Građanska Bosna i Hercegovina – Hrvati i Srbi protiv, Bošnjaci za

15 07 2017

Stranke s hrvatskim i srpskim predznakom su protiv mijenjanja postojećeg uređenja Bosne i Hercegovine jer strahuju da će postati manjina.


Nacionalne stranke agresivno sprečavaju temeljnu rekonstrukciju dejtonskog sistema, primjećuju iz opozicije, Ilustracija

Nakon što se otvorila priča o navodnim nesuglasicama Njemačke i Hrvatske o budućem uređenju Bosne i Hercegovine, pri čemu njemački političari zastupaju građansku, a hrvatski Bosnu i Hercegovinu po postojećem modelu konstitutivnosti tri naroda, otvoreno je novo polje nesuglasica bošnjačkih, hrvatskih, ali i srpskih političara.

Uslijedile su i nove poruke službenog Zagreba, pa je hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio da Bosnu i Hercegovinu vidi kao jednu državu s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Potom je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i član državnog Predsjedništva Dragan Čović navodno njemačko zalaganje za Bosnu i Hercegovinu kao građansku državu nazvao medijskim spinom i probnim balonom. Iz Stranke demokratske akcije odgovorili su im kako je najbolje da se Bosna i Hercegovina uredi kao država svih njenih građana, ali zbog otpora koji postoje, u potpunosti će poštovati postojeći model zacrtan u Daytonu.

“Bosna i Hercegovina je uređena na građansko-etničkom principu, ali postoje nastojanja, posebno od HDZ-a BiH, da se težište sa građanskog pomjera dalje prema etničkom, i to je nešto što je nedopustivo. Mislim da je moguć samo obrnuti put – pomjeranje težišta sa etničkog prema građanskom, jer dejtonska Bosna i Hercegovina ne može podnijeti nikakve dodatne etničke podjele“, kaže za Al Jazeeru Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegpvine.

“Bosna i Hercegovina je zajednica triju konstitutivnih naroda, ali i svakog pojedinca, i mora biti organizirana kao interes triju naroda, ne zanemarujući svakoga drugog tko se ne izjašnjava kao pripadnik tri naroda”, rekao je Čović, nakon novog kruga sastanaka s predsjednikom SDA i članom bh. Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudinom Radončićem, a prije toga i s predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata i predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.

Njemačka ima novu inicijativu za BiH

Oglasilo se u međuvremenu i Veleposlanstvo Njemačke u Sarajevu, koje je potvrdilo da službeni Berlini zastupa novu inicijativu kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ali da ona nema veze s građanskim uređenjem ove države.

‘Ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel pokrenuo je krajem svibnja novu inicijativu, koja bi trebala biti potvrda već postojećem Berlinskom procesu. Ali, ova inicijativa ne stoji u kontekstu reformi Izbornog zakona, niti reforme ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine’, odgovorili su agenciji Patria iz njemačkog Veleposlanstva.

‘Njemačka već dugo godina prati Bosnu i Hercegovinu u procesu približavanja Europskoj uniji te da će je i dalje podržavati na njenom reformskom planu. Savezna vlada stoji čvrsto iza EU perspektive za cijeli zapadni Balkan i zalaže se zbog toga u okviru Berlinskog procesa za intenzivniju regionalnu suradnju’, navedeno je.

“Nismo eksperiment međunarodne zajednice. Bosna i Hercegovina ima izgleda preživjeti sva iskušenja ako se obezbijedi sistem da jedan narod drugom ne bira predstavnike. Ništa normalnije nije nego da Hrvati biraju svoje predstavnike u tijela Bosne i Hercegovine, da Srbi biraju svoje, a Bošnjaci svoje. Drugačiji sistem je nemoguć”, ocijenio je Dodik.

Građanski ustroj HDZ-u neprihvatljiv

Al Jazeera je, na tragu priče o spomenutom nesuglasju Hrvatske i Njemačke o Bosni i Hercegovini, anketirala nekoliko predstavnika parlamentarnih stranaka. Stranke s hrvatskim i srpskim predznakom, kao i njihovi čelnici, protiv su mijenjanja postojećeg stanja. Strahuju od toga da postanu manjina. Bošnjački političari im odgovaraju da je njihov strah neopravdan.

Iz oba HDZ-a poručuju kako im je “apsolutno neprihvatljiv građanski ustroj”, ostajući na tom tragu na onome što govore i Plenković, i Čović.

“Iskreni prijatelj Bosne i Hercegovine može podržavati Bosnu i Hercegovinu samo onakvu kakva jest – višenacionalnu, kulturološki, vjerski i svakim drugačijim bogatstvom obilježenu. Nema Bosne i Hercegovine bez njezinih zadovoljnih naroda i onih koji u njoj žive. Podsjetit ću da se više od 97 posto na posljednjem popisu izjasnilo kako pripada jednom od konstitutivnih naroda. Građanski uređena država isto je što i unitarna i, po meni, ne može takva opstati”, smatra Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH.

Njemačkoj poručuje da, ako je već prijatelj Bosni i Hercegovini i ako želi pomoći, pokrene postupak prijema u Europsku uniju.

I Dušanka Majkić iz SNSD-a smatra da za Bosnu i Hercegovinu ne postoji bolje rješenje od EU-a i da je to jedini put kojim ta država može ići. No, protivi se građanskom konceptu, jer prognozira da bi “Bošnjaci, kao većinski narod, mogli majorizacijom da postignu sve u korist svog nacionalnog interesa, a protivno interesima druga dva konstitutivna naroda – Srba i Hrvata”.

“Dejtonski sporazum nastao je na principima jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i to je bio preduslov za opstanak ovakve Bosne i Hercegovine. Poslije tog strašnog rata koji je vođen na prostorima Bosne i Hercegovine, građanski koncept je potpuno neprihvatljiv za dva od tri konstitutivna naroda”, ukazuje Majkić.

Đonlagić: Promjena Ustava prije svega

I drugi anketirani bošnjački političari, poput Šemsudina Mehmedovića ili Mirze Đonlagića, zalažu se za građansku Bosnu i Hercegovinu.

Dok Mehmedović (nezavisni poslanik u Zastupničkom domu bh. Parlamenta) smatra kako je to ‘jedini mogući koncept koji garantira stabilnost i Balkana nakon nacional-fašističkih koncepata koji su ga zavili u crno”, Đonlagić kaže da je “građanska država budućnost Bosne i Hercegovine’.

‘Duboke nesuglasice i potpuno nepovjerenje, pa i strahovi, ne dozvoljavaju razgovore i konsenzus oko promjena Ustava, što je preduslov ka građanskom konceptu. Dolazim iz miljea gdje se građansko smatra modusom vivendi, ali i uz poštivanje i zaštitu nacionalnih interesa. Složit ćemo se da se u proteklih nešto više od dvije decenije nije radilo istinski na ovim pitanjima i sada imamo problem’, dodaje Đonlagić (poslanik SBB-a BiH u Zastupničkom domu bh. Parlamenta).

Po njenim riječima, ta “neprihvatljivost ima korijene u strašnom nepovjerenju među narodima, jer građanski model podrazumijeva formulu jedan građanin – jedan glas, koja je prihvatljiva u Njemačkoj, ali potpuno neprihvatljiva u Bosni i Hercegovini, jer bi se vratila kao bumerang i omogućila majorizaciju naroda”.

SDA: Pušu na hladno

Džaferović odgovara: “U Daytonu je uspostavljen balans koji će Bosnu i Hercegovinu uspostaviti kao državu građana, a istovremeno štititi vitalni interes konstitutivnih naroda. Ne znam kako bi bilo moguće vršiti bilo kakvu majorizaciju ukoliko postoje domovi naroda, uz kontrolu Ustavnog suda [Bosne i Hercegovine]. Mislim da je to ‘puhanje na hladno’ i da se iza toga kriju neke druge namjere, koje imaju za cilj da dodatno etnički i teritorijalno podijele Bosne i Hercegovine, što ova država ne bi mogla izdržati”.

Smatra da insistiranje na tome da sve u Bosni i Hercegovini “bude etničko i štićeno po principu vitalnog interesa, pa i neka najbanalnija, najobičnija svakodnevna pitanja, zapravo mogu poslužiti kao mehanizam blokade i ucjene u funkcioniranju države”, što mu je apsolutno neprihvatljivo.

“Najbolje bi bilo kada bi se Bosna i Hercegovina uredila kao država građana u kojoj će biti zaštićena individualna ljudska prava i slobode svakog čovjeka na svakom pedlju ove zemlje. Nažalost, postoje otpori tom konceptu i ono što možemo jeste da u potpunosti poštujemo ono što imamo kao uređenje Bosne i Hercegovine kroz Dejtonski mirovni sporazum”, kaže Džaferović.

Po njemu, Bosna i Hercegovina bi bila mnogo funkcionalnija ukoliko bi bila uređena na građanskom principu, no svjestan je da nema suglasnosti za to od predstavnika druga dva naroda.

Saša Magazinović iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, odgovara:”Tvrditi da ste protiv građanskog koncepta, a da se zalažete za jednakost naroda, oprostite na izrazu – malo je glupo”. “Ako se zalažete za građansku državu, u njoj su svi ljudi pojedinačno jednaki, a samim tim i etnički kolektiviteti. Taj argument nacionalista u Bosni i Hercegovini je vrlo potcjenjujući prema narodu”.

Kojović: Vladajući koče put ka EU

Predrag Kojović ukazuje kako je ‘dejtonski Ustav nekompatibilan, nedopustiv u demokratskom svijetu’ i da ‘Bosna i Hercegovina nikada ne može postati član EU-a dok je veliki dio njegovih normi na snazi’.

No, političari na vlasti u svojim predizbornim obećanjima stalno govore o svojoj posvećenosti eurointegracijama, dodaje.

‘Dok se oni slikaju sa EU liderima i obećavaju sve što ti lideri žele čuti, njihovi partijski jataci, po njihovim naređenjima, koče te iste eurointegracijske procese gdje god imaju priliku. To je, uvjeren sam, sušta istina i niko, nažalost, u međunarodnoj zajednici nema hrabrosti da kaže građanima Bosne i Hercegovine – car  je gol’, zaključuje.

Upućuje kritiku predstavnicima nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini te kaže da mu je “sasvim jasno zašto se bore da zaustave sve integrativne procese, ne samo kad su eurointegracije u pitanju, nego i integrativne procese unutar bosanskohercegovačkog društva”.

‘Što smo bliže EU, oni su bliže zatvoru’

“Ipak, nije mi jasno da imaju obraza takav lični pristup narodu prodavati kao opšte dobro. Oni se bore za puko preživljavanje na slobodi i za svoju kožu, ali ih apsolutno ne interesuje narod. I što je Bosna i Hercegovina bliže Evropi, koja je primjer građanskog koncepta, oni su bliže zatvoru, i obrnuto – što smo dalje od Evrope, oni će duže ostati na slobodi”.

Predrag Kojović iz Naše stranke kaže: “Ako nacionalizam, kao politička platforma, omogućava da nacionalne partije, uprkos svakodnevnim kriminalnim aferama njihovih istaknutih članova, neuspjesima u ekonomskom i socijalnom vođenju države uspijevaju opstati na vlasti, onda je to za njih idealan sistem i one će ga braniti svim sredstvima. Ako su proizvođenje straha, manipulacija ratnom traumom građana i predizborni ratnohuškački igrokazi efikasan sistem da se osvajanjem vlasti zaštite privatni i jatački, lični finansijski i drugi interesi, to je za njih prihvatljiv i najjednostavniji metod”.

Ukazuje i kako je problem što “nacionalističke stranke agresivno sprečavaju temeljnu rekonstrukciju dejtonskog sistema” te podsjeća da se u Bosni i Hercegovini “veliki broj građana ne može kandidovati na političke funkcije, niti postići u životu ono što bi mogli postići da etničko izjašnjavanje ili neizjašnjavanje ne igra ključnu ulogu u njihovoj karijeri”.

“Odgovor je najjasnije i najjednostavnije početi na način da sebe stavite u poziciju Izetbegovića, Dodika i Čovića i da se zapitate da li postoji državno uređenje u kojem bih u političkom, u finansijskom, pa i u smislu zadovoljenja nekih ličnih taština, mogao postići više nego što sam postigao u ovom, dejtonskom”, kaže Kojović.

Iskren odgovor na to pitanje, zaključuje, daje “logički i politički smisao” bh. političkoj sceni, koja je “vrlo često percipirana kao iracionalna i haotična”.

Izvor: Al Jazeera

Advertisements

Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: