 milijardi KM.


Izvor: CAPITAL.ba,

Svjetlana Šurlan





58 POLITIČKIH STRANAKA I 36 KOALICIJA: Dostavljeno 808 kandidatskih listi, 642 ovjerene 166 sa nedostacima

19 07 2018

OPĆI IZBORI


Sjednica CIK-a, (Foto: Patria)

SARAJEVO, (Patria) – Centralna izborna komisija BiH je na današnjoj sjednici razmatrajući Izvještaj o izvršenim provjerama kandidata i kandidatskih listi za učešće na Općim izborima 2018. godine  počela proces ovjere kandidatskih listi koje ispunjavaju zakonom propisane uslove. Do isteka roka za predaju kandidatskih listi, odnosno do 09.07.2018. godine kandidatske liste je dostavilo 58 političkih stranaka i 36 koalicija. Dostavljeno je 808 kandidatskih listi na kojima se nalazi 7.600 kandidata.

Danas je Centralna izborna komisija BiH ovjerila 642 kandidatske liste koje su ispunjavale zakonom propisane uslove, dok je za 166 kandidatskih listi utvrđeno da imaju nedostatke (zastupljenost spolova nije u skladu sa zakonom, odustajanje od kandidature, kandidat nema prebivalište u izbornoj jedinici za koju se kandidovao i drugo). Politički subjekti, za čije kandidatske liste je utvrđeno da imaju nedostatke, će biti obaviješteni da u roku od 5 (pet) dana, odnosno do utorka, 24.07.2018. godine do 16 sati otklone te nedostatke.

– Odbijena je ovjera kandidatske liste političke stranke BPS-Sefer Halilović za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske jer je provjerom utvrđeno da je ta stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Zajedno za BiH.

Odbijena je ovjera dvije kandidatske liste političke stranke Hrvatska stranka prava za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jer je provjerom utvrđeno da je ta politička stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Hrvatsko zajedništvo HDZ 1990-HSP BiH.

Odbijena je ovjera tri kandidatske liste političke stranke Hrvatska demokratska zajednica 1990-HDZ 1990 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jer je provjerom utvrđeno da je ta politička stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Hrvatsko zajedništvo HDZ 1990-HSP BiH.

Odbijena je i ovjera kandidatske liste političke stranke Prva stranka za Skupštinu Kantona 10 jer je provjerom utvrđeno da ta politička stranka nije ovjerena za navedeni organ vlasti.

U skladu sa Uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Opće izbore u Bosni i Hercegovini koji će se održati 07.10.2018. godine Centralna  izborna komisija BiH će do 23. avgusta objaviti ovjerene kandidatske liste u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja.

Centralna izborna komisija BiH podsjeća da u utorak 24. jula ističe rok za prijavu birača za glasanje izvan BiH.

Do 17. jula za glasanje iz inostranstva Centralna izborna komisija BiH je primila 38.236 prijava. Od toga je do sada obrađeno 25.084 prijave. Uslove za registraciju ispunjava 22.906 prijava, dok 2.178 prijava ima nedostatke (nije potpisan obrazac, nedostaje validan dokaz o identitetu i slično).

Centralna izborna komisija BiH je, u slučajevima kada je to moguće, obavještavala podnosioce prijava o nedostacima u prijavi da ih otklone ako su u mogućnosti.

Takođe u utorak 24. jula ističe rok i za promjenu biračke opcije za raseljene osobe unutar BiH kao i za  birače sa prebivalištem u Brčko Distriktu BiH za određivanje biračke opcije u vezi sa odabirom entitetskog državljanstva.

Izvor: NAP.ba





CIK ovjerio 642 kandidatske liste

19 07 2018

58 POLITIČKIH STRANAKA I 36 KOALICIJA

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ovjerila je na sjednici danas 642 kandidatske liste koje su ispunjavale zakonom propisane uvjete, dok je za 166 kandidatskih listi utvrđeno da imaju nedostatke. Do isteka roka za predaju kandidatskih listi, odnosno do 9. jula, kandidatske liste je dostavilo 58 političkih stranaka i 36 koalicija. Dostavljeno je 808 kandidatskih listi na kojima se nalazi 7.600 kandidata.

Nedostaci se odnose na neadekvatnu zastupljenost spolova prema odredbama zakona, odustajanje od kandidature ili na činjenicu da kandidat nema prebivalište u izbornoj jedinici za koju se kandidirao te zbog drugih razloga.

Politički subjekti, za čije kandidatske liste je utvrđeno da imaju nedostatke, bit će obaviješteni da u roku od pet dana, odnosno do utorka, 24. jula do 16 sati otklone te nedostatke.

Odbijena je ovjera kandidatske liste političke stranke BPS-Sefer Halilović za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske jer je provjerom utvrđeno da je ta stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Zajedno za BiH.

Također, odbijena je ovjera dvije kandidatske liste političke stranke Hrvatska stranka prava za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jer je provjerom utvrđeno da je ta politička stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Hrvatsko zajedništvo HDZ 1990-HSP BiH.

Ovjera je odbijena za tri kandidatske liste političke stranke Hrvatska demokratska zajednica 1990-HDZ 1990 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jer je provjerom utvrđeno da je ta politička stranka za navedeni organ vlasti ovjerena u okviru koalicije Hrvatsko zajedništvo HDZ 1990-HSP BiH.

Odbijena je i ovjera kandidatske liste političke stranke Prva stranka za Skupštinu Kantona 10 jer je provjerom utvrđeno da ta politička stranka nije ovjerena za taj organ vlasti.

U skladu sa Uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Opće izbore u BiH koji su zakazani za 7. oktobra Centralna  izborna komisija BiH će do 23. augusta objaviti ovjerene kandidatske liste u službenim glasilima i sredstvima javnog informiranja.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine razmatrala je danas na sjednici Izvještaj o izvršenim provjerama kandidata i kandidatskih listi za učešće na Općim izborima 2018. godine i počela proces ovjere kandidatskih listi koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete.

Iz CIK-a su podsjetili da u utorak 24. jula ističe rok za prijavu birača za glasanje izvan BiH. Do 17. jula za glasanje iz inostranstva Centralna izborna komisija BiH je primila 38.236 prijava. Od toga je do sada obrađeno 25084 prijave.

Uvjeti za registraciju ispunjava 22.906 prijava, dok 2.178 prijava ima nedostatke (nije potpisan obrazac, nedostaje validan dokaz o identitetu i slično).

Centralna izborna komisija BiH je, u slučajevima kada je to moguće, obavještavala podnosioce prijava o nedostacima u prijavi da ih otklone ako su u mogućnosti.

Također u utorak 24. jula ističe rok i za promjenu biračke opcije za raseljene osobe unutar BiH, kao i za birače s prebivalištem u Brčko Distriktu BiH za određivanje biračke opcije u vezi sa odabirom entitetskog državljanstva.

Izvor: BNN.BA




Odluka Upravnog odbora: Izudin Bajrović novi v. d. direktora Narodnog pozorišta Sarajevo

19 07 2018


Izudin Bajrović

Upravni odbor Narodnog pozorišta Sarajevo na današnjoj sjednici imenovao je prvaka drame NPS-a Izudina Bajrovića za novog v. d. direktora ovog pozorišta.

Tako će Bajrović zamijeniti Marijelu Hašimbegović, koju je Vlada KS smijenila, nakon što Skupština KS nije usvojila izvještaje o radu i finansijama NPS-a za 2017. godinu.

Konačnu odluku o imenovanju Bajrovića na ovu funkciju trebala bi donijeti Vlada KS na svojoj narednoj sjednici.

Izvor: Avaz.ba