Biografije devet sudija Ustavnog suda BiH

16 09 2016

ustavni-sud-bih1
Sudije Ustavnog suda BiH

Na sutrašnjoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH o zahtjevima NSRS i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a koji se tiču Odluke NSRS o održavanju referenduma u RS 25. septembra odlučivat će devet sudija, od kojih su troje stranci, piše novinska agencija Patria.

Donosimo njihove kratke biografije.

MIRSAD ĆEMAN – predsjednik Ustavnog suda BiH

Za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran je 2008. godine. Za predsjednika Ustavnog suda BiH izabran je 2015. godine. Stručno se usavršavao u zemlji i inostranstvu iz oblasti reforme pravosuđa, primjene Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izrade pravnih propisa, zatim krivičnih, parničnih i drugih postupaka, međunarodnog humanitarnog prava itd. Koautor je Priručnika za izradu pravnih propisa u okviru Projekta razvoja sektora pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Kao konsultant bio je angažiran u izradi jednog broja sistemskih zakona i drugih propisa.

MATO TADIĆ – potpredsjednik

U 2002. godini izabran je za sudiju Ustavnog suda BiH. U periodu od maja 2003. do juna 2006. godine obavljao je dužnost predsjednika Ustavnog suda BiH. Objavio je više stručnih radova o temi krivičnog i ustavnog prava, uprave i lokalne samouprave, te Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Kao pravni ekspert učesnik je mnogih međunarodnih konferencija o Bosni i Hercegovini među kojima je i konferencija održana u Daytonu.

MARGARITA CACA-NIKOLOVSKA – potpredsjednica

Za međunarodnu sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (Makedonija) imenovana je 2011. godine, a na dužnost potpredsjednice izabrana je 2015. godine. Predavala je na brojnim obukama, seminarima i konferencijama o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i bila angažirana kao pravni ekspert u oblasti ljudskih prava. Autorica je značajnog broja stručnih članaka iz oblasti prava, naročito onih koji se odnose na zaštitu ljudskih prava i sloboda.

ZLATKO M. KNEŽEVIĆ – potpredsjednik

Dužnost sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavlja od 1. jula 2011. godine. Autor je više radova iz oblasti krivičnog prava objavljenih u stručnim publikacijama u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji. Bio je član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore Republike Srpske. Nosilac je najvećeg priznanja Advokatske komore Republike Srpske.

TUDOR PANTIRU – sudija

U junu 2002. godine imenovan je na funkciju međunarodnog sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (Rumunija), a dužnost preuzima u septembru iste godine. Od maja 2003. do juna 2006. godine obavljao je dužnost potpredsjednika Ustavnog suda BiH, a 26. maja 2012. godine ponovo je izabran na tu funkciju. Od aprila 2002. godine obavlja dužnost međunarodnog sudije Vrhovnog suda Kosova, a od aprila 2005. godine dužnost međunarodnog predsjedavajućeg sudije Posebnog vijeća Vrhovnog suda Kosova. Objavio je više članaka u pravnim časopisima „Legea si Viata“ i „Avocatul Poporulu“ iz Chisnaua. Također je napisao prilog “Zaštita izbjeglica prema Evropskom sudu za ljudska prava” za knjigu “Sudska praksa međunarodnih pravnih institucija o pitanju izbjeglica”, izdanje UNHCR-a BO, Moldavija, Chisnau, 2000.

VALERIJA GALIĆ – sutkinja

Za sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je izabrana 30. jula 2002. godine, a na dužnost je stupila u februaru 2003. godine, nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Dužnost potpredsjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavljala je od juna 2006. godine do 26. maja 2012. godine, kada je izabrana za predsjednicu Suda.

Kao članica učestvovala je u više radnih komisija za izradu i donošenje sistemskih zakona iz raznih oblasti. Koautorica je i recenzentica u nekoliko stručnih publikacija. Bila je članica Komisije za polaganje stručnog ispita za radnike uprave u Federaciji BiH, ispitivač za predmete Osnove ustavnog uređenja i Osnove uprave u Federaciji BiH.

