ANUBIH: Aktuelni problemi kvaliteta zraka u gradovima BiH

14 04 2018


Ilustracija

Pripremili: K. Hanjalić, A. Knežević, H. Šehović
Sarajevo, mart 2018

S A Ž E T A K  I  Z A K LJ U Č C I
proširenog tematskog sastanka, održanog u ANUBiH, 12.01.2018.g.

Potstaknuti stagnacijom u smanjenju, decenijama prisutne prekomjerne zagađenosti zraka u gradovima BiH, a shodno svojoj misiji da prepoznaje, podržava i promovira inicijative i aktivnosti u rješavanju problema društva korištenjem savremenih naučnih saznanja i sopstvenih istraživanja, Odbor za energiju, energetiku i okoliš ANUBiH (OEEO) je organizovao konsultativni sastanak predstavnika nadležnih ustanova, naučnih i stručnih institucija te nevladinih organizacija, sa željom da doprinese analitičkom sagledavanju i rješavanju problema primjenom novijih metoda i pristupa.

Cilj: razmjena informacija, inventarizacija aktivnosti, ideja i projekata, uspostava i koordinacija saradnje, inovativni pristupi i uključivanje nauke u traženju rješenja.

Teme:

• Aktivnosti (ranije, tekuće i planirane) u BiH na poboljšanju kvaliteta zraka
• Inventarizacija aktivnih i potencijalnih subjekata, koji se bave ovom problematikom (ekspertiza kompetencija, know-how, laboratorijska i terenska insfrastruktura, hardware, software, novija naučna/stručna saznanja i pristupi rješavanju problema)
• Ideje i prijedlozi
• Planiranje naučno-stručnog skupa (savjetovanje) u ANUBiH u toku 2018. godine

Učesnici: Sastanku su, uz članove Odbora za EEO, prisustvovali stručnjaci i pretstavnici iz Sarajeva, Rijeke, Tuzle, Zenice, Bihaća, Kaknja, Lukavca,… iz nadležnih ministarstava, javnih ustanova i preduzeća, fakulteta, instituta, zavoda, udruženja, NVO i dr.

Razmatrane tematske cjeline:

1. Uvodna izlaganja, 2. Monitoring emisije i imisije/kvaliteta zraka, 3. Aktivnosti na smanjenju zagađivanja, 4. Novi pristupi mjerenjima kvaliteta zraka: razvoj i primjena mini senzora i mobilna dinamička mjerenja u prostoru, 5. Modeliranje i kompjuterske simulacije vremenske i prostorne dunamike rasprostiranja polutanata i kvaliteta zraka (ukupno 20 izlaganja), te 6. Diskusije i zaključci. Pozitivne ocjene učesnika potvrdile su opravdanost održavanja ovog tematskog sastanka. Na osnovu izlaganja, diskusija i razgovora, donosimo sljedeće utiske o stanju na terenu, te zaključke:

I Dijagnoza stanja i aktivnosti na poboljšanju kvaliteta zraka

1. Sistemi upravljanja kvalitetom zraka: Nadležne kantonalne i općinske službe nemaju, do kraja, izgrađen sistem djelovanja. Treba uspostaviti sistem menadžmenta (uključiti sve relevantne institucije i službe i uspostaviti vezu među njima; koristiti alate (katastre emisije, kompjuteske simulacije i dr.) menadžmenta kvaliteta zraka (početi sa jednostavnim, kasnije koristiti složenije alate), te prikupljati podatke o emisijama i kvalitetu zraka u količini koju je moguće koristiti. Postojeći sistemi se baziraju na velikom broju podataka iz kojih se ne izvlače svi potrebni zaključci. Hiperprodukcijom mjernih podataka o kvalitetu zraka ne može se nadomjestiti nedostatak organizacionog sistema (Sl. A1, A3)

