Vijeće sigurnosti UN-a danas glasa o statusu Jerusalema

18 12 2017

Foto: Vijesti.ba

Nakon niza inicijativa Republike Turske, Vijeće sigurnosti UN-a danas će glasati o nacrtu Egipatske rezolucije, kojom će se insistirati da odluke o statusu Jerusalema, nemaju pravni efekat i moraju biti odbačene, izjavile su diplomate.

Više od stotinu građana i predstavnika brojnih udruženja, okupilo se jučer u Sarajevu, na mirnim protestima protiv odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa, da Jerusalem proglasi glavnim gradom Izraela.

Noseći palestinske zastave i transparente, okupljeni su poručili, da je Jerusalem glavni grad Palestine, te pružili podršku palestinskom narodu.

Nacrt rezolucije predat će Egipat kao članica Vijeća sigurnosti, a sam prijedlog je djelo Palestine. Važnu ulogu u tom procesu ima Turska koja vodi aktivnu diplomatiju nasuprot američke odluke o Jerusalemu.

U tekstu nacrta se podsjeća na dosadašnje odluke UN-a o statusu Jerusalema te zahtijeva da se taj status ne mijenja jednostranim potezima, već isključivo kao plod pregovora između Palestine i Izraela.

Dalje se navodi da su pravno poništene i da se trebaju poništiti sve jednostrane odluke kojima se zadire u status i demografsku sliku Jerusalema.

U nacrtu se također, nalazi i apel da zemlje međunarodne zajednice ne sele ambasade iz Tel Aviva u Jerusalem.

S obzirom da je SAD stalna članica Vijeća sigurnosti, velika je vjerovatnoća da će posegnuti za veto glasom protiv usvajanja rezolucije oprečne vašingtonskoj odluci o Jerusalemu.

U tom slučaju to pitanje se može proslijediti na Generalnu skupštinu UN-a u kojoj bi za usvajanje trebala dvotrećinska većina.

 

Izvor: Vijesti.ba / Avaz

Advertisements




Misija MMF-a u BiH do 22. decembra

18 12 2017


Foto: Ilustracija

SARAJEVO, (Patria) – U posjeti BiH nalazi se misija Međunarodnog monetarnog fonda potvrdio je Francisco Parodi, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini.

– U posjeti Bosni i Hercegovini se nalazi misija MMF-a koju predvodi gospodin Nadeem Ilahi kako bi nastavila razgovore o politikama za zaključivanje prvog pregleda u okviru Proširenog aranžmana (EFF-a). Misija će boraviti u Sarajevu do 22. 12. 2017. i očekuje se da će tada izdati saopštenje za medije – kazao je Parodi.

Izvor: NAP.ba





Policijski sindikati uoči protesta: Vlada FBiH manipuliše podacima, stvorena je kriva slika

18 12 2017

SPORNE PENZIJE


Foto: Arhiv

Policijski sindikati okupljeni kroz Uniju samostalnih sindikata policije Federacije Bosne i Hercegovine, Savez sindikata policije i uposlenika u MUP-ovima FBiH, Sindikat FMUP-a i Savez policijskih sindikata u organima Bosne i Hercegovine naveli su kontinuirano preduzimali sindikalne aktivnosti, s ciljem iznalaženja adekvatnog rješenja u pogledu ostvarivanja prava na penziju.

“Također, po pomenutoj problematici koju je prepoznala Skupština Kantona Sarajevo, svi zastupnici su na sjednici navedene skupštine održanoj 7. februara 2017. godine jednoglasno usvojili inicijativu koja se odnosila na prijedloga izmjena i dopuna važećeg Zakona o PIO/MIO, te je inicijativu odbio premijer FBiH Fadil Novalić uz konstataciju da će se donositi novi zakon, ali nije uzeta u obzir prilikom utvrđivanja teksta prijedloga novog zakona, iako se radi o zvaničnom prijedlogu zakonodavnog tijela sarajevskog kantona”, navode policijski sindikati.

Navode da su s tim u vezi održani određeni radni i konsultativni sastanci, te da su u posljednjem periodu učestvovali predstavnici svih gorenavedenih sindikata, kao i predstavnici Vlade FBiH: premijer, ministar unutrašnjih poslova FBiH, ministar rada i socijalne politike FBiH, direktor Zavoda PIO/MIO FBiH i drugi.

“Naravno, želimo naglasiti da smo za tri naša člana pismeno tražili probni obračun penzija po prijedlogu novog zakona sa usporedbom na važeći propis, te da ga, i pored urgencije, do dana pisanja ovog saopštenja nismo dobili. Predstavnici sindikata su u svom prvobitnom prijedlogu predlagali da se koeficijent za obračun penzije policijskog službenika množi sa 1,3, kako bi se izbjeglo smanjenje penzija po novom u odnosu na stari Zakon u visini od 25-30 posto. S obzirom da navedeni prijedlog Vlada nije prihvatila, već je sindikatima ponuđeno da se penzija policijskih službenika obračunava po osnovu petogodišnjeg prosjeka, kako je to propisano i za pripadnike Oružanih snaga, ali i za pripadnike vojske i policije u zemljama regije. Napominjemo da su svi policijski sindikati pristali na navedeni prijedlog Vlade, uz određeni uslov, a realizacijom navedenog prijedloga u konačnici bi bile umanjene buduće penzije policijskih službenika u odnosu na postojeći zakon za oko 10-15 posto”, stoji u saopćenju.

Navode da su u konsultacijama sa pravnim stručnjacima sindikati predložili svom članstvu da se prihvati prijedlog Vlade, tj. da se navedeno pitanje riješi kroz dopunu Zakona o policijskim službenicima FBiH, ali isključivo uz upućujuću normu u Zakonu o PIO/MIO, kako bi navedeno rješenje bilo pravno valjano i provodivo u praksi.

“Vladi je pismeno dat prijedlog da se u Zakonu o PIO/MIO definiše pojam policijskog službenika, što je Vlada i učinila, ali je odbila da u istom zakonu definiše upućujuću normu i usaglašeni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o policijskim službenicima uputi Parlamentu na razmatranje i usvajanje. Zbog svega navedenog, a nakon što je Parlament FBiH utvrdio nacrt Zakona o PIO/MIO, u više navrata sindikati su insistirali na nastavku socijalnog dijaloga sa predstavnicima Vlade, ali su ga oni odbili, osim ministra rada i socijalne politike koji je u dva navrata održao sastanke sa predstavnicima sindikata. Tako je izostao neophodni socijalni dijalog i iznalaženje konačnog i prihvatljivog rješenja za navedenu problematiku”, saopćeno je.

Zbog svega navedenog, izražavajući nepovjerenje spram predloženih rješenja premijera i pojedinih članova Vlade, policijski sindikati su jednoglasno donijeli odluku o održavanju protesta ispred zgrade Vlade F BiH 18. decembra 2017. godine, ali i ispred zgrade Parlamenta FBiH 19. decembra 2017. godine.

“Od pojedinih članova Vlade FBiH izneseno je niz netačnih informacija u pogledu visine penzija policijskih službenika, te da je manipulišući podacima o visini penzija visokih policijskih oficira u javnosti stvorena kriva slika, a sve sa ciljem diskreditacije, kako sindikata, njihovih predstavnika, tako i policijske profesije u cjelini. U dva navrata, pojedini članovi Vlade FBiH su iskoristivši svoj položaj i prijateljsko-poznaničke veze sa odgovorim licima Federalne novinske agencije u javnost plasirali informacije o visini plata, te penzija po ‘prijedlogu Vlade’, a koji još zvanično od te iste vlade nikada nije utvrđen niti upućen u proceduru”, navodi se u saopćenju.

Ističu da su ti isti članovi Vlade i njihovi eksponenti otišli i korak dalje u cilju diskreditacije sindikata i njihovih predstavnika u cilju skretanja pažnje javnosti sa stvarnog problema, na način da su iznijeli i podatke o primanjima pojedinih sindikalnih predstavnika po osnovu rada u sindikatu, direktno utječući na sindikalni rad i djelovanje, a koje je, između ostalih, potpisanim sporazumima zagarantovano u ovoj zemlji na osnovu zakona i međunarodnih konvencija.

“Napominjemo, da su sindikati nezavisne i dobrovoljne organizacije, koje imaju za cilj ostvarivanje interesa svojih članova, kako u borbi za stvaranje što povoljnijih uslova rada, tako i adekvatnih prava iz radnog odnosa. Zbog navedenog, svi predstavnici policijskih sindikata najoštrije osuđuju miješanje političkih i vladinih predstavnika u rad i djelovanje sindikata, kao i iznošenje pomenutih podataka u javnost, jer se radi o sredstvima koja su vlasništvo članova sindikata, na koja se uredno uplaćuju doprinosi, a koji nažalost, zbog istih onih koji ih prezentuju javnosti, ne ulaze u penzijski osnov, i to, ne samo u slučaju ovih sindikata, već i drugih organizacija, što će u narednom periodu biti predmetom određenih pravnih postupaka pred nadležnim sudovima”, navodi se u saopćenju.

Pozvali su predstavnike Vlade, kao i eksponente putem kojih objavljuju navedene podatke da javnosti prezentuju i svoja ukupna primanja.

“Neka objasne kako su, upravo zbog sebe, utvrdili u novom prijedlogu Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, da maksimalni koeficijent za obračun penzije može biti pet, koji omogućava ostvarivanje i puno više penzije, nego što je sada maksimalna penzija, tj. omogućava se penzija od 2.800 KM, iako je sada maksimalna penzija 2.174 KM. Isto tako, prijedlogom navedenog Zakona, omogućava se i produženje radnog vijeka i poslije navršenih 40 godina staža osiguranja, kao i dodatni benefiti po navedenom osnovu, dok sve veći broj mladih ljudi napušta ovu zemlju u potrazi za poslom i egzistencijom. Produžiti radni vijek mogu samo oni koji imaju udobne i komforne poslove, nisu to ni policijski službenici, ali ni rudari, učitelji, nastavnici, profesori, ljekari i drugi”, saopćeno je.

Predstavnici policijskih sindikata zaključuju da će u narednom periodu protiv odgovornih osoba Federalne novinske agencije i pojedinaca, koji su zloupotrijebili određene lične podatke sindikalnih predstavnika i umiješali se u sindikalni rad, vršeći određene pritiske, i javnosti plasirali netačne i manipulativne podatke, putem nadležnih organa zatražiti identificiranje i odgovornost tih pojedinaca u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima, kao i da će u cilju utvrđivanja izvora spornih podataka uputiti dopis i agenciji nadležnoj za komunikacije.

Izvor: Klix.ba




Poljoprivrednici prijete vlastima blokiranjem države zbog plana ruralnog razvoja

18 12 2017

90 MILIONA KM


Foto: Arhiv

“Ovim putem mi, predstavnici 20 udruženja poljoprivrednika iz čitave Bosne i Hercegovine, želimo izraziti naše ogorčenje maćehinskim odnosom politike prema poljoprivredi, koji je prošle sedmice, po ko zna koji put, pokazao državni parlament.
Razumijemo zahtjeve međunarodne zajednice, razumijemo i potrebu za izgradnjom putne infrastrukture. Ipak, smatramo da akcize na gorivo i naftne derivate nisu smijele biti povećane bez da se istovremeno usvoji Strateški plan ruralnog razvoja, pa da se kroz evropske fondove barem djelimično amortizuju posljedice povećanja cijena goriva za poljoprivrednike. Bez ove strategije BiH će u naredne tri godine izgubiti 90 miliona eura bespovratnih sredstava za poljoprivredu a do 2021. bit ćemo potpuno isključeni iz raspodjele EU novca”, saopćilo je 20 udruženja poljoprivrednika iz BiH.

Dalje dodaju da ne mogu vjerovati u dobre namjere političara spremnih da uzmu novac iz džepova građana, dok se istovremeno odriču sredstava od Evropske unije.

“Ne smijemo vjerovati liderima kojima su usta puna „evropskog puta“ dok istovremeno isti ti lideri potpuno ignorišušta „evropski put“ znači za, na primjer, poljoprivredu. A znači on, ni manje ni više, nego ulazak u tržišnu utakmicu sa višestruko konkurentnijim evropskim državama. Da opstanemo u tim novim uslovima trebat će nam modernizacija, modernizacije neće biti bez većih ulaganja, a većih ulaganja neće biti bez evropskih fondova. Poljoprivreda je već godinama žrtva neodgovornog odnosa vlasti. Sa žaljenjem moramo konstatovati da je danas postala i žrtva politikanstva. Ovih izgubljenih 90 miliona eura je iznos koji će poljoprivredni proizvođači platiti za populizam vlasti RS-akoje već godinama uskraćuju svoju saglasnost na sve državne dokumente iz oblasti poljoprivrede, čak i po cijenu potpunog uništavanja naših poljoprivrednih resursa”, piše u saopćenju za javnost.

Ističu bit će to i cijena inertnog odnosa svih ostalih stranaka prema ponašanju RS-a.

“Čast izuzecima, o problemima vezanim za usvajanje strategije nisu do sada progovorili ni federalni političari na čiju smo pomoć i podršku računali. Ova šansa još uvijek nije izgubljena. Državni parlament ima još dvije sedmice da usvoji Strateški plan ruralnog razvoja. Ovo je ujedno rok koji dajemo bh. političarima se usaglase i da dokažu da njihov cilj nijepotpuno gašenje poljoprivrede u našoj zemlji. Ako to ne urade, spremni smo da blokiramo čitavu državu i nemojte se nadati da će nas u tome spriječiti snijeg ili hladnoća. A već slijedeće godine račune ćete nam položiti na izborima. Sjetit ćemo se tada ko je danas bio uz nas, ko je preko naših leđa skupljao jeftine političke poene, a ko je prema našim problemima ostao potpuno ravnodušan”, zaključuju poljoprivrednici.

Potpisnici zajedničkog saopćenja za javnost su Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH, Seljački savez Federacije BiH, Udruženje poljoprivrednika Vogošća, Udruženje poljoprivrednika Unsko-sanskog kantona, Udruženje poljoprivrednika Zeničko-dobojskog kantona, Udruženje poljoprivrednika “Razvitak” Sarajevo, Udruženje poljoprivrednika “Krajina” Cazin, Udruženje poljoprivrednika “Krajiška zemlja”, Organsko Federacije BiH, Udruženje poljoprivrednika – obrtnika Tuzlanskog kantona, Udruženje poljoprivrednika Goražde, Savez organskih proizvođača Zeničko-dobojskog kantona, Udruženja poljoprivrdenika “Agrostočar” Gradačac, Udruženje poljoprivrednika Ilijaš, Udruženje agronomaFederacije BiH, Federalno udruženje ovčara “Pramenka”, Udruženje poljoprivrednika Hercegbosanske županije, Savez proizvođača jagodičastog voća u BiH, Savez udruženja pčelara Kantona Sarejevo i Udruženje poljoprivrednika “Kornišon” Živinice.

Izvor: Klix.ba





Rat ubija i ljubav i brak

18 12 2017

Oružani sukobi devedesetih godina razorili su mnoge porodice


Foto: Politika

Prošlo je više od dve decenije od završetka ratnih sukoba na prostorima bivše SFRJ, a o njima se u javnosti i dalje najviše govori kroz prizmu haških optužnica i kazni. Malo je istraživanja o tome kakve su sve promene i nesreće ovi sukobi doneli stanovništvu. Jedna od tih nevolja su razvodi mešovitih, takozvanih višenacionalnih brakova. Utisak je da ih je, pod uticajem ukupne društvene klime i indukovane međunacionalne mržnje, bilo više nego što je uobičajeno i to je jedna od tužnih posledica ratnih sukoba: neprijateljstva među nacijama razdvajala su ne samo dojučerašnje „bratske” republike, prijatelje i kumove, već i bračne partnere.

Izvor: Politika.rs





Najveći problemi Hrvatske ostaju u njenom dvorištu

18 12 2017

Problemi Hrvatske kao članice EU-a jesu unutrašnja uređenost, zaštita vlastitih interesa u EU-u i neiskorišteni potencijali regionalnog liderstva.


Razvojne politike svake članice EU-a, kažu stručnjaci, unatoč Briselu, i dalje su u vlastitim rukama, EPA – Ilustracija

Kao svaka druga članica Europske unije, i Hrvatska vodi svoje zasebne unutarnje i vanjskopolitičke bitke. Nedavno je tako jedina glasovala protiv reforme europskog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova jer bi to štetilo njezinim interesima, a tu su, primjerice, i inicijativa Tri mora, neratificirana Istanbulska konvencija, sporovi sa susjedima, debakl s kandidaturom Zagreba za sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), BDP, koji je treći najniži u EU-u nakon Rumunjske i Bugarske, unutarnji ideološki sukobi…

Ipak, sugovornici Al Jazeere smatraju Hrvatsku članicom koja ima svojih problema i poteza koji Bruxellesu nisu dragi, no koji ga ne muče dok stvari ne zaprijete ozbiljnom štetom.

Puno su veći problemi, kažu, razina unutarnje političke i gospodarske uređenosti, (ne)uspješnost obrane vlastitih interesa u politikama EU-a i neiskorišteni potencijali regionalnog liderstva.

Čerepinko: ‘Urediti prvo samu sebe’

Politički analitičar Darijo Čerepinko ističe da hrvatska vanjska politika u biti nije različita od one niza drugih članica srednje i istočne Europe. U nekim je segmentima sukladna onoj “velikih” članica, a negdje se veže za druga središta moći, prije svega SAD.

“S obzirom da zajednička vanjska politika EU-a u praksi ne postoji, to ne treba previše čuditi. S obzirom na zajedničku sudbinu, bilo bi logično da zemlje EU-a imaju zajednički stav o različitim pitanjima, ali to nije slučaj u praksi. Pravo pitanje jest ostvaruje li Hrvatska svojim ponašanjem određene interese ili ne. I u ovom slučaju odgovor je višedimenzionalan. Ponekad je taj pristup bio uspješan, ponekad se obio o glavu”, kaže Čerepinko.

Očekivanja Brisela i skepse u regiji

Hrvatska, među ostalim, ističe Knezović, mora kvalitetno obavljati zadatke u okviru EU-a i NATO-a, biti konzistentan, pouzdan i predvidljiv partner koji daje pametne prijedloge umjesto da samo slijedi “velike” aktere, igrati ulogu stabilizatora u regiji – za što su potrebni i stabilniji bilateralni odnosi – te imati kvalitetnu diplomaciju, vojne i civilne stručnjake koji mogu sudjelovati u međunarodnim naporima za stabilizaciju regije.

U Bruxellesu se, kaže, sigurno cijene određeni napori Hrvatske u regiji, ali se i očekuje mnogo više, i to ne samo zato što Hrvatska realno može puno više ako harmonizira odnose u regiji i jasno “posloži” svoju regionalnu politiku u širem okviru napora EU-a nego i zato što Bruxelles ima sve manje interesa za proširenje u regiji s obzirom na “teške” kandidate i geostrateško preslagivanje u kojem Rusija, Kina i Turska imaju veliku ulogu.

Istodobno, zemlje regije, ovisno o prirodi bilateralnih odnosa, gledaju na ulogu Hrvatske u regiji s manje ili više skepse – one s kojima ima bilateralne sporove skeptičnije su, nego, primjerice, Albanija i Makedonija, koje otvorenije prihvaćaju novu ulogu Hrvatske u regiji jer ne postoje “repovi” iz prošlosti i rivalstvo.

Što se tiče očekivanja Bruxellesa, ističe da je Hrvatska imala odličnu priliku postati uzor ostatku zapadnog Balkana. No, iz niza razloga nije se pokazala uspješnom i kooperativnom prema susjedima koliko se očekivalo.

“To je, prije svega, velika šteta za Hrvatsku jer propušta postati svojevrsni mentor drugim državama bivše Jugoslavije te i na taj način proširiti svoju sferu utjecaja u regiji. S obzirom na iskustva s drugim članicama EU-a (Italija prema Sloveniji, Mađarska, Poljska itd.), vjerujem da u Bruxellesu nisu previše iznenađeni. Za razliku od, primjerice, Njemačke.”

U trenucima kad je glavni fokus Bruxellesa na skretanju dijela novih članica s liberalno-demokratskog kursa, prije svega kroz urušavanje zajedničkih pravnih standarda i pitanje utjecaja vanjskih centara moći, poput SAD-a, Rusije i Kine na članice, Hrvatska, kaže, prvo mora urediti samu sebe zbog sebe, bez pritisaka izvana.

“Za to bi ideja uspostave Druge republike bila odličan korak, koji bi omogućio strukturne promjene bez potrebe bilo kakvih revolucija, nemira ili nasilja u bilo kojem obliku. Uređena i posložena iznutra, mogla bi postati uzor drugim državama regije i glas koji bi mogao postati europski, a u nekim slučajevima i globalno relevantan. No, do toga je još dug i zahtjevan put”, kaže Čerepinko.

Knezović: ‘Deficitarna, ali ipak uzor i model’

Sandro Knezović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) podsjeća da je Hrvatska mlada, postsocijalistička i postkonfliktna članica EU-a i NATO-a. Smatra to ozbiljnim teretom prošlosti te je velika stvar što je završila te procese pridruživanja, ali nije uspjela najadekvatnije maksimizirati korist od tih postignuća.

“Sve na početku navedene pojedinosti predstavljaju primjere ograničene konzistentnosti, koja izravno i neizravno utječe na međunarodni ugled i relevantnost zemlje. Ipak, kad nabrajamo hrvatske deficite koji su ‘isplivali’ u postintegracijskoj fazi – kad više ne postoji mehanizam kriterija za otvaranje i zatvaranje poglavlja – ne smijemo zaboraviti da su oko nas još gori primjeri – sve zemlje Višegradske skupine, pogotovo Mađarska i Poljska, a ni zapadne zemlje nisu više imune na populizam i slično”, kaže Knezović.

Unatoč svemu, ističe da je ona ipak daleko ispred ostalih zemalja regije te još ima ulogu određenog uzora ili modela za te zemlje.

No, napeti odnosi ugrožavaju ideju da postane “vrata prema Zapadu” – česte su unutarregionalne tenzije, nepovjerenje, uzajamno optuživanje u slučaju kriza, poput one izbjegličke, i težnja da političke elite kapitaliziraju regionalne animozitete za dnevnopolitičke potrebe.

Hrvatska bi, smatra, trebala “inteligentnije” tražiti partnere unutar EU-a s kojima će podržavati ideju daljnjeg proširenja, jer je regija mjesto gdje može pokazati kapacitete za tzv. aktivno članstvo.

“Za ostalo nemamo kapacitete, niti geostrateške (vojne), niti financijske, niti političke. Drugim riječima, od nas će se očekivati puno više u regionalnoj konsolidaciji jugoistočne Europe, jer je realna procjena da drugdje baš puno ne možemo napraviti.”

Problem zaštite vlastitih interesa

Tako mala zemlja, navodi, jedino pametnim pozicioniranjem unutar EU-a i NATO-a, kroz klubove ili regionalne organizacije, može istaći svoje prednosti.

“Za to je potrebna jasna vizija o tome što želimo i kako ćemo do toga doći, pametno pregovaranje i lobiranje te izbjegavanje sukoba, pogotovo sa susjedima iz EU-a. Za sada ne izgleda baš da smo u tome dobri.”

Eurozastupnik Jozo Radoš ističe da Bruxelles u pogledu ukupnih politika od Hrvatske očekuje uglavnom da poštuje temeljna načela na kojima počiva EU.

“Tamo gdje se nešto konkretno očekuje to je pozitivan pristup prostoru jugoistočne Europe, odnosno zapadnog Balkana, gdje se od Hrvatske očekuje da igra pozitivnu, afirmativnu ulogu, da daje potporu tim zemljama na putu u EU i Hrvatska to deklarativno zapravo uglavnom čini, tako da Hrvatska na neki način nije problem, nije tema”, kaže Radoš.

Ključni je problem, kaže, ono što se Bruxellesa manje tiče – to što ne čini dovoljno za razvoj svojih institucija i politika, što kontekst članstva nije iskoristila u tom smjeru.

Nije, primjerice, problem što je izgubila u pokušaju da Zagreb bude sjedište EMA-e, već što se kompromitirala lošom aplikacijom ili što je jedina bila protiv u vezi sa stakleničkim plinovima, već što u fazi pregovora o tome nije uspjela zaštititi svoje interese.

Ni ‘liste’ ni afirmacije

Europska unija, kaže Radoš, ne miješa se u bilateralne probleme i neriješene odnose sa susjedima, koji i nisu hrvatska posebnost. Tu se od Hrvatske očekuje samo da ne zaoštrava odnose, pogotovo u smislu nekakvih blokada. Slično je i s unutarnjim pitanjima, poput spornih ideoloških simbola ili neratificiranja Istanbulske konvencije, ali i vanjskopolitičkih, poput inicijative Tri mora.

Hrvatska je vanjska politika, ističe, vrlo nedefinirana, no ta je inicijativa dio politike koju zagovaraju i neke druge članice, pa ni to pitanje Hrvatsku ne stavlja na neku posebnu “listu”.

“Ta različitost politika koju vodi jedna zemlja, pogotovo što je inicijativa Tri mora de facto usmjerena prema cijepanju, razbijanju EU-a, to se sigurno u jednom dijelu zemalja koje ne zagovaraju tu politiku i koje imaju neku drugu viziju europske vanjske politike sigurno dobro ne prima. Ali, kako jedan dio zemalja EU-a vodi takvu politiku, onda to nije tema, ali sigurno nas ne afirmira, recimo, u očima Njemačke ili Francuske, koje sigurno ne podržavaju politiku Tri mora.”

“Mislim da je taj poremećaj, nesposobnost Hrvatske da definira i osigura zaštitu svojih interesa u postupku donošenja odluka unutar EU-a, ozbiljno pitanje.”

Hrvatska, smatra, nije dovoljno organizirana da unutar kompliciranih mehanizama donošenja odluka u EU-u precizno definira svoje ciljeve i na njima predano radi.

Brkić: ‘Najveći problemi u vlastitom dvorištu’

“Administracija očito nije dovoljno sposobna. To nema toliko veze s EU-om koliko s odgovornošću za vođenje države. Naše administracije u posljednja dva mandata, da ne idemo dublje, nisu udovoljile tim zahtjevima. Mi se bavimo efemernim pitanjima, iscrpljujemo se u ideološkim sukobima, nemamo snage donositi ozbiljne reformske odluke, strukturne reforme.”

Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti kaže da su s gospodarske strane stvari kvalitetnije postavljene od ulaska u EU jer se radi o integraciji u kojoj vrijede određena pravila – nametnut je referentni okvir u kojem se treba kretati, otvorilo se tržište, olakšani su trgovina i izvoz.

No, mnogo je problema koji se slabo i sporo rješavaju, čak nikako, pri čemu se često ističe da Bruxelles naređuje i ograničava, da je stvar previše centralizirana i da briselska administracija koči neka djelovanja i procese.

“Naravno da postoji briselska administracija, da postoje pritisci i s te strane, taj okvir koji definira i pozicionira neke institucije u zemlji drugačije u odnosu na ono što je bilo prije. Međutim, po mom skromnom sudu, najveći problemi ove zemlje, razvojni problemi, ostaju i dalje u našem dvorištu, našim glavama i vještinama ili nevještinama, našem znanju ili neznanju, našoj domaćoj, endemskoj korupciji i klijentelizmu ili čemu već hoćete. To je ponajmanje povezano s EU-om u smislu nekakvog preteškog okvira koji se nama postavio, pa ne možemo od toga dalje.”

Razvojne politike svake članice, kaže, u rukama su njezinih političkih “elita”, pri čemu ne treba ni sve što dolazi iz Bruxellesa shvaćati neupitnim i efikasnim.

Dok se ne provode nužne reforme, drugi, kaže, rastu brže i povećava se jaz u odnosu na one razvijenije od Hrvatske, a sustižu je oni koji su bili slabije razvijeni.

‘Rješenja nije moguće prekopirati’

Rast na razini od približno tri posto, ističe, ne zadovoljava, pogotovo ako se uzme u obzir da za to nisu zaslužne nove državne politike, rješenja ili institucionalni aranžmani.

“Pitanje energenata koji su posljednjih nekoliko godina bili na niskim razinama, jeftinoga novca zbog politika središnjih banaka, prije svega Europske središnje banke, geostrateških odnosa koji su povukli turizam, oporavak naših vanjskotrgovinskih partnera – puno veći, brži i raniji od nas, pa su povukli i dio naše potražnje itd.”

Rumunjska i Bugarska te neki drugi, poput Mađarske ili baltičkih zemalja, uspjeli su pronaći putove i rješenja pod sličnim uvjetima te rastu brže.

“Rješenja nije moguće prekopirati – netko je uspio, vodeći računa o nizu parametara koji ga karakteriziraju, poboljšati njegov gospodarski sustav i njegovu gospodarsku politiku kako bi odgovorili na izazove. Kod nas to, nažalost, ne ide dobro, ne uspijevamo pronaći te fundamentalne odgovore”, zaključuje Brkić.

Izvor: Al Jazeera





Kina ruši petrodolar

18 12 2017

INTERVJU: ŠEIK IMRAN N. HOSEIN, ISLAMSKI TEOLOG I FILOZOF

Trampova odluka o priznanju Jerusalima za prestonicu Izraela, zbližiće pravoslavne hrišćane i muslimane


Foto: I.M

Posle odluke Donalda Trampa da Jerusalim proglasi prestonicom Izraela, došlo je vreme da se pravoslavni hrišćani i muslimani širom sveta udruže u prijateljski savez, jer i oni polažu puno pravo na ovaj sveti grad, kaže za „Politiku” ugledni islamski teolog, filozof i geopolitički mislilac šeik Imran N. Hosein koji svojim knjigama i provokativnim javnim nastupima ne ostavlja nikog ravnodušnim. Hosein je posle dve godine ponovo boravio u Beogradu, a povod je bila promocija njegove prve knjige na srpskom jeziku „Uvod u metodologiju proučavanja Kurana” u izdanju izdavačke kuće „Pešić i sinovi”.

– Nijedan američki predsednik nije povukao tako nerazuman i sulud potez kao Tramp. Posle odluke i da premesti ambasadu SAD u Jerusalim, nema povratka nazad. Amerika se sama zaglavila, ali, zbog  mogućnosti da koriste svoju moć i zastraše druge zemlje, očekujem da će mnoge države slediti Vašington i priznati Jerusalim za glavni grad Izraela – priča Hosein.

Vi ste i napisali knjigu „Jerusalim u Kuranu” i kakve će posledice izazvati ova Trampova  odluka?

Hrišćani, tu mislim pre svega na pravoslavce, i muslimani ovakvim bezobzirnim potezom američkog predsednika praktično su izbačeni iz Jerusalima i prva posledica će biti njihovo međusobno približavanje i stvaranje osnova za jedan savez zasnovan na prijateljstvu. Nije samo hrišćanima Jerusalim najvažniji grad, već i muslimanima, jer i po Kuranu će na kraju istorije to biti najvažnije mesto na svetu.

OPŠIRNIJE U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU

Izvor: Politika.rs