MIODRAG SIMOVIĆ  – sudija

Za sudiju Ustavnog suda BiH izabran 13. maja 2003. godine. Na funkciju potpredsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran je krajem maja 2003, a reizabran u maju 2006. godine. Dužnost predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavljao je od 30. maja 2009. godine do 26. maja 2012. godine, kada je ponovo izabran za potpredsjednika Suda.

Redovni je profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu i Pravnog fakulteta u Bihaću na predmetu Krivično procesno pravo.

CONSTANCE GREWE – sutkinja

Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ju je imenovao za sutkinju Ustavnog suda BiH 24. maja 2004. godine (Njemačka). Od 30. maja 2009. godine do 26. maja 2012. obavljala je dužnost potpredsjednice Ustavnog suda BiH.

Objavila je brojne knjige i naučne članke iz oblasti komparativnog ustavnog prava, njemačkog ustavnog prava i interakcije međunarodnog i domaćeg prava.

Bila je članica Naučnog vijeća Univerziteta u Caenu do 1997. godine, a od 1997. godine je članica Naučnog vijeća Univerziteta „Robert Schumann“ u Strassbourgu. Od septembra 2003. godine je i potpredsjednica zadužena za istraživanja.

Također, članica je Izvršnog komiteta Association française des constitutionalistes (AFDC) i Societas iuris publici europaei (SIPE). Članica je Redakcionog savjetodavnog odbora pravnog časopisa EuGRZ (Europäische Grundrechte Zeitschriff), te ekspert u Vijeću Evrope.

SEADA PALAVRIĆ – sutkinja

Za sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabrana je 2005. godine. Dužnost predsjednice Suda obavljala je od 2008. do 2009. godine kada je preuzela dužnost potpredsjednice koju je obavljala do 2015. godine.

Bila je članica tima Federacije BiH tokom arbitraže za Dobrinju, koja je urađena prema odluci Visokog predstavnika za BiH. Objavila je više stručnih radova. Učestvovala je na velikom broju javnih skupova u zemlji i inostranstvu na temu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

NAP.ba
16.09.2016





Tužba protiv Erdogana za ratne zločine

6 07 2016

urn-newsml-dpa-com-20090101-160509-99-872318-large-4-3
Foto: Presidential Press Office

 

Bohum (Njemačka), 6.07.2016 – Heike Geisweid, član Upravnog odbora “Udruženja za demokratiju i međunarodno pravo MAF-DAD”, Medicinsku pomoć za Bochum, za izbjeglice Sjeverna Rajna-Vestfalija i 48 njemačkih pravnika i advokata, političara i aktivista za ljudska prava, podigli su tužbu protiv turskog predsjednika Erdogana kojeg terete zbog počinjenih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

U septembru 2015. godine, je u Kurdistanu na turskom državnom teritoriju, u području oko Cizre ubijeno najmanje 21 civila.

Otprilike u isto vrijeme u istom području, nakon dvomjesečne zabrane izlaska, nakon što su snage sigurnosti turske vojske zapalili zgrade, u podrumima je izgorilo 178 ljudi.

Osim Erdogana terete se i druge visoke osobe kao što su bivši ministar odbrane Republike Turske.

Kurdi žive kao nacionalna manjina, uglavnom u zemljama Turske, Iraka i Irana. U Turskoj i Iraku predstavljaju oko 20% stanovništva. Od 1945. godine su u Turskoj zabranjeni kurdska nacionalna odjeća i kurdski jezik. Područje Cizre se nalazi u blizini tursko-sirijske granice, poznatije pod imenom jugoistočne Anadolije. Broj

Kurda u Turskoj se procjenjuje na 15. do 22. miliona.

 

izvor(i): faz.net, derwesten.de





Povratak Miloševićevih nasljednika

4 07 2012

Novine sa njemačkog govornog područja u petak (29.6.) pored ostalog pišu i o odluci predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da mandat za formiranje nove vlade povjeri lideru koalicije okupljene oko SPS-a Ivici Dačiću.

Pod naslovom „Povratak Miloševićivih nasljednika“, „Neue Zürcher Zeitung“ piše:

„Ono što se već danima naslućivalo, postalo je u četvrtak (28.6.) stvarnost: predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je, nakon zajedničkog susreta, povjerio mandat za formiranje nove vlade Ivici Dačiću, predsjedniku Socijalističke partije Srbije (SPS). Iako se Dačić neposredno nakon parlamentarnih izbora izjašnjavao za nastavak koalicije sa Demokratskom strankom (DS) Borisa Tadića, sada se ipak opredijelio da bude rame uz rame sa Nikolićevom Srpskom naprednom strankom (SNS). Pred predstavnicima medija, dosadašnji ministar unutarnjih poslova i zamjenik predsjednika vlade je u svom obrazloženju za tu odluku postavio retoričko pitanje: zbog čega bi čovjek bio u vladi neke druge stranke, ako i sam može da vodi vladu. Dačić je predsjedniku Srbije u četvrtak dao garancije da iza sebe ima parlamentarnu većinu.


Tomislav Nikolić

Demokratama je preostalo da sve to samo promatraju. Nakon 12 godina, provedenih na vlasti, sada su gurnuti u opoziciju. Demokratska stranka bi, ipak, bila manje zlo od budućeg vodstva zemlje. Ne samo da na funkciji predsjednika, od prije nekoliko nedjelja, sjedi čovjek koji je godinama djelovao kao lojalni i ultranacionalistički zastupnik haškog optuženika Vojislava Šešelja, nego će sada na čelu nove vlade Srbije biti bivši bliski saradnik Slobodana Miloševića, koji je čak bio i njegov portparol. U svakom slučaju još uvijek nema opipljivih dokaza da su Dačić i Nikolić napustili svoja uvjerenja iz mračnih 90-ih godina. Ivica Dačić je tokom prethodnih godina čak dobio i dobre ocjene, kao ministar unutarnjih poslova Srbije, ali je za vrijeme izborne kampanje ipak pokušao da se prezentira kao nacionalista“, pišu novine „Neue Zürcher Zeitung“.

Koalicija ratnih veterana

Ivica Dacic als Ehrenwache am Sarg von Slobodan Milosevic in Belgrad (Archivfoto vom 16.03.2006). Der ideologisch äußerst wendige 42-jährige Vorsitzende der Milosevic-Sozialisten (SPS) hat sich von seinem Übervater freigeschwommen. Jetzt schickt er sich an, die seit dem Volksaufstand gegen Milosevic im Jahr 2000 als «verteufelte Systempartei» ausgegrenzten Sozialisten wieder an der Macht zu beteiligen. EPA/SASA STANKOVIC (zu Korr: “Der «Kleine Slobo» bringt die Milosevic-Partei wieder an die Macht” vom 13.05.2008) +++(c) dpa – Report


16.03.2006.: Ivica Dačić pored kovčega Slobodana Miloševića

Slično piše i njemački list „Süddeutsche Zeitung“ u tekstu pod naslovom „Koalicija ratnih veterana“:

Dačiću je u 90-im godinama, kao portparolu bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, bilo zabranjeno da putuje u zemlje Evropske unije. Nikolić je navodno, kao pripadnik paravojnih formacija, sudjelovao u ratovima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. U prvim reakcijama na odluku Nikolića da mandat za formiranje nove vlade Srbije povjeri Dačiću, promatrači u Beogradu ocjenjuju da je riječ o ‘Koaliciji ratnih huškača’, koji se sada predstavljaju kao evropski prijatelji. Imenovanje Dačića za mandatara je simbolično održano 28. juna, na dan koji Srbi slave kao godišnjicu bitke na Kosovu 1389. Tog dana 1989, dakle kada se navršilo 600 godina od bitke na Kosovu, bivši predsjednik Slobodan Milošević je u svom poznatom govoru na bojnom polju, nedaleko od Prištine, indirektno zaprijetio novim ratovima ukoliko se ostali narodi Jugoslavije ne budu pokorili njegovom diktatu“, piše list „Süddeutsche Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović
Odgovorni urednik: Svetozar Savić





FACEBOOK JE VAMA DOBAR ZA:

27 11 2011




Treba li BiH vladu?

22 10 2011