Sergej Trifunović: Dodik, Čović i Izetbegović bi pobjegli i uživali u ukradenim parama, samo da mogu

8 07 2018

U RODNOM MOSTARU

Trifunović je društveno angažovan umjetnik, sa stalnim reakcijama na politička i društvena zbivanja. Prije mostarskog nastupa na pitanje novinara kada će ljudi iz sredina kao što je Mostar krenuti da izlaze iz apatije, kazao je kako to treba pitati njih.

Foto: R. D./Klix.ba

“Svi smo mi u teškoj i debeloj apatičnosti, i mi u Srbiji, i u Hrvatskoj, a pogotovo ovdje. Jedina dobra stvar koja se desila je ovo što se dešava nakon jedne užasne stvari – ubistva jednog mladog dečka u Banjoj Luci. Mislim da je taj protest nešto što generiše tu neku zdravu snagu kojoj je prekipjelo, samo je pitanje koliko će to da potraje. Ako to počne da pada ići će kao spojeni sudovi”, izjavio je Sergej Trifunović.

Taj proces, po njegovom mišljenju, trebao se desiti još 1991. godine, ali se nije desio jer se nasjelo na drugu priču.

Foto: R. D./Klix.ba

“Društvene mreže poprilično ublažavaju mogućnost da se nešto desi, jer se sva revolucija dešava na društvenim mrežama i svi nešto komentarišu i jedu go*na, uključujući i mene”, kazao je.

Ako situacija “zajaše lahor” koji se dešava povodom “Pravde za Davida”, nastavio je Trifunović, svašta može da se desi.

Foto: R. D./Klix.ba

“Cijela ova ekipa, Dodik, Čović i Bakir, svi bi oni negdje zapalili i uživali u tim parama koje su pokrali, ali sad, je** ga, ne mogu… I njima je više prekipjelo, samo je pitanje šta su dalji koraci”, kazao je Sergej Trifunović.

Kazao je kako je svako malo u Mostaru, samo ne službeno, kako nikad nema tremu, ali večeras je imao, i to veliku. Nema nikakav program koji može sam da izvede, ali je ipak u svom rodnom gradu sam stao pred publiku. Sa Sašom Oručevićem, pola u šali, pola u zbilji, dogovarao je skok sa Starog mosta.

Foto: R. D./Klix.ba

Osim toga, čitao je stihove Mehmeda Begić, Damira Avdića, Laze Kostića, Disa, Maka Dizdara, Pere Zubca…

Izvor: Klix.ba

Advertisements




64.000 ljudi u FBiH prima penzije niže od 348 KM!

8 07 2018

ANALIZA Ni ekonomisti nemaju odgovor kako preživljavaju penzioneri

Čak 64.000 penzionera u Federaciji BiH preživljava s penzijom koja je niža od 348 maraka, potvrdio je za „Avaz“ portparol Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje FBiH Amel Lizde.

Ekonomski analitičari tvrde da u BiH čak 24.544 penzionera imaju izdata rješenja na iznos penzije manji od 50 KM, a prema podacima Sindikata prosječna potrošačka korpa iznosi oko 1.800 KM.

Nosioci osiguranja

– Minimalna penzija u FBiH trenutno iznosi 348,6 KM. Oko 64 hiljade penzionera prima niže penzije od Zakonom predviđene minimalne penzije. Tu se pretežno radi o osobama koji primaju srazmjernu penziju, odnosno penziju od više nosilaca osiguranja – pojašnjava Lizde.

Dodao je da većina ovih korisnika je provela duži dio radnog vijeka u inostranstvu, gdje su zaradili veći dio svoje penzije.

– Najniži iznos penzije pripada korisniku starosne, porodične, odnosno invalidske penzije, kojima je to jedina penzija i koji imaju prebivalište na teritoriju FBiH. Može se desiti da osoba živi u FBiH i prima srazmjerni dio penzije koji je manji od 50 KM. To su uglavnom penzioneri s nekoliko godina radnog staža u FBiH, a većinu radnog vijeka proveli su u drugoj državi ili entitetu RS, odakle primaju ostatak svog dijela penzije. Postoji hiljade situacija gdje osoba prima penzije iz više država – pojasnio je Lizde.

Ekonomista Dragovan Petrović za „Avaz“ kazao je da je u više navrata pokušavao putem analiza dokučiti kako preživljava većina penzionera u našoj državi.

Mali broj

– Penzije preko 800 KM ima svega oko 0,5 posto penzionera. I tolika penzija opet nije dovoljna za život. Sve naše analize ne mogu da daju realnu sliku o tome kako penzioneri priživljavaju. Na sreću, veliki broj dobija novčanu pomoć iz inostranstva, od dijaspore. Računa se da iz inostranstva u BiH stigne oko 4 milijarde KM godišnje, ali mislim da su nelegalni tokovi znatno veći – istakao je Petrović.

Dodao je da ima i druga kategorija, a to su ljudi koji su zaradili penzije u inostranstvu, ali su se vratili u BiH i ovdje žive.

– Ti ljudi su zaradili možda oko 500 eura penziju u Njemačkoj, koja je tamo veoma mala, ali je iznad prosjeka u BiH – pojasnio je Petrović.

Dva penziona sistema  

– Ovako niske penzije u BiH je moguće objasniti velikim brojem privilegovanih penzija, nastalih u ratu i po drugim osnovama, te činjenicom da je odnos radnika i penzionera otprilike jedan prema jedan. Ekonomisti u BiH su predlagali da se odvoje dvije vrste penzija, da se iz nekog fonda solidarnosti isplaćuju priveligovane penzije, a da iz Fonda primaju samo oni koji su zaradili penziju radnim odnosom – pojasnio je Petrović.

Izvor: Avaz.ba





RUSKO “NJET”: Rezolucija o Srebrenici nije usvojena

8 07 2018

Savet bezbednosti UN nije podržao britanski predlog rezolucije o Srebrenici. Među članicama deset je glasalo za, Rusija je bila protiv i iskoritisla pravo veta, dok su četiri zemlje – Kina, Nigerija, Venecuela i Angola – bile uzdržane.

Slika koja je obišla svet: Vitalij Čurkin glasa protiv rezolucije

Na samom početku sednice brifing za prisutne održao je Jan Elijason, zamenik šefa UN, koji je govorio o događanjima u Srebrenici i konstatovao da Savet mora da razmisli šta je neophodno učiniti da se ovaj genocid ne bi ponovio .

Nakon njegovog kratkog uvoda, prisutnima se putem video linka iz Ženeve obratio princ Zeid, visoki predstavnik UN za ljudska prava, čije je govor za razliku od Elijansonovog, uglavnom bio posvećen sledećim pitanjima: “Kako smo mi iz UN mogli dozvoliti da se to dogodi? Gde su zakazale diplomatske aktivnosti? I da li je UN ispunio svoju misiju?”

Zeid je potom precizno govorio o svim događajima u vezi sa Srebrenicom, počev od 1993. sve do 11. jula 1995. i aktivnostima međunarodne zajednice.

– Srebrenica je katastrofa koju je doživeo narod u BiH, ali je i katastrofa Ujedinjenih nacija – zaključio je Zeid.

Predstavnik Rusije Vitalij Čurkin obraćanje je počeo zahtevom za minut ćutanja za žrtve u Srebrenici. On je konstatovao da bi usvajanje rezolucije bilo kontraproduktivno, te je tražio da ne bude stavljena na glasanje. U suprotnom, Rusija će glasati protiv.

– Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan narod. Takav pristup je politički motivisan, nije legitiman i ne služi napretku u BiH – rekao je Čurkin.

On je rekao da bi usvajanje rezolucije, pošto nema konsenzusa o njenom sadržaju, bilo kontraproduktivno i da bi vodilo ka povećanju tenzija u regionu.

Ruski ambasador je dodao da se Rusija nadala da će komemoracija u Srebrenici biti iskorišćena za pogled u budućnost, što je Rusija i prenela Misiji Velike Britanije, zemlje koja je radila na nacrtu rezolucije.

Međutim, konstatovao je da je Velika Britanija krenula drugim pravcem, koji nije bio konstruktivan i čiji rezultat bi bio pripisati krivicu samo jednom narodu.

Takav pristup, prema njegovim rečima, izazvao bi samo velike podele.

Rusija je želela izbalansiran dokument, ali je izjava Moskve ignorisana, primetio je i dodao da je važno što će u Srebrenici, na obeležavanju godišnjice zločina, učestvovati predstavnici Srbije te da ne bi bilo dobro da se rezolucijom utiče negativno na napore u cilju mira i stabilnosti.

Čurkin je naveo i da je nacrt rezolucije bolno dočekan u BiH, ali i šire u

regionu, te da je time nesreća politizovana, zbog čega smatra da Savet bezbednosti treba da se bavi aktuelnim situacijama, a ne istorijskim događajima.

Ambasador Rusije podsetio je da se njegova zemlja uvek zalagala za istragu svih zločina u BiH, naglasivši da se ne može zaključiti ko je najviše patio tokom konflikta.

Navodeći da se na osnovu podataka da je više stotina hiljada Srba moralo da napusti svoje domove, Čurkin je rekao da se može zaključiti da su Srbi jednako patili, ako čak ne i više od drugih.

Zbog toga, kazao je on, treba iskoristiti godišnjicu Dejtonskog sporazuma za napredak Balkana ka miru.

Predstavnik Velike Britanije Piter Vilson  je rekao da rezolucija kao dokument ne optužuje srpski narod i da je zbog poštovanja prema žrtvama važno da se glasa o britanskom predlogu.

– Svi znate koliko smo teško radili na ovom tekstu i koliko puta smo ga menjali i koliko smo merili svaku reč – rekao je predstavnik Velike Britanije.

– Genocid se dogodio u Srebrenici! Zamislite samo da ste majka nekog od 8.000 nastradalih? Rusija je danas povukla crvenu liniju i odbila da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid, neke zemlje su bile suzdržane, da li ćemo negirati da se dogodio i holokaust? – poručila je ambasadorka SAD Samanta Pauer.

Ona je nazvala ruski veto na britansku rezoluciju o Srebrenici “još jednom mrljom na reputaciji Saveta bezbednosti UN”.

– Nazovimo Srebrenicu pravim imenom – to je bio genocid. To ne bi trebalo da poričemo – rekla je ona obraćajući se Savetu bezbednosti i dodala da je važno da “mozak i komandant genocida u Srebrenici, Ratko Mladić i Radovan Karadžić, budu primereno kažnjeni u Hagu”.

U Srebrenici se dogodio genocid, ponovila je Pauer navodeći da su to utvrdili i Haški tribunal i Medjunarodni sud pravde.

– Ostaci više od 1.000 srebreničkih žrtava, koji su i dalje tamo negde, nas opsedaju – zaključila je ambasadorka SAD.

Zbog oštre polemike ambasadora SAD i Velike Britanije sa ambasadorom Rusije, predsedavajući je prekinuo sednicu u 18.20 i njih troje pozvao na hitne konsultacije.

– Nazovimo ono što se dogodilo u Srebrenici pravim imenom – to je bio genocid. U Srebrenici se dogodio genocid, to su utvrdili i Haški tribunal i Međunarodni sud pravde. Ostaci više od 1.000 srebreničkih žrtava, koji su i dalje tamo negde, nas opsedaju – ponovila je američka ambasadorka u UN Samanta Pauer.

Predstavnik Velike Britanije Piter Vilson, ocenio da je negiranje genocida konačna uvreda žrtvma i da Rusija sada njihovim porodicama mora objasniti veto.

Oboje su naveli da se posle ovakve odluke, treba strahovati od sličnih događaja u Južnom Sudanu i Siriji.

Čurkin je na to odgovorio da mu za stavove o Srebrenici lekcije mogu držati, ali tek pošto se prisete, pošto se on ne seća da su se u Savetu usvajale slične rezolucije povodom događaja u Vijetnamu ili vojne intervencije u Iraku.

U momentu kada je američka ambasadorka počela sa odgovorom, predsedavajući je prekinuo sednicu.

Kina je pre glasanja predlagala da se nastave konsultacije dok se ne pronađe zajednički jezik u vezi sa rezolucijom.

Prvobitno je bilo planirano da sednica bude održana juče, ali je odlagana tri puta jer nije bilo konsenzusa o tekstu britanske rezolucije.

Nakon toga nastavljene su konsultacije, a zamenik ministra inostranih poslova Rusije Genadij Gatilov izjavio je ranije danas da Rusija i ostale stalne članice Saveta bezbednosti UN pokušavaju da naprave “kompromisni tekst” rezolucije o Srebrenici, preneo je Sputnjik.

– Od početka smo želeli da se rezolucijom izrazi podrška Dejtonskom procesu – rekao je Gatilov.

– Vraćati se iznova na svu tu priču i određivati ko je kriv za genocid, štaviše, svaljivati krivicu na čitav narod, konkretno Srbe, smatramo kontraproduktivnim – ocenio je zamenik ministra inostranih poslova Rusije.

Izvor: Blic.rs





Osnovni dječiji dododatak u FBiH sada iznosi od 14,74 KM do 42 KM

8 07 2018

Zakon o podršci porodicama sa djecom u FBiH, a koji je sada u formi nacrta, trebalo bi da donese ujednačenost dječijeg dodatka u FBiH, a čija visina sada zavisi od sredstava i volje kantona.

Sva djeca u FBiH trebaju imati ista prava Foto: M.ŽIVOJEVIĆ

Sada dodatak iznosi do 14,74 KM do 42 KM. Prema Zakonu o podršci porodicama sa djecom bi iznosio šest posto od prosječne plaće u FBiH, odnosno oko 51 KM. U centrima za socijalni rad, udruženjima koja se bave zaštitom djece, pozdravljaju ovaj zakon i smatraju kako je prijeko potrebno da sva djeca imaju ista prava.

U Posavskom kantonu dodatak 35 KM

– Mi u Bosansko-podrinjskom kantonu imamo dvije vrste dječijeg dodatka i to obični i uvećani. Obični je 29 KM po jednom djetetu a uvećani je 43,5 KM. Što se tiče Nacrta zakona o podršci porodicama sa djecom, bilo bi dobro kada bi dječiji dodatak bio oko 51 KM jer sada niko u Federaciji nema dodatak u toj visini. Mislim na osnovni dodatak. Bilo bi odlična stvar, ali ostaje nam da vidimo da li će se obezbjediti sredstva za realizaciju, odnosno, da li će zakon i zaživjeti – rekao nam je Edin Krakonja u Centru za socijalni rad BPK Goražde.

Dodaje kako se oni trude da pojednostave prikupljanje papirologije za dječiji dodatak.

U Posavskom kantonu je od maja prošle godine uveden dječiji dodatak.

– Osnovni dodatak iznosi 35 KM. Zaista bi bilo lijepo da sva djeca u Federaciji imaju veći dodatak. Nije dobro da neka imaju više, druga manje, a neka djeca nikako, a što je sada slučaj – kazali su nam u Centru za socijalni rad Odžak.

Pričali smo i sa Ernadom Bihorcem iz Udruženja “Naša djeca” iz Zenice.

– Dječiji dodatak mora biti ujednačen jer sada sve ide od kantona do kantona. Dakle, razdvajaju se
djeca. Bukvalno se pravi razlika među njima, pa tako, primjera radi, u Sarajevskom kantonu imamo drugačiji doplatak od onog u Zeničko-dobojskom kantonu. Država se mora pobrinuti da sprovodi ono
što je potpisala, Konvenciju o pravima djeteta, a ne da sve bude samo mrtvo slovo na papiru kao što je većina stvari – govori Bihorac.

Kaže kako nije rijetkost da su od njih roditelji tražili da urgiraju kako bi se povećao dječiji dodatak.

U HNK osnovni dodatak 25 KM

U Sarajevskom kantonu osnovni dječiji dodatak iznosi 42 KM, a posebni 63 KM. U Zeničko-dobojskom kantonu dječiji dodatak prve grupe je 14,74 KM, a druge grupe 22,11 KM. U Hercegovačko-neretvanskom su nam kazali kako je dječiji dodatak uveden u oktobru prošle godine i osnovni iznosi 25 KM, odnosno 35 KM za djecu bez jednog ili oba roditelja te za djecu s invaliditetom. U Kantonu deset dječiji dodatak je uveden u martu ove godne i iznosi 35 KM. U Centru za socijalni rad Bihać su nam kazali kako u Unsko-sanskom kantonu još uvijek nema dječijeg dodatka.

Za realizaciju Zakona o podršci porodicama sa djecom u FBiH na godišnjem nivou bit će potrebno 34 miliona KM, a provodio bi se tek godinu dana od datuma stupanja na snagu.


Izvor: Faktor





Djecu liječimo donatorskim telefonima, a Vlada FBiH troši 50 miliona na zgradu i bajkoviti vozni park!

8 07 2018

Dok u zemljama u okruženju padaju vlade, smjenjuju se ministri i direktori za puno manje stvari, mi izgleda moramo biti sretni ako preživimo dan bez neke nove gluposti ili bezobrazluka aktuelne vlasti, smatra Srna Bajramović

Nakon saznanja o kupovini službenih automobila i zgrade za Vladu Federacije BiH reagovala je Segmedina Srna Bajramović, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo i potpredsjednica SDP-a BiH.

„U državi u kojoj svaki šesti građanin legne gladan, vijest da je Vlada FBiH odlučila da zanovi vozni park sa milion KM je ostala gotovo neopažena.

Koliko smo se navikli na rutinu pomanjkanja osnovnih vrijednosti socijalne pravde i solidarnosti pokazuje i bahata najava kupovine nove zgrade za smještaj Vlade od preko 50 miliona KM u državi koja ima ogroman broj socijalnih prioriteta.

Nažalost, bezobrazluku ovdje nije kraj, jer je u međuvremenu i Agencija za bankarstvo FBiH raspisala tender za automobil od 173.000 KM.

Pretpostavljam da se radi o nagradi za nerad u slučaju “Švicarac” zbog koje su građani naše zemlje proživljavali najteže životne dane, kao robovi duga za koji su najmanje bili krivi.

Dok u zemljama u okruženju padaju vlade, smjenjuju se ministri i direktori za puno manje stvari, mi izgleda moramo biti sretni ako preživimo dan bez neke nove gluposti ili bezobrazluka aktuelne vlasti.

Sveprisutna društvena i medijska imunost na takve poteze trenutne političke garniture predstavlja još i veću opasnost od činjenice da imamo ovako bezobrazne i nemoralne odluke vlasti.

Više desetina miliona predmetnog javnog novca se moglo iskoristiti za konačno rješenje diskriminacije porodilja, nabavku aparata djeci u FBiH za bezbolno mjerenje šećera, zamjenu često pokvarenih bolničkih aparata, pa i višegodišnje stabilno finansiranje sigurnih kuća.

Bezbroj je potreba u našem društvu gdje se novac mogao korisnije i humanije utrošiti, umjesto što se bahato potrošio na vozni park i zgradurinu.

Tražim od Vlade FBiH i Agencije za bankarstvo FBiH da predmetne odluke na prvoj od narednih sjednica stave van snage, jer istrajavajući na ovim odlukama samo potvrđuju da su se odrodili  od vlastitih sugrađana i svakodnevnih problema sa kojim se susreću“, izjavila je Srna Bajramović.

 

Izvor: DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md

 





Tuđman, Milošević: Dogovoreni rat?

8 07 2018

Izvor: RTS Merila vremena – Zvanični kanal





Nacrt rezolucije o Srebrenici koji nije usvojen u Vijeću sigurnosti

8 07 2018

Sjećanje na 2015.


Vijeće sigurnosti

Iznova potvrđujući Povelju Ujedinjenih nacija, Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (Konvencija),

Podsjećajući da države snose primarnu odgovornost za zaštitu civilnog stanovništva i da moraju poštovati i osigurati ljudska prava svih pojedinaca na svom teritoriju u skladu sa svojim nadležnostima, shodno relevantnim pravilima međunarodnog prava, te potvrđujući primarnu odgovornost svake države pojedinačno za zaštitu svog stanovništva od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti,

Podsjećajući na primarnu odgovornost Vijeća sigurnosti u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti i izražavajući svoju odlučnost u sprječavanju genocida,

Podsjećajući na sve presude Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, osnovanog rezolucijom 808 (1993) s ciljem krivičnog gonjenja osoba odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine, te prisjećajući na presudu njegovog Apelacionog vijeća iz 19. aprila 2004. (Tužitelj protiv Krstića) u kojoj se navodi da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid, i presudu Međunarodnog suda pravde iz 26. februara 2007. u kojoj je zaključeno da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida,

Napominjući da se ove godine obilježava dvadesetogodišnjica genocida u Srebrenici, gdje je više od 8000 ljudi izgubilo živote, hiljade ljudi je raseljeno, a mnoge obitelji i zajednice su uništene,

Napominjući da su Srebrenica i njena okolina proglašene sigurnim područjem, u skladu sa rezolucijama 819 (1993) i 836 (1993); priznajući stalnu potrebu da Vijeće sigurnosti i države članice osiguraju zaštitu civila u oružanim sukobima; i ističući da Ujedinjene nacije, uključujući Vijeće sigurnosti, trebaju obratiti pažnju na čimbenike koji ukazuju na mogući genocid i moraju osigurati brzu i efikasnu akciju s ciljem sprječavanja ili zaustavljanja genocida, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija,

Priznajući da je bilo nevinih žrtava na svim stranama tijkom sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i Srebrenicu i njenu okolinu,

Ističući značajnu ulogu koju u sprječavanju genocida imaju specijalni savjetnici generalnog sekretara za sprječavanje genocida i zaštitu civila (specijalni savjetnici), čija funkcija podrazumijeva i mehanizme za rano upozoravanje kako bi se spriječile moguće situacije čiji ishod bi mogao biti genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i etničko čišćenje, i priznajući ulogu koju redovite diskusije o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i govoru i podsticanju mržnje imaju u ranom prepoznavanju mogućeg genocida,

Pozdravljajući novi Okvir analize koji je sastavio Ured specijalnih savjetnika kao jedan od instrumenata za procjenu rizika od genocida u svakoj situaciji, i podstičući države članice i regionalne i podregionalne organizacije da koriste relevantne okvire, kada je to potrebno, kao smijernice u njihovom radu na prevenciji,

Nadalje podsjećajući na odgovornost svih država članica u ispunjavanju svojih obveza s ciljem okončanja nekažnjavanja i u krivičnom gonjenju onih koji su odgovorni za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava te; naglašavajući da je borba protiv nekažnjavanja za najteže zločine od međunarodnog interesa koji su počinjeni nad civilima osnažena radom na i krivičnim gonjenjem ovih zločina od strane Međunarodnog krivičnog suda, u skladu sa principom komplementarnosti sa domaćim nadležnostima u krivičnim slučajevima kako se navodi u Rimskom statutu, ad hoc i mješovitim tribunalima i specijaliziranim vijećima u domaćim sudovima,

Naglašavajući da krivično gonjenje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine pred Međunarodnim tribunalom i domaćim pravosudnim organima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i dalje ostaje ključno za proces nacionalnog pomirenja i ponovno uspostavljanje i očuvanje mira u Bosni i Hercegovini, i pozdravljajući snažnu regionalnu suradnju između domaćih tužilaštava koja doprinosi očuvanju mira, pravde, istine i pomirenju između zemalja u regionu,

Naglašavajući da se procjenjuje da je počinjeno hiljade slučajeva seksualnog zlostavljanja žrtava na svim stranama za vrijeme sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i Srebrenicu; te konstatujući da silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja mogu predstavljati zločin protiv čovječnosti ili konstitutivni čin u vezi sa genocidom; te podsjećajući da silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja u oružanom sukobu predstavljaju ratne zločine i grubo kršenje Ženevskih konvencija i pratećih protokola:

1. Najstrožije osuđuje genocid i sva kršenja i zlouporabe ljudskih prava te sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava;

2. Najstrožije osuđuje zločin genocida u Srebrenici, kao što je utvrđeno presudama Međunarodnog tribunala i Međunarodnog suda pravde, i sve druge dokazane ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tijkom sukoba u Bosni i Hercegovini;

3. Slaže se da prihvatanje tragičnih događaja u Srebrenici kao genocida predstavlja preduvjet za pomirenje, poziva političke lidere na svim stranama da priznaju i prihvate činjenice o dokazanim zločinima koje su utvrdili sudovi, i u tom smislu osuđuje poricanje genocida koje ometa napore za pomirenje, te priznaje da kontinuirano poricanje duboko potresa žrtve;

4. Izražava žaljenje i solidarnost sa žrtvama na svim stranama u sukobu u Bosni i Hercegovini, uključujući i one u Srebrenici, kao i sa njihovim obiteljima, te poziva nadležne organe u Bosni i Hercegovini da osiguraju pravdu za žrtve i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući i preživjele žrtve seksualnog nasilja;

5. Potvrđuje još jednom svoju podršku Mirovnom sporazumu zaključenom u Dejtonu i potpisanom u Parizu 14. decembra 1995, kao i Sporazumu o stvaranju Federacije Bosne i Hercegovine, potpisanom u Dejtonu, 10. novembra 1995. (S/1995/1021, aneks) i poziva sve strane da se strogo pridržavaju svojih obaveza koji proizilaze iz tih sporazuma;

6. Naglašava suštinski značaj pomirenja zasnovanom na dijalogu, prihvaćanja događaja iz prošlosti od svih strana sukoba i posvećenosti pravdi i podršci žrtvama, kao osnovi za jačanje sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta, kako u Bosni i Hercegovini tako i u širem regionu; i stoga pozdravlja nedavni sporazum Parlamenta i političkih lidera Bosne i Hercegovine u vezi sa ambicioznim programom reformi, koji uključuje posvećenost mjerama za ubrzanje procesa pomirenja, te podstiče sve građane Bosne i Hercegovine da zajedno rade na unaprjeđenju mira, pravde, tolerancije i pomirenja;

7. Pozdravlja rad Međunarodne komisije za nestala lica i njenu pomoć vladama Bosne i Hercegovine, kao i širem regionu, u pronalaženju i identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava na svim stranama, koji je suštinski doprinijeo dovođenju počinilaca zločina pred lice pravde;

8. Naglašava važnu ulogu koju žene i civilno društvo, uključujući udruženja žena i lidere zvaničnih i nezvaničnih zajednica, mogu imati u posredovanju i donošenju post-konfliktnih rješenja; te ponovno ističe kontinuiranu potrebu da se postigne više uspjeha u sprječavanju sukoba većim učešćem žena u svim fazama posredovanja i post-konfliktnog rješavanja i posvećivanjem veće pažnje rodnim pitanjima u svim diskusijama relevantnim za sprječavanje sukoba;

9. Poziva države da sprječavaju i suzbijaju genocid i druge teške zločine u skladu sa međunarodnim pravom, te još jednom potvrđuje stavove 138 i 139 Dokumenta Svjetskog samita iz 2005. godine (A/RES/60/1) o odgovornosti za zaštitu stanovništva od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti;

10. Poziva one države koje još uvijek nisu ratificirale Konvenciju niti joj pristupile da razmotre takvu mogućnost po hitnom postupku i da, po potrebi, donesu nacionalne zakone i propise kako bi ispunile svoje obaveze u skladu sa tom Konvencijom;

11. Pozdravlja napore da se sprovede istraga i da se krivično gone svi optuženi za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava za vrijeme sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i genocid u Srebrenici, poziva sve države da surađuju sa Međunarodnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale i nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, te zahtijeva da Međunaodni tribunal što ekspeditivnije okonča svoj rad, što bi predstavljalo vitalan doprinos unaprjeđenju mira, pravde, istine i pomirenja;

12. Hitno poziva države članice da po potrebi izrade obrazovne programe iz kojih će buduće generacije izvlačiti pouke u vezi sa genocidom, ratnim zločinima, etničkim čišćenjem i zločinima protiv čovječnosti iz prošlosti, kako bi se spriječilo njihovo eventualno ponavljanje;

13. Podstiče države članice da imenuju nacionalne urede koji bi se bavili zaštitom civila od zločina kroz efikasnu prevenciju i koji bi se trebali redovito sastajati i koordinirati korake s ciljem razmjene aktivnosti u vezi sa brzim reagiranjem i sprječavanjem zločina sa drugim državama članicama i relevantnim regionalnim i subregionalnim mehanizmima za sprječavanje i reagiranje na masovna ubojstva, specijalnim savjetnicima i drugim relevantnim organima Ujedinjenih nacija, i s tim u vezi priznaje odgovornost globalnih mreža nacionalnih ureda za zaštitu civila;

14. Ponovo potvrđuje značaj pouka koje treba izvući iz neuspjeha Ujedinjenih nacija u sprječavanju genocida u Srebrenici, kao što je rečeno u izvještaju generalnog sekretara u vezi sa Rezolucijom Generalne skupštine 53/35 (A/54/549), poziva međunarodnu zajednicu da se maksimalno angažira kako se ne bi dozvolilo da se takve strahote ponovno dogode, te odlučuje da treba brzo i efikasno djelovati kako bi se spriječilo ponavljanje takve tragedije i s ti ciljem iskoristiti sva odgovarajuća raspoloživa sredstva, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija;

15. Priznaje da ozbiljna kršenja ili zlouporabe međunarodnih ljudskih prava ili ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ona koja podrazumijevaju seksualno nasilje i nasilje na rodnoj osnovi, mogu biti rani pokazatelj puta ka genocidu, i s tim u vezi pozdravlja napore Ujedinjenih nacija usmjerene ka unaprjeđenju kolektivnog reagiranja na buduće rizike kršenja i zlouporabe međunarodnih ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava kroz Human Rights Up Front;

16. Zahtijeva od generalnog sekretara da obezbijedi efikasniju suradnju postojećih mehanizama za rano upozoravanje s ciljem sprječavanja genocida i drugih ozbiljnih međunarodnih zločina, kako bi se pomoglo u otkrivanju, procjeni i reagiranju na izvore tenzija i rizika ili otkrivanju ugroženog stanovništva, te podstiče generalnog sekretara da Vijeću i dalje dostavlja informacije i analize za koje smatra da bi mogle doprinijeti u tom pogledu.

Izvor: Radio Slobodna Evropa