Zaboravljena kolonija stećaka kod Prozora

11 06 2017

Nedaleko iznad samog ulaza u Klek nalazi se najupadljiviji dio nekropole. Deseci kamenih stećaka leže po livadama s obje strane lokalnog puta.


Mještani svjedoče i to kako su, prilikom pravljenja puta, pojedini stećci pomjerani bagerima, Safet Pozder/Al Jazeera

Gotovo smrtnu tišinu nad selom Klek, nedaleko od Prozora, prekidaju tek cvrkut ptica, lavež pasa i poneki traktor s livada. Nekada se tu ljudski živjelo i vrijedno radilo i gradilo. Danas se s Kleka, kao i iz brojnih okolnih sela, prvom pogodnom prilikom ide dalje. U selu skoro da i nema djece i omladine. Početkom 90-ih ljudi su protjerani, mnogi zvjerski pobijeni, imovina uništena, seoska džamija zapaljena, a silna poljoprivredna dobra opustjela i obrasla.

Prvo što zapada za oko kada se prilazi Kleku su čuvene Klečke stijene, ogromni kameni masiv o kome se u šali kazuje kako je i Nuh/Noa upravo tu vezao svoju lađu nakon potopa. Pogled s tog prirodnog fenomena seže u daljinu, sve do Konjica i riječima ga je teško opisati. U podnožju stijena je Klečko polje, nepregledna zaravan na kojoj se nekada sijalo i sadilo. Malo je mjesta u Hercegovini, a i šire koja na svojoj trpezi bar ponekad nisu imala čuveni luk sa Kleka. Istina, Klečko polje je i danas poprilično zasijano, ali, kako kažu mještani, ni izbliza kao nekad.

Mraz ubio voće

Čuvene su i ovdašnje trešnje. Ipak, nedavne vremenske neprilike ostavile su traga. Mraz i snijeg „ubili“ su voće i za očekivati je slab urod. Zasadi luka su već zazelenjeli, krompir, izgleda, dobro napreduje a i jagode u jednoj plantaži su bacile lijep cvat tako da sve i ne mora biti tako crno. Konačno „biće kako Bog dadne i odredi“, vele ljudi u polju.

Seoska džamija nalazi se na zaravni iznad sela. Podignuta je 1875. godine i obnavljana je u dva navrata, i to 1930. i 1953. godine. U minulom ratu je zapaljena te iščekuje svoju treću obnovu. Trenutno na njeno postojanje ukazuju samo zidine koje se vremenom sve više urušavaju.


Od Seoske džamije ostale su samo zidine, Safet Pozder/Al Jazeera

Uzgoj jagodičastog voća još nije doživio ekspanziju kao u okolnim selima pa je na Kleku svega nekoliko manjih plantaža malina. Isti slučaj je sa stočarstvom od koga je ostalo stado ili dva ovaca, a primjetno je da poneki mještani Kleka pokazuju ljubav i opredijeljenost ka pčelarstvu.

Stećci oko sela

Ono što, nažalost, selo Klek ne čini prepoznatljivim, pa i turistički atraktivnim, a moglo bi i moralo bi biti tako, jeste osebujno historijsko naslijeđe razasuto oko cijelog sela. Riječ je o velikoj koloniji stećaka čiji je precizan broj danas vrlo teško i utvrditi.

Nedaleko iznad samog ulaza u Klek nalazi se najupadljiviji dio nekropole. Deseci kamenih stećaka leže po livadama s obje strane lokalnog puta. Različitih su oblika i dimenzija, bez ikakvih vidljivih natpisa na njima. Vjerovatno je cijela kolonija činila jednu cjelinu koja je probijanjem lokalnog puta razdvojena na dva dijela. Put je, osim ove podjele, iza sebe ostavio i druge vidljive tragove. Tako se na nasipu uz sami put mogu primijetiti značajnije pukotine i udubljenja.

Priđete li bliže i zavirite li unutra, prizor i neće biti baš ugodan. Samo par centimetara iza omanjih okna vire lobanje i čitavi ostaci skeleta iznad kojih postojano stoje stećci. Mještani svjedoče i to kako su, prilikom pravljenja puta, pojedini stećci pomjerani bagerima.

Nasred polja Kraljev stolac

Klečko polje, uz poljoprivredne potencijale, nudi još historijskog naslijeđa. Tako se usred polja, na lokalitetu koji se naziva Šakićevina, nalazi oveći kameni sklop koji se naziva Kraljev ili Banov stolac. Zapravo, radi se o užem prilazu do stolca sa dvije manje u kamenu uklesane uvale nalik tribinama za sjedenje. Oko stolca je gomila kamenja među kojom se može primijetiti i nešto tesanog kamena.

Par stotina metara odatle, na mjestu koje se naziva Glavičica je još jedna kolonija stećaka. Ovaj lokalitet je već sada šuma tako da je, želite li doći do njih ili uočiti ove stećke, potrebno probijati se kroz gusto šiblje i rastinje. Istini za volju, i Kraljev stolac, ali i dio stećaka pored seoskog puta već su uveliko obrasli rastinjem i sve se teže uočavaju.

Jedno je sigurno: mnogi su lokaliteti u i oko sela Klek koji zaslužuju mnogo više pažnje i zanimanja arheologa i nadležnih institucija. Međutim, sigurno je i to da ovom historijskom naslijeđu na Kleku do sada nikada nije posvećena skoro nikakva pažnja. Sporadično je, tu i tamo, bio poneki tekst, površni osvrt ili zapis zaljubljenika u starine, bez ikakve stručne valorizacije niti istraživačkog poriva.

Nadat se da će se situacija po tom pitanju promijeniti te da će spomenuta nekropola kao i Kraljev stolac zainteresovati barem zaljubljenike arheologije.

U protivnom, kroz koju godinu, sve to će biti samo šuma sa nekakvim kamenjem čudnih oblika.

Izvor: Al Jazeera

Advertisements

Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: