ODVJETNIK ANTE NOBILO: “HDZ Hrvatske i HDZ BiH su članovi UZP-a, to su zločinačke organizacije”

6 11 2018

„Oni su pokušavali novu paradigmu stvoriti kako bi akvizirali na neki način da je HDZ stvorio državu, da je HDZ glavna, centralna državna stranka

Knjiga „Svjedoci zla“ ratnog reportera iz Gornjeg Vakufa Akifa Agića i novinara i publiciste Faruka Vele, koja je upravo izašla iz štampe, pored brojnih dokumenata, fotografija, transkripata, ispovijesti žrtava, priloga, donosi i intervjue sa istaknutim ličnostima bosanskohercegovačke, regionalne i međunarodne scene.

 U knjizi tako govore Serge Brammertz, Stjepan Mesić, Ante Nobilo, fra Ivo Marković, Tvrtko Jakovina, Boris Pavelić, Marijo Pejić, Ivica Jeger…

Autori presnose i svoje ranije razgovore sa prof. dr. Ivom Bancem, pokojnim fra Lukom Markešićem…

Tu je i intervju kojeg je Akif Agić vodio sa Arifom Pašalićem, legendarnim komandantom Četvrtog korpusa, preživjelim iz „živog štita“ na Crnom vrhu, svjedocima masakra u Ahmićima, čovjekom kojem je hrvatski bojovnik odrezao uho…

Posebno važne i aktuelne poruke uputio je utjecajni hrvatski advokat Anto Nobilo.

Nobilo je i prije izricanja presude, na osnovu poznatih dokaza i analize ranijih postupaka, zaključio da će Hrvatska biti proglašena krivom za agresiju. Zbog intervjua kojeg je dao koautoru ove knjige, napadan je u Hrvatskoj.

Komentirajući pravosnažnu presudu u slučaju „Prlić i ostali“, Nobilo je, kako se prenosi, koautoru ove knjige 06. 12. 2017. godine rekao:

„U ovoj presudi je utvrđen međunarodni oružani sukob u kojem je druga strana Hrvatska, utvrđeno je da je HVO bio agent Hrvatske, pod zapovjedništvom Hrvatske i borio se za državne interese Republike Hrvatske. Hrvatska treba odgovarati za štetu koju je nanijeli HVO ili Herceg-Bosna jednako kao što odgovara za štetu koju su Hrvatska vojska i policija nanijeli civilima ovdje u Hrvatskoj, gdje štete svakodnevno naplaćujemo od hrvatske države. Bitno je da je utvrđen međunarodni oružani sukob, čak i djelomična okupacija teritorija. Taj strani faktor je bila Hrvatska. Ona bi trebala odgovarati. To je pravno gledano“.

Tvrdio je da je „presuda udarila i na sam temelj nacionalističkog projekta“ i da je „zato došlo do neprimjerene i histerične reakcije“.

„Oni su pokušavali novu paradigmu stvoriti kako bi akvizirali na neki način da je HDZ stvorio državu, da je HDZ glavna, centralna državna stranka, kao što je Tito svoj legitimitet izvodio iz Drugog svjetskog rata, a Savez komunista (SK) je bila glavna stranka. Ono što je stranka stvorila, to joj i pripada. Na taj način se pokušava obespraviti, marginalizirati onaj tko nije u HDZ-u. To je nacionalistički projekt koji se gradi neko vrijeme u Hrvatskoj“.

Prema njemu, pravomoćnom presudom Tribunala u Hagu utvrđena je i odgovornost HDZ-a, kako onog u BiH, tako i onog u Hrvatskoj.

„HDZ bi trebao trpjeti kad bi imali normalnu političku situaciju. Naime, HDZ Hrvatske i HDZ BiH su članovi UZP-a. Bili uključeni u UZP jednako kao Franjo Tuđman, Gojko Šušak itd. Kad bi htjeli biti zločesti, rekli bi da su to sada zločinačke organizacije. Međutim, na ovom području to vam neće izazvati nikakav efekt“, prenosi se u knjizi.

Knjiga „Svjedoci zla“ je djelo na 480 strana, pisano godinama, koje na osnovu brojnih dokaza, fotografija, izvještaja s lica mjesta, stenograma, najčešće dokumenata Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kao i brojnih razgovora koje su autori vodili od početka devedesetih godina prošlog stoljeća do danas, potpuno raskrinkava agresiju Republike Hrvatske, tzv. Herceg-Bosnu, kao i politiku HDZ-a BiH, kako u prošlosti, tako i danas.

Izvor: Slobodna Bosna / ins.ba

Advertisements




INZKO POTOPIO ČOVIĆA U UN-u: “Politički cilj HDZ-a ne može se koristiti za blokade i propitivanje izbora”

6 11 2018

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko danas je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku predstavio 54. redovni izvještaj o provedbi mira u BiH. Izvještaj obuhvata period od 22. aprila do 15. oktobra 2018. godine.


Foto: Arhiva

– Gospodin Komšić je pobjedio Dragana Čovića koji predvodi HDZ i oni sad tvrde da su izbori nelegitimni bez obzira što je ova pobjeda bila prema pravilima koja su bile prije četriti godine. Politčki cilj da se promjeni izborni zakon ne može se korisiti da se sada propitiva legalitet izbora ili da se vrše dalji bojkoti, rekao je Inzko.

Kako je u sažetku izvještaja naveo Inzko, u proteklih šest mjeseci predizborna kampanja pojačala je negativne trendove, koje je naveo i u prethodnom izvještaju, te definirala ukupnu političku dinamiku u BiH. To se ogledalo u nastavku stagnacije tempa reformi na svim nivoima, a naročito na novom nivou podijeljenje i provokativne retorike pojedinih visokih političkih zvaničnika. Značajan porast broja migranata dodatno je testirao ionako ograničene resurse države i pokazao nespremnost nižih nivoa vlasti da pomognu državi u provođenju njenih nadležnosti.

U izvještaju se navodi da je opredjeljenje BiH za članstvo u EU i dalje na dnevnom redu uprkos teškom političkom okruženju, te napominje da vlasti BiH trenutno rade na dodatnim pitanjima iz Upitnika Evropske komisije. Kao rijedak primjer dobrih vijesti u oblasti vladavine prava, visoki predstavnik je izdvojio usvajanje izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku.

Inzko se posebno osvrnuo na protekle osme opšte izbore u BiH, te napomenuo da su održani bez ikakvog velikog sigurnosnog incidenta. Ipak, napomenuo je da su međunarodni i domaći sudionici izrazili zabrinutost zbog etnički podijeljene izborne kampanje i brojnih neregularnosti, uključujući prijetnje i financijske podsticaje biračima, probleme na biračkim mjestima, kao i probleme sa velikim brojem nevažećih listića.

Visoki predstavnik posebno upozorava na činjenicu da se političke stranke nisu uspjele dogovoriti o izmjeni izbornog zakonodavstva u vezi sa presudom Ustavnog suda BiH u predmetu “Božo Ljubić”, te ističe da bi pitanje izbora delegata u federalni Dom naroda moglo dodatno zakomplikovati formiranje vlasti. Podsjetio je da su prije izbora predstavnici HDZ-a BiH, ali i drugi, upozoravali da bi izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mogao biti “okidač” za krizu, prenose Vijesti.ba.

Inzko zapaža da su HDZ BiH i SDA, koji su formalno partneri na državnom i federalnom nivou, i dalje u sukobu oko izmjena Izbornog zakona BiH.

Pogoršanje u oblasti vladavine prava ogleda se u činjenici da vlasti na svim nivoima i dalje odbijaju da provode obavezujuće odluke pravosudnih institucija. To se očitovalo u neuspjehu uglavnom stranaka sa sjedištem u Federaciji da iskoriste iskrene napore u postizanju političkog dogovora oko rješavanja pitanja koja proizlaze iz odluke Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”.

Iako su Delegacija EU i Ambasada SAD u BiH nastojale olakšati razgovore između političkih stranaka, uz podršku OHR-a, pozicije stranaka nisu se znatno promijenile u odnosu na početak pregovora u oktobru 2017. godine.

Stranke u Sarajevu i dalje tumače odluku predmetu “Ljubiću” na način da izborna pravila budu usklađena s načelima sadržanim u Ustavu Federacije BiH. Naročito se zahtijeva da iz svakog kantona u federalni Dom naroda bude izabran najmanje jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda ako je takav izabran u kantonalnoj skupštini, te da se do konačne provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma za implementaciju izbornih rezultata primjenjuje popis iz 1991. godine.

Hrvatske stranke (uglavnom HDZ BiH) nastavile su zagovarati da se njihovi delegati biraju na način koji im daje “legitimnu zastupljenost”, tj. zastupljenost prvenstveno iz onih kantona u kojima Hrvati čine većinu.

Inzko podsjeća da je grupa stranaka u FBiH od juna pokušala riješiti ovaj problem, predlažući zakon na nivou ovog entiteta, no hrvatski predstavnici su odbili taj pristup.

Ovaj prijedlog usvojen je u Zastupničkom domu FBiH, ali su se u Domu naroda desile mahinacije u vidu nedostatka kvoruma, pokretanja pitanja vitalnog nacionalnog interesa i smjene zamjenika predsjedavajućeg. Iako je ovaj zakon i dalje u parlamentarnoj proceduri, vjerovatno neće biti usvojen bez političkog dogovora.

Ovo pitanje dodatno komplikuje apelacija iz januara ove godine, koju je tadašnja predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjane Krišto uputila Ustavnom sudu BiH, osporavajući odredbe Ustava FBiH koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda.

Nedostatak odredbi koje regulišu izbor delegata u Domu naroda Federacije mogao bi zakomplikovati proces formiranja vlasti nakon oktobarskih izbora.

Inzko je istakao da će OHR i dalje detaljno pratiti dešavanja u vezi s provedbom odluke “Ljubić” i eventualnim uticajem na proces formiranja vlasti.

U izvještaju visoki predstavnik podsjeća da izbori u Mostaru nisu održani od 2008. godine, zbog još jedne neprovedene odluke Ustavnog suda BiH, te poziva političke stranke da pronađu kompromis kako bi građani Mostara mogli uživati u istom demokratskom pravu da biraju svoje lokalne vođe.

Napominje takođe da RS i dalje odbija pridržavati se presuda Ustavnog suda BiH i Suda BiH o registraciji vojne imovine.

Visoki predstavnik takođe ukazuje da brojni kantoni u FBiH nisu izvršili obavezu da svoje ustave usklade sa entitetskim kako bi omogućili punu ravnopravnost Srba kao konstitutivnog naroda. To je još jedno područje u kojem nastavljam podsticati lokalne vlasti da poštuju vladavinu prava. U maju, Ustavni sud Federacije donio je novu odluku kojom se zahtijeva da tri kantona izmijene svoje ustave u skladu s tim.

U svjetlu opštih izbora, Inzko je takođe ukazao na činjenicu da vlasti nisu implementirale odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” i srodnim predmetima.

Usprkos čestim izazovima zbog nepoštivanja vladavine prava i Dejtonskog sporazuma, Inzko u izvještaju navodi da se i dalje suzdržava od korištenja svojih izvršnih ovlasti, te napominje da su vlasti BiH učinile ograničeni napredak kada je u pitanju ispunjavanje zahtjeva programa 5+2 koje je utvrdilo Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, a koji su uslov za zatvaranje OHR-a.

Visoki predstavnik naglasio je da je predsjednik RS Milorad Dodik ponovo najčešići eksponent izjava koje podrivaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Inzko je zapazio da je i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić takođe spekulisao o disoluciji BiH, ukoliko ne dođe do reforme izbornog zakonodavstva.

U dijelu koji se odnosi na RS, Inzko je naveo da je izvještajni period obilježen intenziviranom borbom vlasti i opozicije, uz povećani pritisak na nevladine organizacije i medije, te valovima nacionalističke retorike.

U izvještaju je napomenuo da se u Banjaluci odvija protest građana koji traje više od šest mjeseci, na kojima demonstranti od agencija za provođenje zakona RS zahtijevaju istragu o smrti 21-godišnjeg studenta, te privođenje odgovornih pravdi, prenose Vijesti.ba.

Izvještajni period obilježen je pritiskom, zastrašivanjem i napadima na one koji kritiziraju vladajuću koaliciju. Dvojica napadača u avgustu su u Banjaluci teško pretukli novinara BN televizije, koja kritikuje vlast RS. Povrede novinara bile su dovoljno teške da Tužilaštvo u Banjaluci napad okarakteriše pokušajem ubistva. Policija RS uhapsila je jednog osumnjičenog u septembru i potom izdala potjernicu za drugog osumnjičenog. Izvještaji u medijima navode povezanost najmanje jednog od osumnjičenih i vladajućih krugova stranaka.

Nakon neprekidnog negiranja i ponižavanja genocida u Srebrenici, predsjednik RS u julu je pokrenuo inicijativu za ukidanje Izvještaja Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine. Vlada RS prihvatila je u avgustu inicijativu, te je uz podršku Narodne skupštine RS izvještaj i ukinut. Inzko je između ostalog napomenui da je Izvještaj iz 2004. godinu bio jedino formalno priznanje zvaničnika RS o umiješanosti vojske i policije RS u događajima u Srebrenici u julu 1995. godine. Kako je kazao, ovaj dokument nije bio potrebno samo za izvršenje konačne i obvezujuće odluke Vijeća za ljudska prava BiH, već i presudan korak ka pomirenju na temelju koncepta individualne, a ne kolektivne krivnje. Odluka Vlade RS o odbacivanju ovog pristupa naglašava u kojoj je mjeri proces pomirenja pogoršan tokom posljednjih nekoliko godina.

Kada su u pitanju ekonomski pokazatelji, Inzko ih je u izvještajnom periodu ocijenio generalno pozitivnim.

Izvor: Slobodna Bosna





Glas Amerike: HDZ kriv za egzodus hrvatskih građana

6 11 2018
Glas Amerike: HDZ kriv za egzodus hrvatskih građana

Radio “Glas Amerike” označio je vladajući HDZ i njegov nacionalizam kao glavne krivce za demografsku katastrofu Hrvatske.

Američki medij stavlja akcenat na masovno iseljavanje i nemogućnost HDZ-a da ga zaustavi.

“Najmanje 250.000 građana napustilo je Hrvatsku tokom posljednjih pet godina. To je više ljudi nego što živi u Rijeci i Osijeku zajedno”, navodi “Glas Amerike”.

U osvrtu se navodi da se samo u prošloj godini u Njemačkoj prijavilo 56.000 hrvatskih građana.

“Državotvorni” HDZ nije dokazao sposobnost ni da bar ublaži egzodus Hrvata, već je pripremljen novi zakon o državljanstvu koji bi trebalo da poveća broj državljana.

Ako se taj zakon usvoji, više neće biti potrebno znanje hrvatskog jezika ili kulture. Neće biti potrebno ni da lice koje se prima u državljanstvo ikada zakorači na tlo Hrvatske.

Potrebno je da zainteresovani ima jednog hrvatskog pretka i da položi zakletvu da bi postao hrvatski državljanin.

Dakle, HDZ – stranka koja promoviše “domoljublje” i “tradicionalne vrijednosti”, ne zahtijeva da eventualni državljani znaju išta o Hrvatskoj, ističe “Glas Amerike”.

Američki medij zaključuje da se na taj način pokazuju “ograničenja i ispraznost apstraktnog rodoljublja i nacionalizma naspram konkretne posljedice egzodusa – državu čine ljudi, a njih je sve manje u Hrvatskoj”.

Izvor: Vijesti.ba





Kako slomiti političara: Zašto je Obren Petrović stao uz Dodika

6 11 2018


Obren Petrović, Foto: Arhiv

Piše: S. Omeragić

Gradonačelnik Doboja Obren Petrović je dugogodišnji član Srpske demokratske stranke. Na posljednjim izborima dobio je rekordnih 30.726 glasova, deset hiljada više nego li na lokalnim izborima.  Radi se o čovjeku koji uživa ogromno povjerenje prije svega svojih sugrađana.

Petrović se zalaže za koaliranje sa Dodikovim SNSD-om i u RS i na državnom nivou. On je rekao da cijeni samo rad i da će Dodik imati njegovu podršku.

U posljednje tri godine Petrović je primjer kako vlast ovog entiteta, preko odanog pravosuđa dobije vrijedne i ugledne ljude uz sebe. I nije u pitanju samo RS. Može se reći da takvih operacija discipliniranja političara drugih opcija ima i u Federaciji. I uvijek su u pitanju ucjene.

Prvi put u martu 2017. godine gradonačelnik Petrović je uključen u jedan sudski proces i to kao svjedok. Milan Ninković, Borislav Paravac, Andrija Bjelošević i Milan Savić optuženi su da su od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu usmjerenom protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva. Petrović je pozvan kao svjedoka. A onda je zatražio i dobio imunitet za svjedočenje u ovom procesu. Radi se dakle o mogućnosti da svjedok ne govori detalje u kojima može biti inkriminiran.

Član 219. ZKP-a RS kaže da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju. Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedočio, neće se krivično goniti osim ako je dao lažni iskaz. Imunitet daje glavni tužilac RS.

Nešto slično je i po ZKP-u BiH. Imunitet se daje odlukom glavnog tužioca BiH. Pravo je svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja koja mu mogu naštetiti. Na ta pitanja će odgovoriti samo ako mu se da imunitet.

Petrović je u slučaju Ninković, Paravac i ostali svjedočio u junu 2017. godine. Iako sve govori da nije pristajao na neke sramotne poteze, prema medijima, problem su njegovi potpisi na nekim dokumentima. Najveći problem je međutim što su tužioci u BiH često politički ovisni.

Udarci na Petrovića su zaredali. U februaru 2018. godine gradonačelnik je saslušan u Policijskoj upravi Doboj. Policija je istragom utvrdila da prodaja poslovnog prostora “Večernjih novosti” ima obilježja krivičnog djela, a pod lupom je i prodaja nekoliko drugih poslovnih prostora u gradu, za koje je Pravobranilaštvo Republike Srpske utvrdilo da gradonačelnik prilikom prodaje nije poštovao procedure, javila je RTRS.

Istragu protiv Petrovića preuzela je Uprava kriminalističke policije MUP RS i protiv Petrovića  je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu zbog nesavjesnog rada u službi.

Navodno, prostor je prodat za 62,5 hiljada KM. Iako mediji o tome nisu izvještavali, govori se da je u međuvremenu Petrović priznao počinjenje, a da je zbog priznanja oslobođen. U nekim međunarodnim organizacijama se govori  kako takve institucije prava nigdje ne postoje.

Činjenica je da je gradonačelnik Doboja bio izložen stalnim prijetnjama i udarcima Dodikovog režima. I da je njegova dobra volja i brojne pohvale upućene Dodiku znače definitivno poklonjenje prvom čovjeku RS-a.
Mediji su upravo danas, 6. novembra javili da će Obren Petrović koji je dobio mandat u PS BiH, prihvatiti poziv novoizabranog srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika za formiranje široke srpske koalicije na nivou Bosne i Hercegovine.

Gradonačelnik Doboja Obren Petrović obratio se danas javnosti nakon sastanka s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom poručivši da “podržava lidera SNSD-a – snagu i energiju koju on pokazuje u radu”…  “Predsjednik Dodik je izgubio u Doboju, nažalost čovjek koji je najviše pomagao je najlošije prošao”, rekao je Petrović.

Uzimimo ovaj slučaj lomljenja donedavno čvrstog gradonačelnika Obrena Petrovića i prenesimo na neke identične slučajeve u Federaciji.

Oni koji ulaze u politiku umrežavaju se upravo po količinama korupcije. Reklo bi se: koliko su ranjivi, toliko su i upotrebljivi.

To izgleda kao ona priča o poštenom političaru, kojem godinama ne mogu ništa pronaći da bi ga ucijenili za svoje ciljeve. Ima, ima, rekle bi vođe: Može mu se pronaći makar kamen u bubregu. A onda krenuti u razbijanje bubrega.

Izvor: NAP.ba





Erdogan: Sankcije Iranu ne smatramo ispravnim

6 11 2018
Erdogan: Sankcije Iranu ne smatramo ispravnim




Lavrov: Američke sankcije Iranu su nelegitimne

6 11 2018
Lavrov: Američke sankcije Iranu su nelegitimne

Šef ruske diplomacije Sergey Lavrov izjavio je danas da su obnovljene američke sankcije Iranu nelegitimne.

Lavrov se u okviru službene posjete u Madridu sastao sa španskim kolegom Josepom Borrellijem, a nakon sastanka je kazao da je američko uvođenje sankcija Iranu u potpunosti oprečno rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

On je također kazao da je razočaravajući i način na koji su Sjedinjene Američke Države (SAD) saopćile i implementirale sankcije Teheranu.

“Bez obzira na američko povlačenje, evropske zemlje, Rusija i Kina odlučile su nastaviti implementaciju Opsežnog akcionog plana koji je potpisan u vezi s iranskim nuklearnim programom“, poručio je Lavrov.

Lavrov je također poručio da američkim sankcijama neće biti zatvoreni svi putevi ekonomske saradnje s Iranom.

Izvor: Vijesti.ba / AA





Lavrov: EU gubi više od 100 milijardi dolara zbog sankcija Rusiji

6 11 2018

Evropske države su, navodi šef ruske diplomatije, Moskvi uvele sankcije pod direktnim utjecajem Washingtona.


Sergej Lavrov: Postoje različite procjene o gubicima koje snosi Evropska unija zbog sankcija, EPA

Države članice Evropske unije trpe gubitke koji premašuju 100 milijardi dolara, a koji su posljedica antiruskih sankcija koje diktiraju Sjedinjene Američke Države, kazao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

“Postoje različite procjene o gubicima koje snosi EU zbog sankcija. Prema nekim procjenama, ti gubici premašuju 100 milijardi dolara”, rekao je šef ruske diplomatije u intervjuu španskom listu El Pais.

Evropske države su, navodi Lavrov, Moskvi uvele sankcije pod direktnim utjecajem Washingtona.

“Treba istaći da sami Amerikanci ne trpe nikakve gubitke u ovoj situaciji”, kazao je on.

Mitska ruska prijetnja

Ruski ministar naglašava kako se okolnosti odnosa između Rusije i EU-a ne mogu smatrati normalnim pri čemu je, “mitska ruska prijetnja” Evropljanima uglavnom nametnuta spolja.

“Objektivno, sankcije nisu od koristi ni Rusiji, ni EU. Važno je da evropski političari to konačno shvate”, rekao je Lavrov.

Prema njegovim riječima, Moskva je više puta izrazila spremnost da ukine ruske kontramjere, ali bi EU trebala načiniti prvi korak, “jer su oni prvi otpočeli spiralu sankcija”.

Izvor: Agencije