2. Mjere za smanjenja emisije i poboljšanje kvaliteta zraka: Konvencionalne mjere za smanjenje zagađenosti su opće poznate: smanjiti emisiju restriktivnom politikom i strogom kontrolom svih izvora emisije – smanjenje potrošnje energije povećanjem energetske efikasnosti, zabrana korištenja čvrstih goriva, forsiranje i potsticanje korištenja gasa, individualnih i malih obnovljivih izvora energije, posebno fotonaponskih, zabrana korištenja automobila eko kategorije EURO3 i niže, restrikcija saobraćaja/broja vozila u prometu u kriznim periodima i dr. Sve ove (i druge) opcije treba slijediti paraleleno na osnovu temeljne tehničke, okolinske i ekonomske (cost-benefit) analize kako bi se definisali prioriteti i dinamika implementacije, te obezbijedila potrebna invesiticiona i potsticajna sredstva. S obziorm na socijalne prilike, ni jedna od mjera se ne može nametnuti stanovništvu da samo snosi troškove tranzicije.

Medjutim, svaka od ovih mjera zahtijeva sistematki analitički pristup za koje je potrebno obzbijeditit sveobhvatne i pouzdane informacije o izvorima emisije, te detaljniji dinamički (u vremenu i prostoru) podaci o kvalitetu zraka (imisija različitih polutanata, njihova raspodjela, hemijska transformacija, depozicija, uticaji na zdravlje i okoliš u cjelini).

3. Emisija: Dugogodišnja praksa kod nas se „vrti“ oko izrade katastara emisije uglavnom na bazi procjene za pojedine kategorije izvora, te povremena mjerenja, pravashodno za potrebe izdavanja okolinskih dozvola za privredne aktivnosti čija tehnologija emituje zagađujuće materije u atmosferu. Ova mjerenja obavljaju ovlaštene organizacije, koje, mada su akreditirane, treba da budu podložne periodičnoj kontroli i inspekciji.

Medjutim, postoje indicije da ova mjerenja nisu uvijek pouzdana ili vjerodostojna, da ih ne provjeravaju i kontroilišu nezavisne verificirane mjeriteljske institucije niti naučno-istraživačke
institucije koje posjeduju laboratorijsku infrastrukturu i instrumente. Postoje takođe, i sumnje na nezakonite radnje po zahtjevu naručioca mjerenja sa ciljem dobivanja okolinskih dozvola!
Pitanje je i realnosti obaveza koje su preuzela velika industrijska preduzeća, stara više desetaka godina. Njihove obaveze u sniženju emisija treba da su realne, u skladu sa tehnoekonomskim mogućnostima BiH društva. Obećavanje velikih sniženja emisija kako bi se zadovoljile granične vrijednosti, preuzete iz evropskih propisa, ne doprinosi kvalitetu zraka.

4. Kvalitet zraka: Kvalitet zraka se prati na relativno velikom broju mjernih stanica u gotovo svim gradovima BiH, gdje je kvalitet zraka ugrožen. Ti podaci treba da posluže za djelovanje u realnom vremenu (proglašenje upozorenja i uzbuna) i integrisanom vremenu statistički obračun godišnjeg skupa podataka u cilju praćenja trendova, poređenja sa graničnim vrijednostima kvaliteta zraka, te poređenja kvaliteta zraka među pojedinim mjernim stanicama ili među gradovima. Umjesto toga, u praksi, podaci u realnom vremenu se porede sa graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (služe za vrednovanje u integrisanom vremenu), te se dobijaju senzacionalne ocjene zagađenosti (Sl. A2), što je demotivirajuće za djelovanje, a daju pogrešnu sliku stranim ulagačima, turizmu itd.

Lokacije mjernih stanica nisu uvijek po racionalnim kriterijima. koji bi uvažavali neumjerenost raspodjele polutanata, posebno u urbanim područjima („džepovi“ iza zgrada, ulični ”kanjoni” i sl.).

5. Uloga državnih i javnih institucija i ustanova: Opće uvjerenje koje proizlazi iz aktivnosti ovih institucija je da „rade samo ono što od njih traži zakon i međunarodni ugovori“, što se svodi na monitoring kvaliteta zraka i regulativu emisije putem okolinskih dozvola i za potrebe određivanja naknada koje se uplaćuju u entiteske fondove zaštite okoliša/životne sredine. U suštini, to je samo dio obaveza: ove institucije treba i mora da rade sistematski i kontinualno na dugoročnom i trajnom rješavanju problema zagađivanja i poboljšanja kvaliteta zraka, a kroz prostorno i urbanističko planiranje, razvoj komunalne energetike, planiranje saobraćaja i drugo.

II Zaključci

1 Organizacija, regulacija i menadžment

1.1 Neophodno je izvršiti inventarizaciju i uspostaviti saradnju i koordinaciju subjekata (nadležne i druge institucije, kompetencije), koji se bave problematikom kvaliteta zraka (državni, entitetski, kantonalni i općinski organi, zavodi, instituti, fakulteti, private firme, NVO,…),

1.2 Izraditi šemu djelovanja pojedinih aktivnosti, potrebna laboratorijska i terenska insfrastruktura, hardware, software, novija naučna/stručna saznanja, načini i pristupi rješavanju problema,

1.3 Analizirati i optimizirati pravne i institucionalne aspekte u oblasti kvaliteta zraka (nadležnosti, preklapanja,…), problemi, prijedlozi za rješavanje,

1.4 Uspostaviti sistem menadžmenta kvaliteta zraka u gradovima i na lokalnom nivou, sa šemom upravljanja putem uspostave Centra za upravljanje kvalitetom zraka što uključuje: monitoringprovjeru emisije i kvaliteta zraka, zoniranje kvaliteta zraka, karakteristike tehnologija i goriva, emisione faktore, uzorkovanje kvaliteta zraka i proračune, disperzioni i dinamički (u vremenu i prostoru) modeli strujanja zraka i rasprostiranja zagađujućih materija,

1.5 Uz uspostavljen sistem menadžmenta, imati alate i koristiti podatke, umjesto (što je aktuelno) obrnuto (podaci-alati-menadžment, Sl. A1)

1.6 Utvrditi porijeklo emisija u gradovima (industrija, energetika, saobraćaj, individualno stanovanje,..) i uticaj visoke gradnje, posebno u kotlinama sa slabim mehanizmima samočišćenja
atmosfere,

1.7 Uspostaviti i održavati Registar operatera (zagađivača) i katastar zagađivanja, vođenje katastra emisija, u okviru prostornog i urbanističkog planiranja, te donošenja mjera za sanaciju kvaliteta zraka na datom području,

1.8 Kod donošenja prostornih, urbanističkih i regulacionih planova vršiti predviđanje kvaliteta zraka matematskim modeliranjem strujanja zraka i disperzije zagađujućih materija,

1.9 Naznačena je važnost bilansiranja energije i emisije – energetsko planiranje uz povećanja energijske efikasnosti u funkciji povećanja kvaliteta zraka.

2 Mjerenja i monitoring

2.1 Uspostaviti inspekcijsku kontrolu mjerenja emisija zagađujućih materija koja se vrše u okviru zakonskih obaveza,

2.2 Preispitati primjenljivost kriterija za izdavanje okolinskih dozvola (inspekcije, mjere i sankcije, problemi, rješavanje),

2.3 Proširiti program mjerenja i kontrole emisije i kvaliteta zraka uključivanjem drugih štetnih materija koje nisu obuhvaćene sadašnjom regulativom i praksom, (aerosol, ćađ, teški metali i dr)

2.4 Regulisati sistematski održavanje, kalibracije i servisiranje mjernih stanica i riješiti kontinualno finasiranje, te kadrovske i tehničke nedostatke,

2.5 Podatke monitoringa kvaliteta zraka koristiti i za ocjene u integrisanom vremenu (utvrđivanje vremenskih trendova), mjerenje prostorne raspodjele parametara kvaliteta zraka,

2.6 Primjeniti nove pristupe mjerenja kvaliteta zraka, uz fiksne vršiti i mobilna mjerenja pokretnim mjernin stanicama na vozilima, primjenom dronova, prevoznim sredstvima (Sl. B1 – B4).

3. Komjuterska simulacija i modeliranje

3.1 Prepoznati potencijal kompjuterskih simulacija i usvojiti kao neizbježni integralni „alat“ ne samo za potpuniju i sveobuhvatniju dijagnozu kvaliteta zraka, nego i za analizu uzroka i efekata na okoliš i zdravlje, te prognoze i ocjenu fizibilnosti scenarija za upravljanje i rješavanje problema.

3.2 Posebno se preporučuje primjena simulacionih software-a baziranih na kompjuterskoj dinamici fluida (CFD), koji omogućavaju dinamički proračun strujanja zraka i disperzije polutanata u prostoru i vremenu u realnoj orografiji uključujući detalje urbanih sadržaja (zgrade, objekti, ulični ”kanjoni”) u kritičnim meteorološkim uslovima inverzije bez vjetra, što je izvan dometa disperzionih software-a, koje koriste neke organizacije u BiH (AUSTAL, AEROMOD i dr.)

3.3 Dugogodišnje iskustvo u oblasti CFD u BiH garantuje uspješnu primjenu ove tehnike, te je nužno uključivanje relevantnih institucija i stručnjaka iz ove obasti u upravljanju i sistematskom rješavanju problema kvaliteta zraka, posebno regulacije emisije u kriznim uslovima, planiranje urbanog i industrijskog razvoja, optimiziranje lokacija i velićina objekata, regulaciju prometa. (Sl. C1-C3)

3.4 Kompjuterske simulacije raditi uporedno sa mjerenjima u cilju kalibracije i verifikacije modela, ali i upute za razmještaj i lociranje stacionarnih i mobilnih mjernih stanica, što zahtijeva optimalno planiranje mjerenja i utvrđivanje validnosti ulaznih podataka.

4. Naredne aktivnosti Odbora EEO

4.1 Kontaktirati nadležna ministarstva za okoliš, obrazovanje i nauku (nivo BiH, entiteta, Fond za okoliš FBiH,….) za podršku razvoju i istraživanju, nabavku opreme;

4.2 Održati naučno-stručni skup – savjetovanje, na temu unapređenja modeliranja, kompjuterske simulacije, sistema mjerenja, monitoringa, menadžmenta i primjena kvaliteta zraka; ANUBiH, u toku 2018. godine, sa pisanim referatima i izdavanjem zbornika radova.

III Poruka

Problem lošeg kvaliteta zraka u gradovima BiH se ne može riješiti ako se nastavi sa dosadašnjom praksom „malo više istog“. Nužne su kvalitativne i kvantitativne promjene i inovacije u pristupu, menadžmentu i praksi uvođenjem i primjenom novih metoda dijagnostike, analize i prognoze, mobilnih mjerenja na terenu i u prostoru, naučnim procesuiranjem i statističkom obradom rezultata mjerenja, te komplementarnih komjuterskih simulacija kojima se mogu dobiti mnogo potpunije informacije o prostornoj raspodjeli i vremenskoj dinamici kvaliteta zraka u širem kontekstu. Takođe, potrebno je traženje i iznalaženje novih optimalnih i racionalnih rješenja, na bazi najnovijih naučnih saznanja i sopstvenih istraživanja.

Za realizaciju zaključaka biće zaduženi pojedini članovi Odbora za EEO, uz učešće sudionika na tematskom sastanku, te pretstavnika nadležnih institucija, fakulteta, instituta, zavoda, centara, NVO.

Moderatori sastanka Predsjednik Odbora

Prof. dr A. Knežević i Mr. H. Šehović, Akademik Kemal Hanjalić

Primjerak u PDF-u OVDJE.


Izvor: hamdocamo.wordpress.com / ANUBIH

Advertisements

Akcije

Informacije

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: