Ono od čega svijet okreće glavu

23 06 2017

“Čovjek se veoma često spotakne na istinu, ali većina njih brzo ustane i nastavi kao da se ništa nije desilo.” (Winston Churchill)

 


Dok ovo čitate 25 miliona ljudi umire jer nemaju vode i hrane


Milioni neobrađenih hektara oranica i poljoprivredne zemlje čeka na radišne ruke


Svi vole zdravu prehranu, zapravo toliko, da i ne znaju od koga i šta konzumiraju


‘Vi, prava, zakoni i konvencije’ u sprečavanju i suzbijanju nasilja u porodici

Nagomilavanje smeća i otpada (i izvora zaraze) omiljeni sport pojedinaca


Nesavjesna vožnja ima dublje sociološko-društvene, ali i patološke korjene


Podrška terorizmu dolazi i od zemalja “koje se bore protiv terorizma”


Kada mito i korupcija u javnom sektoru postanu dio svakodnevnice


Borba protiv fašizma uči se od malih nogu i ona nema alternativu


Neoliberalizam je najviši oblik fašizma


On ima više lica i naličja


Moderni oblici robovlasništva i fašiszma koriste druge maske


I čovjek im se mora suprotstaviti metodama dostojnim uspjeha


Svi koji slijepo slijede puteve širenja nacionalizma i mržnje nisu žrtve već saučesnici


Podanički slijed iza nosilaca vlasti ne temelji se na socijalnoj neravnopravnosti


Ratni zločini jedno su od četiri međunarodna krivična djela


Veličanje ratnih zločinaca kao narodnih heroja samo po sebi je nastavak zločina


Borba protiv svake vrste opasnosti i ugnjetavanja individualno je i kolektivno pravo


Broj nesreća i “slučajeva” izvršenih ilegalnim oružjem u stalnom porastu


Zaboravljena minska polja, prijetnja koja će još dugo biti prisutna


Namjenska industrija, “vrijedni poslovi izvoza naoružanja” bilježi rast


Opća trka u naoružanju ne pokazuje konačne znake posustajanja


Sigurnost nije tek pitanje hira, htijenja i prohtijeva, već opstanka


Izbjegavanje pružanja pomoći onima kojima je najpotrebnija slika je morala i etike


Ona je među nama! Problem ovisnosti, društveni problem broj jedan


Pružanje seksualnih usluga se ne može iskorijeniti, ali se može humanizovati


Svako ima pravo na rad, izbor, zadovoljavajuće uslove rada i zaštitu od nezaposlenosti


Slobode i prava najljepša su poslastica od onih koji ih ljubomorno ne čuvaju


Građani imaju pravo znati ko ih informiše


Pravo na naobrazbu uključuje i pravo na slobodan/besplatan pristup znanju (internetu)


Socijalno zadovoljna, zdrava i odmorna osoba slika je zdravog društva i njegova napretka


Politička apatija, totalitarizam gluposti, nepromišljenosti, stihijske nezainteresovanosti, masovna šutnja…i mnogo toga drugoga u vlastitoj režiji, pojedincima je poput privlačnog svjetlosnog blještavila prikrivenih laži daleko primamljivije od svake vrste životno neophodne potrebe, istine i zbilje.

Bijeg od bitnog i bijeg od istine, bijeg je od stvarnosti. Sedma dimenzija postojanja potpuno je novi svijet dobrovoljnog bijega u kojem svaki san tanke laži izgleda deblje, ljepše i korisnije od iskustvene stvarnosti svakodnevnice. Priča o ostavljanju boljega i ljepšega svijeta  sadašnjim i budućim generacijama jedna je od najvećih laži 21. stoljeća.

I, tako, vrtimo se u krug, živeći između uvjerenja da je svako zlo poneko dobro i kako je istina jedno veliko (i jedino) dobro čovječanstva.

Napomena naivnom čitateljstvu: Niste obavezni podržavati stranice ove kolumne. Nastavite nagrađivati i podržavati one kojima je to potrebnije: pojedince, organizacije, stranke i udruženja koja vas lažu, lažno obavještavaju i koji vam lažnim obećanjima i doslovno deru kožu; koji vas vuku za nos i indoktriniraju tako, da niste žrtve već saučesnici. Jednoga dana, možda i promijenite navike i mišljenja.

Znakovi upozorenja za laž, lijek protiv gluposti i opće nezainteresovanosti, nažalost, još nisu otkriveni.

 

Izvor: hamdocamo.wordpress.com, hč





Kredibilitet je najjače oružje svakog medija

23 06 2017

Ako utvrdimo ko stoji iza medija, onda ćemo se moći boriti sa negativnim pojavama, poput govora mržnje, pojašnjava Rudić suštinu projekta Mediji i javni ugled


Građani imaju pravo znati ko ih informiše

“Važno je da znamo ko su nam mediji, ko iza njih stoji, čiji novac, te kakva je vlasnička struktura i uređivačka politika”, tvrdi Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari.
Projekat Mediji i javni ugled pokrenut je s ciljem uspostavljanja zakona o transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija i oglašavanja u BiH.

Standardi Evropske unije

Ovaj projekat fokusiran je na pripremu zakonskog okvira za regulaciju ove oblasti od posebnog značaja za slobodu izražavanja, zaštitu novinara i sprečavanje pritisaka na medije i novinare, a koji imaju političku konotaciju.

Finansira ga Evropska unija u BiH, a provodi Konzorcij koji sačinjavaju Fondacija Media Centra Sarajevo, Vijeće za štampu i online medije u BiH, Nevladina organizacija JaBiHEU, te Udruženje BH novinari.

Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, tvrdi da je pitanje medija veoma važno u kontekstu integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i da je zbog toga ovaj projekat bitan.

– Bosna i Hercegovina ima puno medija, ali to sad izgleda kao džungla. Postoje nedostaci u smislu transparentnosti vlasništva u medijima, a na to se veže pitanje različitog utjecaja na medije, što rezultira nepovjerenjem u medije, kazao je Wigemark.
Inače, projekt Mediji i javni ugled se naslanja na standarde Evropske unije o transparentnosti medijskog vlasništva i medijskog pluralizma, zaštitu vrijednosti novinarske profesije i ugleda u javnosti.


Rudić i Zurovac: Zašto je važan jedinstveni registar medija

Borka Rudić naglašava da mediji treba da budu prostor političke debate o pitanjima koja su važna za građane, a ne da budu kreatori različite propagande ili aktivnosti koja je usmjerena na jednu vrstu indoktrinacije građana Bosne i Hercegovine.
– Važno je da na jednom mjestu imamo registar medija. Trudićemo se da u tom zakonu budu odredbe koje će obavezati Regulatornu agenciju za komunikacije i Vijeće za štampu i online medije u BiH da na jednom mjestu imaju sve medije koji će biti na njihovim internet-stranicama i dostupni svima, kaže Borka Rudić.

Ukoliko utvrdimo ko stoji iza medija, tvrdi naša sagovornica, onda ćemo moći da se borimo sa negativnim pojavama, poput govora mržnje, koji je posebno izražen na portalima.
Pored govora mržnje, sve češće se susrećemo i sa lažnim senzacionalističkim vijestima koje za cilj imaju pridobiti što veći broj klikova na portalima.

Šta se sve naziva medijem

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH, upozorava i na sve veći broj portala koji nemaju važnu prepoznatljivu identifikaciju: impresum. Na taj način medij gubi na svom kredibilitetu, a novinarski sadržaji toga medija, ili platforme koja se naziva medijem, gube na svojoj vrijednosti.

Prema riječima Samre Lučkin, direktorice Agencije Boram Marketing, mediji su ti čiji je ugled njihovo najjače sredstvo kojim komuniciraju sa javnošću i kojim trguju.
– Kredibilitet medija je najjače oružje i to je ono po čemu se prepoznaje dobar ili loš medij, odnosno visok ili nizak rejting. Time se prvenstveno misli na ugled koji mediji svojim radom stvaraju u javnosti, kaže Samra Lučkin.

(Projekat Mediji i javni ugled podržan je od Delegacije Evropske unije u BiH, međutim, Delegacija Evropske unije ne odgovara za sadržaj ovoga teksta.)

Izvor: Oslobođenje.ba





In memoriam – Ibrahim Pašić

23 06 2017

Preminuo akademik Ibrahim Pašić


Ibrahim Pašić (1948–2017)

U Sarajevu je nakon teške i kratkotrajne bolesti preminuo akademik Ibrahim Pašić (1948–2017), istaknuti znanstveni istraživač, historičar, javni djelatnik i profesor.

“Smrt akademika Pašića predstavlja veliki gubitak za sve nas, ali istovremeno budi svijest o zaokruženju jedne odvažne ljudske avanture na produbljivanju znanja o Bosni i starobosanskom biću. Akademik Ibrahim Pašić bio je nepokolebljivi istraživač bosanske povijesti i njezinih glavnih tokova koji su iz dubina vremena došli do nas današnjih i bitno nas odredili. Beskrajno smo mu zahvalni na knjigama o Bosni kojima je rasvjetljavao naše postojanje u oskudnim vremenima”, stoji u saopćenju BZK “Preporod”.

BZK Preporod izražava duboko saosjećanje porodici akademika Pašića, njegovim prijateljima i saradnicima, zagovarajući smirenost u ovome suđenom času.

Dženaza rahmetliji obaviće se na Grličića brdu, Sarajevo, 24. juna u 16.00 sati.

Izvor(i): BZK “Preporod” / N1,

DODATAK:

Akademik Pašić bio je profesor na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru te profesor na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini, kao i jedan od osnivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Bavio se prvenstveno starijom i srednjovjekovnom prošlošću Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, a naročito pitanjima etnogeneze i historijske onomastike te bosanskim stećcima i muslimanskim nišanima u Bosni.

Uz veliki broj pojedinačnih radova i druge za objavljivanje priređene studije, objavio je sljedeće knjige: Zločin u Ahatovićima (1993), Toponimska srbizacija Glasinca (1996), Od hajduka do četnika: Stradanja i genocid nad glasinačkim Bošnjacima od najstarijih vremena do 1994. godine (2000), Kulin i Prijesda: Dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne (2006), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 1, Od planine Romanije do istočnih granica rimske provincije Dalmacije (2008), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 2, Mile i Moštre: Ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećka i Crkve bosanske (2009), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 3, Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni (2012), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 4, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji (2013) i Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini (2017).

Njegovo kapitalno djelo jeste upravo knjiga Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini, za koju je dobio specijalnu nagradu “Hasan Kaimija”. Riječ je o opsežnoj monografskoj studiji koja predstavlja svojevrsnu historiju bosanskog stećka i muslimanskog nišana u Bosni i dosad najcjelovitiji rad o kontinuitetu bošnjačke sepulkralne kulture od vremena srednjovjekovne pa do vremena osmanske Bosne i dalje. Prateći povijesno-tradicijski kontinuitet između stećka i nišana, ova knjiga daje odgovore na brojna važna pitanja bosanske historiografije, a sve na temelju originalnih autorovih istraživanja kojima su obuhvaćene sve značajne nekropole stećaka i stara muslimanska grobišta u Bosni.

Posebno su značajne i autorove knjige iz niza Predslavenski korijeni Bošnjaka, koje su isto tako posvećene dosad slabo ili nimalo poznatim pitanjima najstarije prošlosti Bošnjaka i Bosne, a koje također na svoj način ukazuje na neupitnu historijsku utemeljenost i Bosne kao države i Bošnjaka kao naroda.

Smrt akademika Pašića predstavlja veliki gubitak za sve nas, ali istovremeno budi svijest o zaokruženju jedne odvažne ljudske avanture na produbljivanju znanja o Bosni i starobosanskom biću. Akademik Ibrahim Pašić bio je nepokolebljivi istraživač bosanske povijesti i njezinih glavnih tokova koji su iz dubina vremena došli do nas današnjih i bitno nas odredili. Beskrajno smo mu zahvalni na knjigama o Bosni kojima je rasvjetljavao naše postojanje u oskudnim vremenima.

BZK “Preporod” izražava duboko saosjećanje porodici akademika Pašića, njegovim prijateljima i saradnicima, zagovarajući smirenost u ovome suđenom času.

Dženaza akademika Pašića obavit će se na Grličića brdu u Sarajevu u subotu, 24. juna u 16.00 sati.

Zajednička komemoracija BZK “Preporod” i Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca održat će se u petak, 30. juna 2017. godine s početkom u 14.00 sati u prostorijama Vijeća (Vladimira Perića 13).

Izvor: STAV.ba





CRVENI ALARM ZBOG VELIKIH VRUĆINA: Pogledajte kada stiže pravi toplinski val i gdje će biti najgore

23 06 2017


Foto: 123rf, DHMZ

DRŽAVNI hidrometeorološki zavod izdao je prvo ovogodišnje upozorenje na toplinski val.

Za danas je na snazi narančasto upozorenje za Osijek koje će u subotu prijeći u crveno, a narančasto je na snazi za ostale kopnene regije.

U nedjelju u gorju i na istoku postoji velika opasnost zbog vrućina, a u Zagrebu i Karlovcu vrlo velika.

Danas će prevladavati pretežno sunčano, u unutrašnjosti uz umjerenu naoblaku. Od sredine dana, uz jači razvoj oblaka, na kopnu će lokalno biti kiše i pljuskova s grmljavinom, a ponegdje je moguće i grmljavinsko nevrijeme. Vjetar slab i mjestimice umjeren jugozapadni, a na Jadranu ponegdje i južni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 29 do 33 °C, no u središnjim i istočnim predjelima i do 36 °C.

Sutra će biti pretežno sunčano i vruće. Vjetar većinom slab, a na Jadranu slab do umjeren uglavnom jugozapadni i južni. Minimalna temperatura zraka većinom od 17 do 22, a na Jadranu od 20 do 25 °C. Najviša dnevna od 30 do 36 °C.

Vrhunac toplinskog vala

U nedjelju se očekuje vrhunac toplinskog vala. U većem dijelu zemlje djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku uz koju će mjestimice biti lokalnih pljuskova i grmljavine, već prijepodne u sjeverozapadnim predjelima, od sredine dana i drugdje. Sunčanije i stabilnije bit će na krajnjem jugu te na južnodalmatinskim otocima.

Na kopnu će biti slabog i umjerenog jugozapadnog vjetra, u sjeverozapadnim će predjelima tijekom dana zapuhati umjeren sjeverozapadnjak. Na Jadranu će biti slabog do umjerenog jugozapadnjaka i juga.

Temperature zraka tijekom jutra od 15°C u gorskim do 22°C u sjeverozapadnim i središnjim dijelovima kopnene Hrvatske, na obali i otocima između 21 i 24°C. Najviše dnevne temperature od 30 do 36°C.

Sunčajte se oprezno

S obzirom na to da je najbolja zaštita izbjegavanje najjačeg sunca, nošenje odgovarajuće odjeće, pokrivala za glavu te naočala, prilikom sunčanja se potrebno uz pravilnu primjenu sredstava za sunčanje voditi i zlatnim pravilima sunčanja koje donosi HZJZ:

  • Izbjegavajte prekomjerno sunčanje od 11 do 16 h.
  • Štitite se! Nosite šešir, majicu i naočale!
  • Ne izlažite novorođenčad i malu djecu direktnom suncu.
  • Odaberite zaštitni faktor primjeren svojem tipu i fototipu kože. Kremu nanesite obilno prema uputi prije izlaganja suncu, ponavljajte nanošenje, naročito nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom.

Preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina

  • Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
  •  Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
  • Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
  • Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani te lepeza za rashlađivanje zraka.
  • Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
  • Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
  • Važno je piti dovoljno tekućine jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Izvor: Index.hr





Idete na odmor svojim automobilom? Evo kakve su cijene goriva u regionu

23 06 2017

Planirate na godišnji odmor. Često naravno razmišljate da li je isplativije na put krenuti avionom, autobusom, vozom ili osobnim automobilom.

Prije nego što uzmete kalkulator u ruke i vidite koliko vam je novca dovoljno da biste s porodicom bezbrižno odmorili, ekipa portala Avaz.ba potrudila se da pomogne svima koji namjeravaju na put krenuti svojim automobilom.

Prosjek cijena

Napravili smo kratki prosjek cijena goriva u zemljama regiona, jer ne vjerujemo da će se većina odlučiti da odmor provedu u Francuskoj, Španiji ili Italiji, a da uz sve krenu na putovanje svojim ljubimcima na četiri točka.

Izraženo u eurima, prema srednjem kursu nacionalnih banaka, benzin je najskuplji u Grčkoj, gdje litar košta 1,54 eura, a slijedi Albanija s cijenom od 1,29 eura, zatim Slovenija sa 1,25 eura, Hrvatska sa 1,23 eura, Crna Gora sa 1,22 eura te Srbija 1,18 eura po litri benzina BMB 95.

Koristan savjet je svakako, da prije nego krenete iz Bosne i Hercegovine, napunite svoj rezervoar benzinom, jer je ono najjeftinije u Bosni i Hercegovini (0,92 eura), dok recimo u Makedoniji iznosi tačno – euro.

Najskuplji autogas se plaća u Grčkoj, 0,79 eura po litri

Kada je riječ o dizelu, Albanija predvodi na listi zemalja regiona prema visini cijene s iznosom od 1,27 eura, iza nje je Grčka sa 1,26 eura, dok je na trećoj poziciji Srbija sa 1,22 eura.

U Hrvatskoj dizel košta 1,11 eura, u Mađarskoj 1,08, a u Crnoj Gori 1,07 eura.

Naravno, i u ovom slučaju je važno da napunite rezervoar dizelom, ako krećete na put iz BiH. Najnižu cijenu dizela u regionu plaćaju Makedonci 0,77, dok je kod nas u BiH – 0,9 eura.

Isplativi auto-gas

U slučaju da je tečni naftni gas (auto-gas) pogonsko girovo za vaš automobil i tu smo napravili kalkulacije cijena goriva u regionu.

Najskuplji autogas se plaća u Grčkoj, 0,79 eura po litri, zatim u Mađarskoj 0,68 eura, Sloveniji 0,65 te Srbiji 0,62 eura.

U Crnoj Gori se ovo gorivo plaća 0,6 eura, u Hrvatskoj 0,51, a najmanje košta kod nas u BiH (0,39 eura) te i u Rumuniji 0,43 eura.

 

 

Izvor: Dnevni Avaz,
Autor: A. SOKOLOVIĆ





Kolumna Bakira Hadžiomerovića: Kad se zariče na šuplje priče

23 06 2017

Tokom ovog ramazana SDA glavešine neuobičajeno su politički aktivni. Onu staru narodnu da je svaki dan nova nafaka, Bakir Izetbegović i njegova vesela družina pretvorili su u stranački igrokaz prema kojem je “svaki novi iftar nova prilika za predizborni skup”. I umjesto da se (kako valjda i dolikuje istinskim vjernicima) tokom najsvetijeg mjeseca u islamu predano posvete potpuno marginaliziranim temama poput izgradnje države, hitnog rješavanja dramatičnog nepostojanja parlamentarnih većina, privlačenju stranih investicija ili ispunjavanju one predizborne ublehe o 100 hiljada radnih mjesta, SDA-ovci su sebe u ramazanu pozicionirali za obračun s političkim protivnicima, te za generiranje novih podjela u ionako kontaminiranom bosanskohercegovačkom društvu. Tokom ovih stranačko-iftarskih druženja organiziranih širom BiH, uglednici su uživali u probranim jelima pripremljenim po tradicionalnim recepturama, a tu i tamo, moguće je, punog se stomaka znalo i zapjevati. Šta drugo nego neku od “zavlakača” iz takozvanog sevdahlijskog asortimana. Neka, lijepo je da se ljudi druže. U ramazanu naročito.

Balkanska turbo-folk zvijezda, interpretator čiju baš nijednu pjesmu ne znam, Aca Lukas dakle, svoje koncertne turneje plakatira kao “Najveću žurku na Balkanu”. Ne znam na šta te “žurke” liče, ali ne sumnjam da bi mi takav muzičko-scenski događaj izazvao nelagodu čak i kad bih mu svjedočio pred “malim ekranom”. Poučeni valjda “lucidnim” sloganom Lukasove turneje, pojedini mediji bliski SDA jučer su kao glavnu vijest objavili tekst naslovljen s “Najveći iftar na Balkanu”.

“Potrudit ćemo se da ovaj iftar bude upamćen kao jedan novi početak u povratku”, izjavio je, javljaju nam mediji, šef SDA u Konjević Polju pred 7 hiljada postača. Izetbegović je dodao i to da mu Podrinje danas liči na džennet, “iako je prije 25 godina na tom mjestu bilo drugačije”, kazao je. “Mnogi narodi nemaju državu, a narod bez države je kao familija bez kuće i krova nad glavom. Mi imamo državu. Mi imamo mir. Dvije milijarde ljudi na zemlji nemaju pitku vodu. Mi imamo vodu, mi imamo rijeke, mi imamo jezera, mi imamo šume, mi imamo rude, mi imamo bogatstva. Ova zemlja može hraniti trostruko više ljudi nego što sada u njoj živi… Zaričem se večeras na to i svi se mi ovdje večeras zaričemo da ćemo sa novim entuzijazmom krenuti u povratak”, riknuo je lavovski Izetbegović i, prirodno, zaradio gromoglasni aplauz.

Komercijalizacija i politička estradizacija jednog duboko privatnog čina, što ramazanski post za svakog muslimana uistinu jeste, nije tek ovogodišnji ad hoc izum SDA-ovih stratega. Iz godine u godinu ta se priča širila, kao što se povećavao i broj pozvanih ljudi na javne iftare u SDA režiji. Ništa, međutim, u tome ne bi smjelo biti sporno! Jer svako ima neotuđivo ljudsko i vjersko pravo da svoj iftar podijeli s kim god želi i na mjestu koje sam izabere. Ovdje se, naime, problem pojavljuje zbog činjenice da se ta okupljanja često zloupotrebljavaju i pretvaraju u političke tribine na kojim se ni u naznakama jasno ne govori o poslovima koje bi svaka ozbiljna vlast trebalo da radi. Naprotiv! Okupljenim vjernicima, ali i karijernim stranačkim vojnicima koji su tu došli po svoj komad manifestacijske odanosti stranačkom rukovodstvu, dijele se akšamske doze propagande od koje niko nikad neće imati konkretne koristi osim onih koji tu propagandu i kreiraju. Šta, uostalom, znači kad Izetbegović poruči da “imamo državu, mir, vodu, rijeke, rude, šume, bogatstva…”? Siguran sam da je i bez njegovog senzacionalnog otkrića (za koje on osobno nema nikakve realne zasluge), svakom to odranije bilo poznato. Ili, kako objasniti da se čelnik vječito vladajuće stranke više od dvije decenije nakon uspostave mira u našoj domovini  “zariče da će sa novim entuzijazmom krenuti u povratak”? Povratak u šta? U nove SDA prevare s građevinskim materijalom, živom stokom i pronevjerama finansijskih donacija za bošnjačke povratnike u Republiku Srpsku? Ili u izdaju svih ideala u Srebrenici, organizirane fizičke obračune sa stranačkim dužnosnicima koji o toj izdaji javno progovore…? Je li se na to Izetbegović, kako reče, “zariče”, ili se ipak morao, ljudski moralno i politički odgovorno, osvrnuti na vlastite greške i počinjene grijehove u ovom svetom mjesecu, u tom, za svakog ko voli i živi Bosnu i Hercegovinu, svetom Podrinju?

“Sve zavisi od nas, od naše sloge, od našeg jedinstva. Večeras ću se pred vama obavezati. Vrijeme je za veće projekte u Podrinju i diljem BiH. Osmislite projekte povratka i zapošljavanja ljudi. Imat ćete nas uz njih”, zaključio je egzaltirano Izetbegović. Zvuči poznato! Kao još jedna, onako “ofrlje”, izgovorena predizborna parola. Propagandni trik lišen suštine i čvrstog obećanja. Javite se s idejama, pa ćemo se čuti, suštinski je poručio čelnik SDA prije nego što se pozicionirao u svoj službeni automobil razgulivši daleko od podrinjskog “dženneta”. U kojem jedva preživljava raja, svi ti hrabri i čestiti povratnici na Drinu. Oni zbilja rijetki entuzijasti odani svom zavičaju, sa njihovim svakodnevnim izazovima i tlapnjama, čijoj se djeci uskraćuje školovanje na maternjem, a kamoli na engleskom jeziku… Tamo, u tom “džennetu”, nema javnih kompanija namijenjenih za drski kriminal i stranačko zapošljavanje bliže rodbine. Nema telekoma ni elektroprivreda, razvojnih banaka, agencija i zavoda. Nema tu ni poljina, al-šidija, bibiajeva, biznis foruma, akciza, službenih putovanja, dnevnica, paušala, repretentacija, bogatih kumova i familijarnih tajkuna stasalih na pljački sirotinje…

Tu, dakle, gdje ničeg nema osim časnih povratnika, njihovih ljudskih nada i teške muke, Izetbegović je javno prodao još jednu marketinšku laž. U kojoj se ovog puta i “zariče”. U sklopu svog višegodišnjeg političkog projekta šuplje priče…

Autor: Bakir Hadžiomerović





Raste unutrašnji dug entiteta, vlade se sve više zadužuju kod komercijalnih banaka

23 06 2017
Unutrašnja zaduženost na dan 31. decembar 2016. godine je za 0,35 posto veća u odnosu na 2015. godinu, dok je u 2015. godini bila veća za 7,28 posto u odnosu na 2014. godinu.

Prema projekcijama entitetskih ministarstava finansija i Direkcije za finansije Brčko distrikta, unutrašnji dug bi trebalo da ima tendenciju smanjenja u naredne tri godine.

Kada je riječ o prodaji trezorskih zapisa, čiji su kupci uglavnom komercijalne banke, evidentno je da su vlad oba bh. entiteta u toku 2016. godine prodavale više trezorskih zapisa nego što je to rađeno 2015. godine.

Samo u 2016. godini Vlada Federacije BiH učestvovala je na 13 aukcija trezorskih zapisa, a vrijednost ukupne emisije iznosila je 320.800.000 KM. Riječ je o zaduženju s kratkoročnim rokom dospijeća od tri do 12 godina.

Federalno ministarstvo finansija je prošle godine prvu emisiju trezorskih zapisa izvršilo 15. marta, a posljednju i ujedno najveću (50.000.000 KM) 22. decembra. Ostatak duga po osnovu emisije trezorskih zapisa iznosi 120.800.000 KM.

Mehanizam unutrašnjeg zaduživanje po osnovu emisije trezorskih zapisa koristila je i Vlada Republike Srpske koja je 2016. godine emitovala trezorske zapise u vrijednosti od 185.130.000 KM. To je urađeno na deset aukcija trezorskih zapisa Ministarstva finansija RS-a s rokom dospijeća od jedne do 12 godina.

Vlada RS-a zaduživala se od 28. januara 2016. godine pa sve do 6. decembra prošle godine, a najveći iznos emisije trezorskih zapisa bio je 29.500.000 KM. Poređenja radi, 2015. godine Vlada RS-a emitovala je trezorske zapise u ukupnom iznosu od 166.750.000 KM.

“U Republici Srpskoj, u cilju razvoja finansijskog tržišta, kao i potreba za prevazilaženjem kratkoročne neusklađenosti između prihoda i rashoda u budžetu Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je odluku o kratkoročnom zaduživanju RS-a emisijom trezorskih zapisa”, navode iz Ministarstva finansija BiH.

Što se tiče obveznica, Vlada Federacije BiH u 2016. godini emitovala je jednokratne obveznice u iznosu od 140.000.000 KM s polugodišnjom isplatom kamate. Kamatne stope u tri emisije iznosile su 1,87, 3,42 i 2,99 posto.

U poređenju s 2015. godinom, Federalnom ministarstvo finansija smanjilo je emisije obveznica s obzirom na to da je 2015. godine emitovano obeznica u iznosu od 300.000.000 KM.

Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan iznos emitovanih obveznica u periodu od 29. maja 2012. godine pa do 27. decembra 2016. godine iznosi 740.000.000 KM, od čega je ostalo 620.000.000 KM duga.

Što se tiče manjeg bh. entiteta, Vlada Republike Srpske prošle godine emitovala je jednokratne obveznice u iznosu od 183.000.000 KM s rokom dospijeća od tri do deset godina. Kamatne stope kretale su se od 3,50 posto pa sve do 5,00 posto. U 2015. godini RS je emitovao obveznice u ukupnom iznosu od 156.528.000 KM.

Od 18. novembra 2011. godine pa do 7. decembra 2016. godine Ministrarstvo finansija RS-a emitovalo je obveznice u vrijednosti 857.970.000 KM, od čega je ostalo 728.020.000 KM duga.

Inače, obveznica je u finansijama dužnički vrijednosni papir koji se izdaje s ciljem prikupljanja finansijskih sredstava s unaprijed definiranim rokom povrata. Svrha izdavanja obveznica je prikupljanje sredstava, najčešće u značajnim iznosima. Obveznica je, iz pozicije izdavatelja, alternativa bankovnom kreditu.

Izvor: Klix.ba