Koliko Bosanaca i Hercegovaca živi u Crnoj Gori?

1 06 2017


Ilustracija, hč

Prema dostupnim podacima u Crnoj Gori ima oko 21.800 iseljenika bosanskohercegovačkog porijekla, od čega ih je 5.209 sa državljanstvom BiH, što BiH stavlja na drugo mjesto (iza Srbije sa 55.560) prema broju migranata u Crnoj Gori, saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Bosanskohercegovački iseljenici imaju riješen status u Crnoj Gori kroz sticanje državljanstva ove zemlje, stalni ili privremeni boravak radi zapošljavanja, sezonskog rada ili obrazovanja.

Prema objavljenim statističkim podacima poslednjeg popisa stanovništva, u Crnoj Gori živi 5.209 bh. iseljenika koji imaju državljanstvo BiH, međutim, nisu dostupni precizni podaci o statusu i strukturi migranata iz BiH, odnosno precizniji podaci o iseljenicima iz BiH i njihovim potomcima.

Kada je su u pitanju maternji jezici, u Crnoj Gori se, prema rezultatima popisa iz 2011. godine, oko pola miliona stanovnika izjasnilo da su im maternji jezici crnogorski i srpski, oko 33.000 da im je maternji jezik bosanski, oko 2.800 hrvatski, oko 12.500 srpskohrvatski, a oko 25.000 stanovnika odbilo se izjasniti po ovom pitanju. Osim crnogorskog, kao službenog jezika, i ćiriličnog i latiničnog pisma koji su ravnopravni prema Ustavu Crne Gore, u službenoj upotrebi su srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik, tako da bh. iseljenici u Crnoj Gori nemaju potrebe za organiziranje dopunske nastave na maternjem jeziku.

Iseljenici iz Bosne i Hercegovine organizirani su u Crnoj Gori u okviru udruženja sa političkim, građanskim, nacionalnim i vjerskim predzakom. Ova udruženja okupljaju pripadnike manjinskih naroda u Crnoj Gori u širem smislu, uključujući i zainteresirane osobe porijeklom iz BiH.

Između BiH i Crne Gore zaključen je Bilateralni Sporazum o obrazovnoj saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Crne Gore, a Sporazumom o pitanju sukcesije bivše SFRJ – „Međunarodni ugovori“, potpisale su sve ranije republike SFRJ (danas suverene države) u Beču 2001. godine – koji se odnosi na pitanja nasljedstva SFRJ svrstana i regulirana kroz ukupno sedam aneksa sporazuma: Aneks „A“ o pokretnoj i nepokretnoj državnoj imovini; Aneks „B“ o diplomatskoj i konzularnoj imovini, Aneks „C“ o finansijskim potraživanjimia i dugovanjima, Aneks „D“ o arhivskoj građi, Aneks „E“ o penzijama, Aneks „F“ o ostalim pravima, koristima i dugovanjima, te Aneks „G“ o privatnoj svojini i stečenim pravima.

Izvor: Bhdijaspora.net,
Objavljeno: 1.06.2017

Advertisements

Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: