STARE FAMILIJE SA SARAJEVSKOG VRATNIKA
Vratnik
Nekada je Vratnik bio naseljen pretežno zanatlijskim porodicama. Tako su tu bile kazandžijske porodice: Ramići, Smaiši, Zeheri, Koredžije, Huseinovići. Čohadžići su bili sarači, a Kupusovići terezije. Terezije su bile i Tahmišćije.
Narodna pjesma spominje „sa Vratnika dvije Tahmišćije“. Aginskih i trgovačkih porodica bilo je na Vratniku malo. Aginske su porodice bile dizdara vratničke tvrđave, jer su dizdari uz imena stavljali titulu age. Age su bili i Hadžikazanferovići, potomci čuvenog trgovca, koji je u blizini Čekrekčine džamije podigao dairu sa deset magaza, a na Vratniku imao golemu kuću sa kulom u avliji. Trgovci su bili: Ćelebići, Kujundžije, Kreševljakovići, Misire… Sa Vratnika su i Morići što se gložiše sa Halilbašićima iz Kučuk-katibove mahale. Jedan član ove porodice, Morić Mustafa bio je janjičarski aga i davao je mukatu Gazi Husrevbegovome vakufu sa Diger hani džetik, koji se po njemu prozva Morića han. Ovog Mustafu spominje narodna pjesma: „Podigli se mladi Vratničani i pred njima Morić Mustafa-aga. Na Bjelave Odundžinoj Ati…“
Otac Mustafe Ibrahim i amidža Mehmed bijahu pogubljeni 1170. godine (po Hidžri) jer „ne kabule ni sultana, ni vezira – već samo gospodare“.
„Ni sazlijene kucaju, sevdalinke divne pjesme…“ U Malom Džematu živjela je porodica Porča. Njeni članovi su bili čuveni sazlije i pjevači sevdalinki. Zamro je saz pod rukom posljednjeg sazlije iz ove porodice – Avde Porča. Nema danas više ni Kake koji je ušao u šaljive anegdote „Hiti k`o Kako po rakiju“.
Rađalo se na Vratniku i džan-teslim činilo. Radilo se, patilo, radovalo. Ljeti bi se na zeleni razlomila vruća pogača i pila kahva. Za djecu bi bilo halve i nobe-šećera.
Autor: Kornelija Nela Beran
hamdočamo 
zasto sva prezimena ne nabrojite s vratnika ,
Dobro pitanje za autoricu teksta Korneliju Nelu Beran..
tako je mehaga moj sve nas nesta zaobilaze
Po prezimenina bilo je dosta i albanskih koliko vidim!!!
Slinić prezime i porijwklo?