Otkrivamo: Ko je “srpski heroj” koji je “prodao” Radovana Karadžića

21 06 2017

Iako je od hapšenja Radovana Karadžića prošlo gotovo devet godina, detalji o načinu na koji je identificiran i lociran ovaj kasnije presuđeni ratni zločinac nikada nisu do kraja razjašnjeni. Postoje brojne spekulacije, različite verzije događaja i pretpostavke koje skoro deceniju kolaju regionom, ali niti jedna od njih ne odgovara istini u potpunosti.

Radovan Karadžić razotkriven zahvaljujući bliskom saradniku

Posljednji put prije bijega i skrivanja je Karadžić viđen u julu 2008. godine, a međunarodne i regionalne obavještajne službe su godinama kasnije pokušavale da mu uđu u trag. Međutim, mreža ljudi i institucija koje su bile zadužene za njegovo skrivanje je uspješno obavljala svoj posao i svaki pokušaj lociranja i hapšenja je okončan kao potpuni promašaj.

Ipak, jedan naizgled sa Karadžićem nepovezan događaj je širom otvorio vrata istražiteljima. Dogodio se on 12. decembra 2007. godine, kada je srbijanska policija u jednom stanu u Beogradu slobode lišila skupinu osumnjičenu za trgovinu narkoticima. Među uhapšenima je bio i Ljuban Ećim, bivši zamjenik načelnika Centra državne bezbjednosti Republike Srpske, komandant Specijalne jedinice Centra javne bezbjednosti, kum Željka Ražnatovića Arkana i, kako su ga oslovljavali, mozak obezbjeđenja Radovana Karadžića.

Uz Ećima su slobode lišene još četiri osobe, a na teret im se stavljao šverc droge i druga krivična djela

– Terete se da su bili članovi međunarodne kriminalne grupe, koja je na teritoriji Srbije, BiH, Hrvatske, Makedonije, Češke i Švicarske švercovala drogu i vršila druga krivična djela sa elementima nasilja – stajalo je tada u zvaničnom saopćenju MUP-a Republike Srbije.

Misteriozna izmjena optužnice

U stanu su pronađeni lažni dokumenti, oružje i, navodno, 48 kilograma čistog heroina, četiri kilograma kokaina, te 157.800 eura. Do tog trenutka naizgled nedodirljivom Ećimu je prijetila žestoka zatvorska kazna. Međutim, Ećim je, saznaje Faktor iz izvora bliskih Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA) Srbije, dobio jednostavnu ponudu – zatvor ili Radovan Karadžić. On je izabrao drugu opciju, te je odlučio “propjevati” u zamjenu za mnogo blažu kaznu. Pjesma koju je Ećim otpjevao agentima BIA-e je u sebi sadržavala stihove o mjestu boravka, kretanju i novom identitetu u tom trenutku najtraženije osobe na svijetu, Radovana Karadžića.

Ljuban Ećim, jedna od najozloglašenijih osoba u RS-u i Srbiji

U narednim mjesecima su obavještajne službe svakodnevno pratile osobu koja se odazivala na ime Dragan Dabić. Koliko je Karadžićev novi identitet bio dobar paravan za skrivanje, pokazuje činjenica da su istražitelji sa sigurnošću mogli utvrditi njegov identitet tek nakon analize prikupljenog uzorka njegove kose, te traga ostavljenog na čaši iz koje je pio u jednom ugostiteljskom objektu. Dok se birao pogodan trenutak za hapšenje, Karadžić je primijetio da ga prate, te da je njegov identitet vjerovatno razotkriven i spremao se za bijeg. Međutim, u tome je spriječen akcijom hapšenja, a ostalo je historija.

Međutim, vratimo se na Ećima. Uprkos teškim krivičnim djelima koja su mu stavljana na teret, on je 1. marta 2010. godine osuđen tek na dvije godine i četiri mjeseca zatvora i to samo zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, te falsificiranja dokumenata. Nekoliko mjeseci nakon hapšenja Radovana Karadžića je Tužilaštvo odustalo od optužbi za kriminalno udruživanje i trgovinu narkoticima. Pištolj zbog kojeg je osuđen, model CZ 99, bio je, prema Ećimovim tvrdnjama, poklon Željka Ražnatovića Arkana. U maju 2011. godine je Apelacioni sud u Beogradu dodatno snizio kaznu Ećimu za deset mjeseci, te je ovaj prijeratni banjalučki “bezbjednjak” u zatvoru proveo samo 18 mjeseci.

Ećimov profesionalni, kriminalni i zločinački uspon se odvijao uporedo sa razvojem ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji. Nakon obuke u kampu “crvenih beretki” u Pančevu, Ećimu je povjereno osnivanje ogranka te jedinice u RS-u, koja je kasnije počinila brojne zločine u Prijedoru, Kotor Varoši, Doboju, Krajini i drugim mjestima na kojima je njegova noga kročila. Njegovo se ime spominje i u kontekstu osoba koje su minirale i srušile banjalučke džamije Ferhadiju i Arnaudiju, te sa po zlu čuvenim banjalučkim “crvenim kombijem”. Bio je blizak saradnik ratnog komandanta Srpskih odbrambenih snaga (SOS) Nenada Stevandića, današnjeg zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a.

Pored zločinačkih aktivnosti, Ećim se, uz pomoć kuma Arkana i Milorada Ulemeka Legije, uspješno bavio i švercom, prije svega cigaretama.

Sukob sa Plavšić i Dodikom

Nakon rata je Ećim imao ključnu ulogu u privatnoj službi sigurnosti Radovana Karadžića, a bio je i blizak prijatelj njegove kćerke Sonje Karadžić, danas zastupnice u Narodnoj skupštini RS-a. Sa prvim se problemima u manjem bh. entitetu suočio 1997. godine, kada je na izborima pobijedila Biljana Plavšić i kada on biva otpušten iz SDB-a. Protiv njega je podneseno šest krivičnih prijava, među kojima je i ona za prisluškivanje Biljane Plavšić. Ećim nakon toga bježi u Beograd, gdje se u potpunosti posvetio kriminalnim aktivnostima i organiziranju mreže podrške Radovanu Karadžiću. Prema nezvaničnim informacijama, bio je drugi čovjek u Arkanovoj kriminalnoj organizaciji, zadužen za sigurnost. Evropska unija ga je 1. jula 2003. godine stavila na crnu listu zbog sumnje da je dio mreže podrške osumnjičenim za ratne zločine. Isto to su uradile i SAD 9. februara 2004. godine.

U Banju Luku se vratio tek nakon što je na izborima pobijedio Dragan Čavić, a pripisuje mu se odgovornost za dva neuspješna atentata na Željka Kopanju, nekadašnjeg vlasnika Nezavisnih novina. Bio je na “ratnoj nozi” sa aktuelnim predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, ali je 2006. godine u njihovom navodnom pomirenju posredovao Miloš Čubrilović Čubri. Veza Ećima i Arkana je živa i danas, a odnosi se to na sinove ove dvojice ratnih zločinaca i kriminalaca. Upravo su Veljko Ražnatović i Miloš Ećim bili glavni akteri tuče i pucnjave koja se u aprilu ove godine dogodila u Laktašima.

Ećima mnogi u RS-u i danas posmatraju kao heroja, a spoznaja o njegovoj ključnoj ulozi u identificiranju i pronalasku Radovana Karadžića će sigurno utjecati na status u dijelu javnosti koji je dijelio mišljenje da prvi predsjednik RS-a i osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić nikada nije trebao biti uhapšen i izručen.

Izvor: Faktor.ba

Advertisements

Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: