NAZIV MJESECI U GODINI NA HRVATSKOM

7 02 2011

kalendar-hrv-mali

Siječanj / Januar – Nesigurno je podrijetlo ovog naziva. Najčešće je zastupljena teza o izvođenju naziva ovog mjeseca iz sječe drva, no protiv te pretpostavke mogla bi biti činjenica da postoji dijalektalni naziv svečan, svičen, sičan, što ne bi imalo veze sa sječom. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: malobožicnjak (prema blagdanu Bogojavljenja, pavlovščak (po blagdanu obraćenja sv. Pavla, 25. siječnja, prezimec. Tradicionalni slovenski naziv za veljaču glasi svečan, a u nekim krajevima i sečan.

Veljača / Februar – Nije sigurno podrijetlo naziva ovog mjeseca, no pretpostavlja da označava sve duže dane koji tako postaju veći – „velji.“ Stariji hrvatski nazivi za ovaj mjesec u pojedinim krajevima bili su: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan.

Ožujak / Mart – Pretpostavlja se da hrvatsko ime ovog mjeseca dolazi od riječi „laž“, što bi označavalo lažljivost, promjenjivost vremena u tome mjesecu. Stariji hrvatski nazivi koji su se rabili u pojedinim krajevima bili su: gregurjevščak (vjerojatno po blagdanu sv. Grgura I., pape, 12. ožujka po starom kalendaru), sušec, protuletnjak.

Travanj / April – Hrvatsko ime za ovaj mjesec dolazi riječi trava. U slovenskom jeziku tradicionalni naziv za travanj glasi mali traven, a za svibanju veliki traven. Stariji nazivi za mjesec travanju nekim hrvatskim krajevima bili su: jurjevščak (po blagdanu sv. Jurja, 23. travnja, traven, mali traven.

Svibanj / Maj – U hrvatskom jeziku, svibanj je dobio ime po biljci koja se zove sviba|svib(a) (cornus sanguinea). Biljka cvate bijelim cvjetovima u tom mjesecu. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: filipovčak (po blagdanu sv. Filipa, apostola 3. svibnja), rožnjak, sviben, a bila je raširena i uporaba naziva „maj.“

Lipanj / Juni – U slavenskim jezicima, lipanj je dobio ime po stablu lipi koje u tom mjesecu cvate. U poljskom jeziku postoji sličan naziv (lipiec), ali označuje hrvatski srpanj. Litavski jezik također poznaje naziv liepa za srpanj. Ostali hrvatski nazivi za ovaj mjesec rabljeni su u različitim krajevima, a obuhvaćaju nazive: ivanščak (po blagdanu sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja), klasen, rožencvet.

Srpanj / Juli – Slavensko ime je mjesec dobio po poljodjelskom, ratarskom oruđu srpu, zbog žetve koja se u tom mjesecu obavlja srpom. Sličan naziv neki slavenski narodi rabe za hrvatski kolovoz (češki: srpen; poljski: sierpień), dok među tradicionalnim slovenskim nazivima za mjesece postoji mali srpan (hrvatski srpanj) i veliki srpan (hrvatski kolovoz). U pojedinim hrvatskim krajevima za ovaj su se mjesec rabili i nazivi: jakopovščak (po blagdanu sv. Jakova Starijeg, apostola, 25. srpnja), srpen, mali srpen.

Kolovoz / Avgust – U hrvatskom jeziku kolovoz je dobio ime po tome što se u tom mjesecu odvozi pokošeno žito. Ostali slavenski narodi nemaju sličnog naziva za neki mjesec. Stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: velikomešnjak (po blagdanu Velike Gospe), kolovožnjak, osemnik.

Rujan / Septembar – Ime „rujan“ dolazi od naziva za jelen je glasanje pred parenje – rujanje. U češkom jeziku hrvatski listopad nosi naziv říjen. Starije ime mjeseca rujna u nekim hrvatskim krajevima bilo je: malomešnjak (po blagdanu Male Gospe, 8. rujna), rujen, jesenščak.

Listopad / Oktobar – U slavenskim jezicima, listopad je dobio ime po tome što u tom mjesecu je najveće opadanje lišća u biljaka. U slovenskom, poljskom i češkom jeziku listopad je izvorno ime za hrvatski mjesec studeni. Stari hrvatski nazivi za listopad u nekim su krajevima bili: Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela kojim zapravo 29. rujna završava prethodni mjesec), kožaprst, desetnik.

Studeni / Novembar – Ime mjeseca označava niske temperature koje njime započinju, a vlastito je hrvatskom jeziku. Stariji hrvatski nazivi ovog mjeseca u pojedinim krajevima bili su: vsesvetčak (po blagdanu Svih svetih, 1. studenog), veternjak, zmiščak.

Prosinac / Decembar – Više je prijedloga za određivanje etimologije naziva „prosinac.“ Jedan je kršćanskoga izvorišta i upućuje na to da je riječ o mjesecu u kojem se više „prosi“, to jest moli, što bi bilo povezano s adventskim običajima. Drugi prijedlog polazi od toga da je u tom mjesecu zimski suncostaj, pa bi to bio mjesec u kojem sunce „prosine“. Sličan naziv za ovaj mjesec postoji i u češkom jeziku (prosinec), a u slovenskom jeziku tradicionalni naziv prosinec označava siječanj. Stariji hrvatski nazivi koji su bili u uporabi u pojedinim krajevima bili su: velikobožičnjak (prema Božiću), gruden, dvanajstnik.

Nazivi mjeseca na hrvatskom i drugačijim slavenskim jezicima – razlikuju se.

FEBRUAR: hrvatski “veljača”, poljski “luty”, ukrajinski “Лютий”, beloruski “люты”.
MART: hrvatski “ožujak”, češki “Březen”, ukrajinski “Березень”.
APRIL: hrvatski “travanj”, poljski “kwiecień”, ukrajinski “Квітень” .
MAJ: hrvatski “svibanj”, ukrajinski “Травень”, beloruski “травень”.
JUN: hrvatski “lipanj”, poljski “czerwień”, češki “Červen”, ukrajinski “Червень”, kašupski “Czerwińc”.
JUL: hrvatski “srpanj”, poljski “lipiec”, ukrajinski “Липень”, kašupski “Lëpinc”.
AVGUST: hrvatski “kolovoz”, poljski “sierpień”, češki “Srpen”, ukrajinski “Серпень”.
SEPTEMBAR: hrvatski “rujan”, poljski “wrzesień”, ukrajinski “Вересень”, beloruski “верасень”.
OKTOBAR: hrvatski “listopad”, češki “Říjen”, kašupski “Rujan”.
NOVEMBAR: hrvatski “studeni”, poljski “listopad”, češki “Listopad”, ukrajinski “Листопад”, kašupski “Lëstopadnik”, beloruski “лістапад”.

(Razlog više/hč)

Advertisements

Akcije

Informacije

11 komentara

21 11 2014
Tomaz

Hvala, evo, baš sam upotrebio informaciju iz ovog zapisa za pisanje jednog maila na (nadam se) hrvatskom jeziku…
Samo bih htio napomenuti, da možda ima razloga za ime siječanj: ako uzmemo u obzir starije ime svečan, razlog može biti u tome, da se u tom mjesecu počinju pojavljivati na krovovima kuča ledene svijeće. Barem na slovenskom ovako se interpretira ime svečan.
A ime rujan možda ima razloga u tome, da se u septembru počinje lišće na drvetu sušiti i dobiva crvenu boju – a to lišće se na naprimjer na slovenskom proziva ruj…
Puno pozdrava iz LJ.

27 01 2015
Dragan

Iako nikada ne koristim imena sa liste, rado ih citam i nadam se da nikada nece biti zaboravljena.

29 12 2015
Krzysztof Pospieski

Użujak na poljskom je Marzec 🙂 “W marcu jak w garncu”

12 04 2016
Aleksandar

Pola sveta prihvata srpske nazive meseci, hrvati moraju da budu posebni, malo mi stvara zabunu ali ako je vama ugodno tako, uzivajte u svojim izrazima.

12 04 2016
23 06 2016
Rajko

Hrvatska imena meseci su srpskija od nasih. Ovo je definitivno medju 5 najbesmislenijih komentara na netu.

17 10 2016
knocker

Jeste kasno ali nikad nije kasno za dopunu nečeg što ostaje kao info na netu:
ožujak, najvjerojatnije svoje ime duguje laganom otopljenju, jer tada prvi put “ojužuje”, počinju topliji vjetrovi sa juga. A Ožujak postaje najvjerojatnije zbog nečega što se javlja u slavenskim jezicima, a zove se (mislim, nisam stručnjak za to) transpoziciona fonometaplazma ili tako nešto (primjeri su sačuvani u starim izrazima, po pjesmama i pričama, mogila – gomila, manastir – namastir, sav – vas…).

Rujan, iako i česi na wikipediji vezuju etimologiju imena mjeseca za glasanje jelena, nije nemoguće da veze ima i boja listopadnih šuma u rujnu, crvena, ili rujna (rudý, rudá barva).
Lijep pozdrav

16 11 2016
igorail

Zbog čega je samo u hrvatskom jeziku međunarodni oktobar >> listopad, a u češkom, poljskom, ukrajinskom, bjeloruskom, gor./donj. lužsrpskom, i još ponekim manjim slavenskim jezicima listopad zapravo novembar. Moguće zato što je Hrvatska južnije od ostalih slavenskih zemalja, mada ako istinski pratimo opadanje lišća većina ga opada u studenom tj. novembru !

18 05 2017
Mislav

Prije 100-130 godina mnogi mladi ljudi sa podrucja danasnje Hrvatske studirali su u Ceskoj. Naucivsi ceski jezik sa sobom su u svoje krajeve donijeli i nazive mjeseci. Svi ovi nazivi su ceskog porijekla. Tadasnja matica hrvatskog preporoda je ocajnicki pokusavala da “standardizuje hrvatski jezik” a to je podrazumijevalo i upotrebu izraza koji se ne koriste u jezicima drugih susjednih naroda. Smisao same standardizacije je bila da se u upotrebu uvede sto je moguce vise novih izraza kojih nema u jezicima susjednih naroda iz prostog razloga da bi se vjestacki istakla “posebnost hrvatskog jezika” koji je tada jos uvijek bio jezik u nastanku. Kao sto imamo germanizme i turcizme tako su i nazivi mjeseci u godini ceskog porijekla i uopste nisu autohtono hrvatski.

11 09 2017
Vladimir

I u makedonskom jeziku (iako se ne upotrebljavaju službeno, već ih koristi crkva ili ljudi u pojedinim krajevima) postoje izvorni nazivi za mjesece. Tako, januar je KOLOŽEG, februar je SEČKO, mart je CUTAR, april je TREVEN, maj je KOSAR, juni je ŽETVAR, juli je ZLATEC, avgust je ŽITAR, septembar je GROZDOBER, oktobar je LISTOPAD (isto kao u hrvatskom), novembar je STUDEN (također isti naziv) i decembar je SNEŽNIK.

21 11 2017
petar

koliko sam se ja ovde u Novom Sadu informisao onako neobavezno od ljudi bliskih lingvistici,obzirom da sam. i pravoslavac ljudi iste konfesije potvrdjuju da je hrvatski naziv meseci u godini ispravniji,na hrvatski naziv meseci se
oslanjam iz praktičnih razloga,internet,literatura…itd kod potrebnog informisanja a kada je u pitanju hrvatski izraz-nije ga loše znati !

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: