Wolfgang Benz: Namjerno povezuju islam sa terorizmom

10 06 2017

Muslimani se ne trebaju izvinjavati za teroristička djela koja čine neki ‘u ime islama’, kaže njemački historičar.

Iako su ekstremni desničari izašli kao gubitnici izbora u Holandiji i Francuskoj, Benz smatra da i dalje postoji razlog za brigu, EPA

Neki namjerno povezuju islam sa terorizmom, iako je jasno da ta religija nema veze sa terorizmom, kaže za Al Jazeeru Wolfgang Benz, jedan od najpoznatijih svjetskih historičara čija djela su umnogome doprinijela istraživanju nacizma i antisemitizma.

Benz, koji je od 1990. do 2011. bio profesor na Tehničkom univerzitetu u Berlinu gdje je vodio Centar za istraživanje antisemitizma, krajem prošle godine je kazao da onaj “ko tuguje za jevrejskim žrtvama holokausta, a poziva na progon muslimana – ništa nije naučio”, zbog čega je bio izložen kritikama.

U knjizi Antisemitizam i ‘kritika islama’, objavljenoj 2011. Benzizmeđu ostalog, pita da li se mržnja nekih dijelova društva prema Jevrejima smije i može porediti sa stigmatizacijom drugih manjina širom svijeta.

Većinska društva, objašnjava Benz, teže ka tome da pri pokušaju da se odvoje i ukažu na razlike između njih i ‘drugih’ (manjine u društvima) generaliziraju – daju uopćene izjave o manjinama.

“Čovjek ne uči samo iz prošlosti. Ljudi moraju naučiti da su ljudska i građanska prava svugdje u svijetu univerzalna i da se to odnosi na sve manjine“, kaže Benz.

‘Muslimani se ne trebaju izvinjavati zbog terorizma’

Upitan da procijeni do kada će se muslimani morati opravdavati za napade koje čine neki “u ime islama“, Benz kaže da oni to ne moraju:

“Muslimani se ne trebaju, zato što su muslimani, izvinjavati  za teroristička djela koja su počinjena zloupotrebom religije. Krivi su oni koji su prouzrokovali teror.“

Ističe da histerija prema dolasku stranaca u svijetu postoji već dugo.

“Figura razmišljanja o ‘jurišu muslimana’ na Zapad je nastala 1453. tokom osvajanja Konstantinopolja, a ‘nahranila’ se opsadom Beča 1529. i Turskim ratom 1682-1699. Napad u New Yorku 11. septembra 2001. je izazvao nove antimuslimanske efekte, a za demagoge je on fundamentalan kada je u pitanju ‘kritika islama'“, navodi.

Tako je, objašnjava Benz, stvorena podloga za histerične reakcije tokom izbjegličke krize.

Iako su ekstremni desničari izašli kao gubitnici izbora u Holandiji i Francuskoj, Benz smatra da i dalje postoji razlog za brigu.

“Pobjede razuma na izborima u Holandiji i Francuskoj su bile jako tijesne i zato postoji razlog za brigu.“

Antiislamska Slobodarska stranka Geerta Wildersa na parlamentarnim izborima u Holandiji izgubila je od vladajućih liberala premijera Marka Ruttea, da bi nakon toga Emmanuel Macron pobijedio kandidatkinju ekstremnodesničarskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen na predsjedničkim izborima u Francuskoj.

Poricanje genocida

Prilikom jednog intervjua za njemačke medije, Benz je upitan kako to da ljudi zaboravljaju prošlost, kada djeca, primjerice, u njemačkim školama od petog razreda uče o nacizmu, a “na svakom ćošku“ postoje spomenici koji opominju na ta vremena.

Njegov odgovor je bio da se ljudi nerado sjećaju neugodnih stvari te da je u prirodi čovjeka da neugodne stvari jednostavno želi zaboraviti.

“Stalno podsjećanje na opterećenu prošlost ne cijepi nove generacije automatski protiv ponavljanja grešaka ili novog bezakonja. Genocidi – gdje god su izvedeni i protiv koga god, nisu izazvali pročišćavanje. Trend ide više ka poricanju, nego ka priznavanju i korištenju u dobre svrhe. To se, između ostalog vidi u turskom odbijanju da se suoči sa ubistvima Armenaca.“

U Njemačkoj se proteklih sedmica polemiziralo o orijentacionoj kulturi i o tome kako bi se izbjeglice trebale ponašati kada dođu u Njemačku i ostale evropske zemlje u svrhu integracije, a Benz ističe da su stalne diskusije o tome izraz straha spram “stranoga“ i artikulirane zabrinutosti zbog “strane infiltracije“.

Njemački ministar vanjskih poslova Thomas De Maiziere uzburkao je evropsku javnost predstavivši deset teza o njemačkoj orijentacionoj kulturi.

“Realnost se nalazi u multikulturalnom društvu koje funkcionira“, smatra Benz.

AfD opasnost za demokratiju

Kada je nedavno donesena odluka da se ekstremnodesničarska Nacionaldemokratska stranka (NPD) u Njemačkoj ne zabrani, Benz je kazao da se vidi da to nije bilo potrebno, jer je Alternativa za Njemačku (AfD) zauzela mjesto NPD-a.

Benz za Al Jazeeru dodaje kako je “AfD ekstremnodesničarska i ksenofobična stranka i da predstavlja opasnost za demokratiju”.

Program AfD-a podsjeća na NPD-ov, ali se čini umjerenijim i zato, zaključuje Benz, ima puno više uspjeha u društvu.

Njemački Savezni ustavni sud odbacio je nedavno zahtjev za zabranu NPD-a, navodeći da ta ksenofobična stranka ne predstavlja stvarnu prijetnju po demokratski poredak.

Pritisak na sudije bio je velik jer su prepreke za zabranu neke stranke u Njemačkoj ogromne, a jednom je već propao pokušaj da se NPD zabrani.

Izvor: Al Jazeera

Advertisements

Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: