Esad Bajtal: BiH je društvo u kojem nema pravne države

13 06 2019


Foto: BHT1

SARAJEVO, (Patria) – Mi smo društvo u kojem nema pravne države, ocjenjuje u intervjuu “Jedan” na BHT1 filozof i sociolog Esad Bajtal. Bajtal smatra da su korupcija i bezakonje u Bosni i Hercegovini dostigli zabrinjavajuću tačku i da je teško uskoro očekivati promjene nabolje.

“Po logici stvari, ne možete se s korupcijom obračunati ukoliko nemate zakonske mogućnosti, legislativu i mogućnost da je koristite. Evo vidimo ovu aferu, a nije jedina, oko sudstva, pravosuđa i nekih struktura i nekih individua. Vidimo kako stvari stoje u toj branši. Sa stanovišta te pometnje koju tamo vidimo i toga šta se tamo događa, teško je očekivati da se nešto može poduzeti s aspekta upotrebe legislative, prava, zakona i tjeranja stvari u pravcu pravde i borbe protiv mita i korupcije”, ocjenjuje Bajtal.

Političke stranke, prema njegovom mišljenju, ne treba da ulaze u vlast samo da bi bile dio nje, već se trebaju boriti za “uzimanje vlasti na izborima”, kako bi realizirale svoje programe.

“U principu mislim da socijaldemokratija i ovo što je na drugoj strani političkog polja u BiH, da su to ulje i voda. Tu nema ničeg zajedničkog”, ocjenjuje Bajtal.

U BiH, prema mišljenju Esada Bajtala, postoji dirigirani strah. Vladajuće političke elite, kako tvrdi ovaj doktor filozofije, plaše građane i na scenu izvode “nenormalne koncepte koji vode sukobima” i iza njih se skrivaju.

“Postoje snage koje insistiraju na fašističkom sistemu vrijednosti. One opstaju na njemu. Onog trenutka kad se izmakne taj sistem vrijednosti, kad on ne bude podloga na javnoj, društvenoj i političkoj sceni, njih više tu neće biti. Zato oni insistiraju na isključivosti, netoleranciji, etnologici, klerologici i svim oblicima uzajamnih ljudskih odnosa koji proizvode tenzije, strah, psihologiju neizvjesnosti i beznađa i potrebu bježanja iz ove zemlje. Iz ove zemlje se ne odlazi, već se bježi”, ocjenjuje Bajtal.

Esad Bajtal, doktor filozofije, sociolog i nezavisni istraživač, u intervjuu “Jedan” govori o socijademokratiji, antifašizmu, moralu društva, obrazovanju.

Intervju “Jedan” na programu je večeras od 21.00 sat na BHT1.

Izbor: hamdocamo.wordpress.com / NAP.ba

Advertisements




ČETVRTI DUBROVNIK CRAFT BEER FESTIVAL – preko 30 vrsta pive i vrhunska gazba u Solitudu

13 06 2019

Dobra glazba te još bolja piva očekuju nas ovoga vikenda u kampu Solitudo na još jednom Dubrovnik Craft Beer Festivalu. Cilj Dubrovnik Craft Beer Festivala je promocija malih domaćih pivovara te upoznavanje lokalnih ugostitelja, građana i posjetitelja Grada Dubrovnika s kvalitetom zanatskog piva. Neke od domaćih pivovara čija ćete craft piva imati priliku probati su: Zmajska pivovara, Republika, Pivovara Medvedgrad, Varionica, LAB Split, Bura Brew, Garden Brewery i mnoge druge pivovare.

Podsjećamo kako ove godine po dva izvođača nastupaju u jednoj večeri.

U petak, 14. lipnja posjetitelje će zabavljati grupa Darko Rundek & Ekipa predvođena neponovljivim Darkom Rundekom koji je uvijek opušten, pun energije i uvijek spreman širiti ljubav i pozitivne emocije. Rundeku & Ekipi pridružiti će se i uvijek zabavni, nasmijani pioniri regionalne pop scene – Zemlja Gruva.

Subota, 15. lipnja rezervirana je za dva kultna benda, legendarni Psihomodo Pop i Pips Chips & Videoclips.

Radno vrijeme festivala oba dana bit će od 18:00 do 02:00 sata, a osim besplatnog ulaza, svim posjetiteljima, osiguran je i besplatan parking.

Budite i Vi dio hrvatske craft beer revolucije i dođite na Dubrovnik Craft Beer festival!

(dubrovniknet team)
Izbor: amdocamo.wordpress.com / dubrovniknet





Ustavni sud: I gay parovi moraju biti zajedno tri godine bez prekida da bi imali pravo na podjelu imovine

13 06 2019

JEDNAKA PRAVA

Damjan Tadić / CROPIX
Helena je s partnericom živjela četiri godine, od 2008. do 2012. godine, ali su dva puta nakratko prekinule vezu. Sud ističe da je presudan kontinuitet.

IVANKA TOMA

Istospolni parovi koji nisu registrirali svoju vezu (vjenčali se) moraju najmanje tri godine živjeti zajedno, i to bez ikakvog prekida, da bi stekli imovinska prava iz te zajednice.

Proizlazi to iz zakona i sudske prakse koju je nedavno potvrdio i Ustavni sud u povodu ustavne tužbe Helene J. koja je nakon razlaza sa svojom partnericom željela podijeliti imovinu stečenu tijekom veze, ali joj to nije uspjelo.

Ključni prekid

Helena je s partnericom živjela od 2008. do 2012. godine, kada su se razišle, a već je u siječnju 2013. godine na Općinskom sudu u Rijeci podigla tužbu kojom je tražila podjelu imovine stečene tijekom njihove veze. Zatražila je od suda pravno priznanje istospolne zajednice te utvrđivanje imovinskih prava iz nje.

Tvrdila je da su ona i njezina partnerica tijekom godina zajedničkog života stekle imovinu koja predstavlja zajedničku stečevinu u smislu Zakona o istospolnim zajednicama i Obiteljskog zakona, odnosno da tu imovinu treba tretirati jednako kao bračnu stečevinu kod heteroseksualnih parova i dijeliti je popola. Pošto je dobio tužbu riječki Općinski sud je utvrđivao okolnosti slučaja te utvrdio da su živjele u istospolnoj zajednici od 2008. do 2012. godine.

– Za postojanje istospolne veze stranaka nebitno je što je tužena bila ranije u braku, kao što je nebitno što je tužiteljica sada prema navodu tužene u vezi s muškarcem. Za utvrđenje ove istospolne zajednice bitno je ponašanje stranaka u razdoblju od 2008. do svibnja 2012. godine. Upravo iz SMS poruka tužene proizlazi da su stranke živjele u emocionalnoj vezi, međusobno se financijski pomažući – utvrdio je Općinski sud u Rijeci.

No, kao najbitniju okolnost istaknuo je da u toj njihovoj vezi nije bilo trogodišnjeg kontinuiteta.

Bitan zakonski element

– Njihova istospolna zajednica nije trajala tri godine u kontinuitetu, a to je jedan od bitnih zakonskih elemenata, što znači da je emocionalna veza stranaka bila unutar te četiri godine, od 2008. do 2012. godine, prekinuta, na način da se podijeli u dva razdoblja od dvije godine, pa tako nema kontinuiteta od tri godine od početka zajednice života 2008. do prekida u proljeće 2010. godine, a ni od proljeća 2010. do svibnja 2012. godine – rekao je sud i pozvao se na priznanje same Helene da početkom 2010. godine tri mjeseca nije živjela kod tuži9teljice, nego na drugoj adresi, i bila je u intimnoj vezi s drugom ženom. Sud je odbio Helenin tužbeni zahtjev, a na isti je način u povodu njene žalbe odlučio i Županijski sud u Splitu.

U ustavnoj tužbi Helena je navela da su istospolne zajednice diskriminirane u odnosu na heteroseksualne parove i njihova prava na utvrđenje izvanbračne zajednice. Isticala je kako su sudovi heteroseksualnim parovima priznavali status izvanbračne zajednice, premda je ona bila prekidana, te kako heteroseksualnim parovima nije određen broj godina koje moraju kontinuirano provesti zajedno. Ukazala je i na to da istospolni parovi nemaju mogućnost dobivanja zajedničke djece, što ih također dovodi u nepovoljniju situaciju.

No, ustavni suci su na sve ove prigovore rekli da od 2008., otkad postoji Zakon o suzbijanju diskriminacije, ne mogu odlučivati o pitanjima diskriminacije ako ona nisu bila postavljena ranije u sudskim postupcima. Helena je diskriminaciju prvi put spomenula Ustavnom sudu i zato je njena ustavna tužba odbijena.

Zbog prekida ostala bez nasljedstva

I Obiteljski zakon u definiranju izvanbračne zajednice i Zakon o životnom partnerstvu u definiranju neformalnog životnog partnerstva koristi istu odredbu: zajednica proizvodi pravne učinke “ako traje najmanje tri godine”. Znači li to tri godine zajednice u kontinuitetu, iako se ta riječ izrijekom u zakonima ne spominje, ili je dovoljno skupiti ukupno tri godine u neograničenom vremenskom razdoblju?

– Iz smisla zakonskih odredbi proizlazi da se radi o kontinuitetu, jer zakon kaže ‘ako traje’, a to podrazumijeva kontinuitet, a ne zajednicu na ‘off’ i ‘on’. I u praksi sam imala slučaj dugotrajnije izvanbračne zajednice u kojoj je jedan partner umro prije nego što su prošle tri godine od njihova kratkotrajna prekida i drugi partner nije ostvario pravo na nasljeđivanje – tumači Eleonora Katić, dugogodišnja odvjetnica specijalizirana za obiteljsko pravo.

I njezina kolegica Nataša Pećarević imala je sličan slučaj: partner, koji je sa ženom bio u izvanbračnoj zajednici osam godina, umro je mjesec dana nakon što su njih dvoje prekinuli. Partnerica nije imala pravo na nasljedstvo.

– Takve su odluke životno nelogične, kao i slučaj u kojem je sud odlučio da dvije plus dvije godine nisu četiri godine zbog kratkotrajnog prekida, ali zakon propisuje točno tako. Mislim da se propisi moraju prilagođavati životu, a ne obratno – kaže Pećarević.

Izvor: Jutarnji.hr

 





Emil Daus: Ustavom zaštititi pravo građana na pitku vodu (video)

13 06 2019

Emil Daus
Emil Daus

U objedinjenoj saborskoj raspravi o paketu zakona o vodama sudjelovao je i  zastupnik IDS-a Emil Daus, koji je kao i u prvom čitanju nastojao ukazati na nekoliko važnih tema koje treba uzeti u obzir prije donošenja ovih zakona.

Istaknuo kako je sustav vodovoda i odvodnje složen sustav i pozdravio je što se nakon mnogo godina odlučilo pristupiti rješavanju takvih složenijih sustava, no napomenuo je da kako zbog raznolikosti i specifičnosti svake  pojedine regije u Hrvatskoj, to isto treba učiniti uzimajući u obzir cijelu sliku, odnosno specifičnosti svake pojedine regije te  nadodao kako rokovi implementacije, iako su od rasprave u prvom čitanju produženi za 30 dana, nisu realni za neka područja Hrvatske. Kao primjer, naveo je sustav javne vodoopskrbe i odvodnje u Istri koji je veoma kompleksan te je za njegovo objedinjavanje potrebno mnogo više vremena nego za neka druga manja područja u zemlji.

Zbog zabrinutosti da se već osigurana sredstva financiranja ne iskoriste u potpunosti, saborski zastupnik IDS-a postavio je pitanja što će biti s onim projektima koji su u tijeku te u fazi izgradnje, a nositelji investicije su postojeće javne tvrtke koje bi se trebale objediniti u novoformirane, kao i onima za koje postojeće tvrtke već imaju važeće građevinske i lokacijske dozvole.

Daus se posebno osvrnuo i na temu pitke vode kao temeljnog ljudskog prava.

– Uvažene kolegice i kolege, Hrvatska do sada nije Ustavom posebno zaštitila niti zajamčila pravo građana na pitku vodu kao ljudsko pravo, no kako smo svjedoci privatizacije prirodnih resursa u svijetu javlja se opravdana bojazan da bi se pitka voda, kao najvažniji hrvatski prirodni resurs, kroz određeno vrijeme mogla naći pod pritiskom međunarodnih kompanija koje pitku vodu vide prvenstveno kao izvor prihoda i velike zarade zbog pada raspoložive količine pitke vode u svijetu, a sve uslijed rasta svjetskog stanovništva te klimatskih promjena, napomenuo je Daus.

Smatra kako je zaštitu pitke vode potrebno podignuti na višu razinu nego je to sada propisano Ustavom jer bi jedino unošenje takve odredbe u Ustav zajamčilo da se zakoni neće moći mijenjati uslijed raznih korporacijskih ili političkih pritisaka, a na štetu građana  i njihovog pristupa pitkoj vodi.

– Iz prethodno navedenih razloga mi iz IDS-a upućujemo poziv svim strankama i zastupnicima za pokretanje postupka promjene Ustava RH kako bi se stvorio čvrst temelj i trajnost u opredjeljenjima u upravljanju vodnim resursima te predlažemo da se u Ustav RH, uz propisanu proceduru, unese novi članak koji će definirati da svi građani Republike Hrvatske ostvaruju pravo na pitku vodu kao jedno od temeljnih ljudskih prava, zaključio je Daus.

Izvor: istarski.hr





Sturgeon: Škotska i Britanija su na različitim putevima

13 06 2019
Škotska premijerka kaže da se Škotska mora suočiti s tim je li bolje da bude nezavisna i oblikuje vlastitu budućnost.
Škotska, Evropska unija, EU
Škotska se na referendumu o ostanku ili izlasku Velike Britanije većinom izjasnila za ostanak u Uniji, AP – Arhiva

Škotska premijerka Nicola Sturgeon izjavila je da su Brexit i “horor film” britanske Vlade znaci da Škotska možda treba imati drugačiji put u budućnosti, vjerojatno izvan Velike Britanije.

“Škotska i Velika Britanija su na različitim političkim putevima. Moramo se suočiti s tim je li bolji odgovor na to da imamo sposobnost biti neovisni i oblikovati vlastitu budućnost”, rekla je škotska premijerka, prenosi Beta agenciju AP.

Govoreći stručnjacima i novinarima u Centru za europsku politiku u Bruxellesu, Sturgeon je rekla kako “narod Škotske mora imati izbor prije nego što bude nanesena šteta Brexitom”.

Zakonski prijedlog na novi referendum ‘uskoro’

Škotska se na referendumu o ostanku ili izlasku Velike Britanije većinom izjasnila za ostanak u Uniji.

Nicola Sturgeon je krajem travnja najavila da će škotska vlada “uskoro” podnijeti zakonski prijedlog za održavanje novog referenduma o neovisnosti prije idućih izbora koji su na rasporedu 2021. godine.

“Uskoro ćemo predložiti nacrt zakon s propisima za održavanje svakog referenduma sada ili u budućnosti, a koji je u nadležnosti škotskog parlamenta”, rekla je Sturgeon, inače čelnica Škotske nacionalne stranke (SNP).

Izrazila je tada nadu da će tekst novih propisa biti izglasan do kraja godine.

Za ostanak u EU 62 posto Škota

Škoti su se o neovisnosti svoje nacije izjašnjavali u rujnu 2014. godine, kada je 55 posto birača glasalo protiv otcjepljenja.

Međutim, SNP smatra da nakon referenduma o Brexitu, na kojem se u lipnju 2016. za ostanak u Europskoj uniji izjasnilo 62 posto Škota, postoji osnova za raspisivanje novog referenduma.

“Izbor između Brexita i budućnosti za Škotsku kao neovisne europske nacije mora se provesti u mandatu ovog parlamenta”, rekla Sturgeon u parlamentu.

Izvor: Agencije





NATO je spasio Srbe od poraza i potpunog egzodusa

13 06 2019

Opredjeljenje za NATO je izbor između mira s jedne ili tenzija, rata i nesigurnosti, i ko zna kakvog zla s druge strane.


Betonira se permanentna kriza i nastoji potpuno paralizirati država Bosna i Hercegovina, EPA – Arhiva

“Kada to Izetbegović uradi, Bosne i Hercegovine neće biti”, upozorio je Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda na ranije navode Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kako formalno postoji mogućnost da budući bošnjački ministar odbrane u još neformiranom Vijeću ministara samostalno pošalje godišnji nacionalni plan za aktiviranje MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO), ali da bošnjačka strana čeka kompromis svih političkih aktera po ovom pitanju.

K tome, Dodik je naveo da je priča o Akcionom planu za članstvo u NATO-u /MAP/ “izmišljena da bi se spriječilo formiranje Savjeta ministara i da bi se napravila atmosfera nemogućnosti dogovora”, optužujući tako bošnjačku stranu da očekuje neku vrstu intervencionizma.

Prema Dodikovim riječima, Bošnjaci su odlučili da blokiraju institucije na nivou BiH zato što ne mogu da riješe probleme u [bh. entitetu] Federaciji BiH i zbog toga su izmislili priču o MAP-u koji do sada nije bio obavezujući.

“Bilo je obavezujuće da formiramo Savjet ministara i da se on bavi i pitanjem NATO-a koje neće nestati sa dnevnog reda. Ali, Bošnjaci su odlučili da nema formiranja Savjeta ministara dok [bh. entitet Republika] Srpska ne prihvati da pošalje plan svog članstva u NATO-u. Mi to nećemo poslati i to govori o apsurdu BiH”, nastavlja Dodik dezavuirati i domaću i svjetsku javnost projicirajući nove političke pozicije u skladu sa sve intenzivnijom involviranošću Rusije u ovom dijelu svijeta.

U svom političkom žongliranju Dodik vješto uvlači i bosanske Hrvate, unatoč činjenici da je Hrvatska već članica ovog saveza.

“Hrvati imaju stav da treba formirati Savjet ministara i da priča o nacionalnom godišnjem planu za članstvo u NATO-u nije toliko važna koliko je važno da bude formiran Savjet ministara. Bošnjaci to stavljaju iznad Savjeta ministara, a time i iznad legitimiteta BiH”, ustvrdio je Dodik.

Širenje priče o agresorskoj sili koja bombarduje Srbe

Već duže vrijeme Milorad Dodik i šira srpska javnost u Republici Srpskoj i Srbiji protežiraju anti-sjevernoatlantsku priču koja NATO označava kao agresorsku silu koja je bombardovala Srbe, te kako je za Srbe neprihvatljivo članstvo u ovoj vojnoj alijansi. Sve ovo unatoč odlukama koje su konsenzusom donesene prije deset godina.

Upravo je član tadašnjeg Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Nebojša Radmanović bio potpisnik zahtjeva BiH za prijem u NATO. Danas se ta odluka odbacuje, a u ovoj po sigurnost i mir opasnoj raboti, pored srpskih, učestvuju i hrvatski politički predstavnici u Bosni i Hercegovini iz SNSD-a i HDZ-a.

Ukratko, betonira se permanentna kriza i nastoji potpuno paralizirati država Bosna i Hercegovina. K tome, nastoje se iskoristiti regionalna i svjetska geopolitička kretanja kako bi se konačno cijelom svijetu prikazalo samoispunjujuće velikosrpsko proročanstvo, da ga nazovemo socio-psihološkim terminima, o nemogućnosti opstanka Bosne i Hercegovine!?

Ova velikosrpska projekcija nije nikakva novina. Nova stvar je da se neostvareni ratni pohodi iz 1990-tih sada žele dobiti mirnim, političkim putem. A je li to moguće bez ponovnog sukoba kojeg je, gle slučajnosti, upravo na ovim prostorima zaustavio taj famozni srpski neprijatelj – NATO?

Naime, vojnom akcijom NATO-a 1999. godine na Kosovu, podsjetimo se, koja je bila usmjerena protiv zločinačkog režima Slobodana Miloševića, okončan je agresorski rat protiv Albanaca na Kosovu, a zločini koji su već počinjeni spriječeni su da zadobiju genocidne razmjere poput onih koji su se desili u Bosanskom ratu 1992-1995. gdje je također rat zaustavljen snagama NATO-a.

I danas nakon četvrt vijeka od završetka rata po Bosni i Hercegovini još uvijek tragamo za žrtvama masovnih zločina, otkopavamo grobnice i sumiramo rezultate tog agresorskog pohoda Srbije i njenih pomagača u pokušaju sprovođenja neostvarenog sna o Velikoj Srbiji.

NATO je spasio srpski narod od potpunog egzodusa i poraza

I konačno, ono što danas srpska propaganda, zasnovana na negaciji zločina i pogubnosti velikosrpske politike iz 1990-ih, nastoji političkim i diplomatskim sredstvima ostvariti a to je ono što srpski tenkovi i vojske nisu mogli osvojiti, zamjenom teza i stalnim lažima jeste u suštini mirovna implementacijska i stabilizacijska uloga NATO-a u Bosni i Hercegovini koji su mu konsenzusom dodijeljeni od najviših međunarodnih instanci.

Današnji srpski političari “zaboravljaju” da je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za implementaciju ovog međunarodnog sporazuma, a nakon raspuštanja UNPROFOR-a prema Rezoluciji 1031 Vijeća sigurnosti, odgovornost povjerena prvenstveno NATO-u. Nakon godinu dana ove snage su zamijenjene stabilizacijskom SFOR-om, snagama manjeg opsega koje je također predvodio NATO, da bi ove snage 2004. bile zamijenjene EUFOR-om.

Dakle, izvrtati činjenice i jednostrano tumačiti odluke koje su donošene na najvišim međunarodnim tijelima, uključujući i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, osporavati njihove legitimitete i rezultate jeste put koji vodi samo u jednom smjeru – u konflikt i narušavanje mira i sigurnosti.

Zar je potrebno srpskoj politici i političarima napominjati da su upravo te međunarodne snage, predvođene NATO-om, uz mir i zaustavljanje rata spasile srpski narod od potpunog egzodusa i poraza s obje strane Drine?

Zbog ovih činjenica opredjeljenje za NATO je ustvari izbor između mira s jedne ili tenzija, rata i nesigurnosti i ko zna kakvog zla s druge strane.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera





Za 7000 kn mjesečno: Dizalice Uljanika ponovno će svijetliti

13 06 2019

Dolaskom sezone, Turistička zajednica Grada Pule dogovorila je s Uljanik Brodogradilištem u stečaju da će dizalice, odnosno svjetleći divovi ponovno zasjati raznobojnim svjetlima jer su postali simbol grada. piše 24sata.

– Turistička zajednica Grada Pule je dogovorila da će dizalice ponovno osvijetliti jer su postale simbol grada koji je prepoznatljiv ne samo u Puli već i šire i jer su kroz promociju od otvaranja pa do danas obišle cijeli svijet. Troškove struje koji bi bili oko 7.000 kn mjesečno pokriti ce Turistička zajednica jer smatramo da je to minimalan trošak za benefit koji dobiva Pula osvijetljenim dizalicama. Na kraju one su i simbol Uljanika i kao takve bi trebale ostati i svijetliti Uljaniku u spomen. – Sljedeći korak je da Dean Skira (autor osvjetljenja) sa svojim timom pregleda dizalice i ukoliko postoje neki nedostaci se riješe te da se Divove ponovno osvijetli, kazala je direktorica TZ Pula, Sanja Cinkopan Korotaj.

Izvor: 24sata.hr