Radnici BHRT-a: Digitalizacija na pola zaustavljena, oprema je za otpad, a ljudi nam odlaze

20 07 2017

TEHNOLOŠKO MRTVILO


Radnici BHRT-a (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

Javni RTV servis BHRT, televizija koja je iznjedrila i obučila mnoštvo novinara, urednika, tehničkih radnika i producenata, prije rata je bila jedna on onih koja je grijala brojne domove u BiH. Hiljade radnika RTV ili Sivog doma, kako ga nazivaju, preživjele su najteže dane 90-ih godina, a danas, nakon 25 godina priča se o gašenju ove državne televizije.

Na pitanje kako je i ko uopće doveo Javni RTV servis BHRT do ruba egzistencije, niko nema konkretan odgovor. Problemi s kojima se 835 radnika BHRT-a bore posljednjih deset godina, eskalirali su proteklih mjeseci. Građani, nezadovoljni programskim sadržajem, ne plaćaju RTV taksu, vlast ne pokazuje interesovanje za rješavanjem problema finansiranja BHRT-a i obnavljanja zastarjele opreme, a radnicima već 20 mjeseci nisu uplaćeni doprinosi za penziono osiguranje.

Kako svaka priča ima svoje dvije strane, tako i ova. Dok smo se u ogorčenost uposlenika BHRT-a uvjerili u razgovoru s njima, mnogo je onih koji se pitaju “kako se na BHT-u pojavljuju nova TV lica ukoliko je teška finansijska situacija”.

Vanja Kurtović, rukovodilac Odsjeka tona na BHT-u, koji već 22 godine radi za državnu televiziju, govori nam kako svi vide one koji dolaze, a ne one koji odlaze.

“Ljudi ne razmišljaju dublje. Sva nova TV lica su nadomjestila odlazak ljudi sa BHRT-a”, prokomentarisao je Kurtović te nas upoznao sa problemima radnika: “Od aprila 2015. nisu nam uplaćeni doprinosi za penziono osiguranje. Zdravstveno se sporadično uplaćuje. Danas ćeš moći ovjeriti knjižicu, a sutra nećeš. Imamo velikih problema sa nedostatkom opreme jer su proces digitalizacije na pola puta zaustavili oni koji su nam trebali biti podrška. I ova oprema sa kojom radimo je dotrajala, intenzivno se koristi svakodnevno i na neki način smo mađioničari kada u takvim uslovima napravimo program. A svi smo svjedoci da niti jedan veliki TV projekat u ovoj državi ne može uraditi niko osim BHRT-a. Također, bitno je napomenuti da tehnički resursi BHRT-a rade za dvije TV kuće, za BHT 1, ali i za FTV, a pružamo i usluge trećim licima.”


Vanja Kurtović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

U proteklih godinu dana, sporazumni prekid radnog odnosa sa BHRT-om zatražilo je deset radnika, saznajemo iz Press službe BHRT-a

Radnici BHRT-a ističu kako neće dozvoliti gašenje ove TV kuće jer su, kako kažu, veliki profesionalci i entuzijasti. Amir Sofić, rukovodilac Odsjeka snimatelja, koji radi na BHT-u još od prije rata kaže nam kako su u najtežim uslovima radili najbolje stvari.

“U ovoj kući su radili itekako sposobni ljudi od samog njenog početka 60-ih godina. Kao i tada, i sada ovdje rade veliki profesionalci. U periodu prije rata, kad je bio jednopartijski sistem i kad je država vodila računa o svojoj medijskoj kući, imali smo budžet, radilo se, završavali su se fakulteti, ljudi su se slali u druge države da završavaju filmske akademije… Danas je politika ta koja diktira naše trenutno finansijsko stanje. Ova televizija ima najveće profesionalce što se tiče ovog posla u regionu. BHRT je rasadnik mnogih reditelja, urednika, novinara i voditelja koji su otišli u druge TV kuće zbog politike. Nažalost, nismo ih mogli finansijski zadržati na njihovim radnim mjestima”, govori nam Sofić.


Amir Sofić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

Na Sofićeve riječi nadovezuje se i Medina Šehić, urednica Sportskog programa, govoreći nam kako su radnici BHRT-a spriječeni u obavljanju osnovne zadaće.

“Javni RTV servis u programskom i produkcijskom smislu obrazuje kadrove, a u trenutku kad oni trebaju dati svoj doprinos, zbog ovakve situacije, odlaze na druge televizije gdje imaju bolje uslove rada. Nažalost, mi nismo u prilici da idemo u korak s vremenom i proizvodimo program na način na koji to rade Evropa i svijet. Bez budžeta, stabilnog izvora finansiranja i opreme, koja je danas standard u svijetu, ne možemo raditi posao”, naglasila je Šehić.


Medina Šehić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

Sportski program BHRT-a dužan je da prati, pokriva i promovira domaća sportska takmičenja te velike međunarodne događaje. Međutim, da bi gledaoci imali priliku pratiti utakmice naše reprezentacije, BHT mora imati sredstva za plaćanje TV prava koja nisu jeftina.

“Ništa ne dobijamo besplatno. Sadašnji prihodi marketinga, gdje smo ograničeni na šest minuta dnevno, nisu dovoljni kako bismo pokrili troškove TV prava. Potrebno je da BHRT ima stabilan izvor finansiranja kako bi mogla obavljati svoju funkciju, odnosno plaćati TV prava i tehničke troškove za prijenose utakmica reprezentacije BiH ili velikih međunarodnih takmičenja”, pojašnjava Šehić.

Podsjećanja radi, prema Zakonu o RTV sistemu iz 2005. godine, ukupni prihodi od marketinga sva tri emitera dijele se na po 25 posto za FTV i RTRS te 50 posto za BHRT.

Prema riječima Nizame Mikolašek, rukovodioca Odsjeka videomikseri, Parlamentarna skupština BiH, kao osnivač BHRT-a, najveći je izvor problema ove TV kuće jer je, kako kaže, nezainteresirana da uradi reforme Zakona o RTV sistemu.

“Apsurdno je da pojedini delegati PSBiH, koja vrši zakonodavnu vlast, odnosno oba njena Doma, ne poštuju zakonodavne odluke o plaćanju RTV takse, odnosno takse za posjedovanje prijemnika. Oni čak javno, u direktnim prijenosima sjednica koje BHRT realizira, pozivaju građane da ne plaćaju RTV taksu”, naglašava Mikolašek.


Nizama Mikolašek (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

Urednik Zabavno-muzičkog programa Dejan Kukrić ističe kako je radnicima BHRT-a jasno da su, ne njihovom krivicom, možda i iznevjerili očekivanja gledaoca koji žele najbolje filmove, serije, show programe, sport i vijesti na svojoj javnoj televiziji.

“Ne znam šta je kraj ove agonije, da neko dođe i zaključa RTV dom kako bi ovdje rastao korov?”, zapitao se Kukrić te nastavio: “U državi u kojoj skoro svaka druga firma boluje od iste bolesti, neplaćanja doprinosa i nepoštivanja radničkih prava, teško mi je uopće govoriti samo o toj razini naših problema. Ne razumijem koja je svrha uništavanja nečega što je nacionalni identitet. Pri tom ne mislim na jednu, drugu ili treću naciju već na cjelokupan identitet ove zemlje. Sve što je dokumentovano o BiH od 1945. godine snimljeno je i sačuvano mahom pod krovom ove kuće. Budžet za program BHRT-a smanjivan je svake godine. Sad kao da i ne postoji. Mi smo tehnološki mrtvi i prepušteni sami sebi. Sve što vidite u ovoj zgradi praktično možete odnijeti na otpad. Sve je zakrpljeno, stavljeno u funkciju, a trebalo se davno poslati na otpis. Radimo ispod svakog ljudskog dostojanstva.”


Dejan Kukrić (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)

Kukrić dalje ističe kako su javne televiziije iz regije “svjetlosnu godinu ispred nas”. Na primjer, Hrvatska radio-televizija, emitiranje jedne sezone muzičkog takmičenja The Voice plaćala je preko četiri i pol miliona eura.

“Ne vidim razlog zašto se mi ne bismo mogli proizvoditi takve programe i ulagati u kadrove. I da me ne shvatite pogrešno, niko ne govori da nama zbog toga treba još tri hiljade ljudi, koliko ih ima na HRT i RTS, već samo normalni uslovi da bi mogli raditi svoj posao”, istaknuo je Kukrić.

I pored teških uslova, na pitanje da li su ikad razmišljali o napuštanju BHRT-a, radnici nam odgovaraju “kako to nije rješenje”.

“Prije bih promijenio državu nego svoju televiziju. Kada nema državne televizije, nema ni države. Borimo se kao lavovi da opstanemo i opstat ćemo. Radili smo i opstali u ratnim uslovima. Smiješno je da to ne uspijemo i sada. Radnici BHRT-a su spremni raditi, ali ne mogu pokazati šta znaju pod ovim uslovima”, zaključio je Sofić.

Na kraju naše posjete RTV domu, radnici BHRT-a pozvali su građane da plaćaju RTV taksu ukoliko, kako su kazali, žele imati one programske sadržaje koje im oni hoće i mogu pružiti.

Entitetski emiteri, FTV i RTRS, ovlašteni su da prikupljaju RTV taksu, dok BHRT nije. FTV i RTRS određeni procenat od te prikupljene takse distribuiraju na zajednički račun s kojeg se novčana sredstva dijele između tri emitera. Cijenu RTV takse od šest KM svojevremeno je utvrdio Upravni odbor Javnog preduzeća RTV BiH 1998. godine. Nakon toga vršeno je usklađivanje visine RTV takse sa službenom stopom inflacije pa taksa iznosi 7,5 KM, a 2015. godine je Komisija za saobraćaj i veze Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH potvrdila tu cijenu.

Izvor: Klix.ba

Advertisements

Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: