Kozija ćuprija: Nekad mjesto carskog dočeka, danas zaboravljeni spomenik

16 02 2017

Prije više od 500 godina kada se iz Sarajeva išlo ka istočnim dijelovima Osmanskog Carstva, i prema Carigradu, na istoku grada sagrađen je most preko rijeke Miljacke nazvan Kozija ćuprija.

Vjeruje se kako je ovaj drevni most bio dio putne mreže koju je provodio veliki osmanski vojskovođa Mehmed-paša Sokolović (1565.-1579.) u 16. Vijeku. Uporedo su u Bosni tada nicali i drugi mostovi poput Starog mosta na Neretvi u Mostaru i mosta Mehmed-paše Sokolovića na Drini u Višegradu.

still0213_00000

Za Koziju ćupriju zasigurno se zna da odolijeva zubu vremena skoro 500 godina, ali o graditelju mosta nema nikakvih podataka.

still0213_00002

Među ovdašnjim stanovništom oko Kozije ćuprije vijekovima se isprepliću dvije legende.

Jedno usmeno predanje kazuje kako je most nastao zahvaljujući siromašnom pastiru Mehi. On je čuvajući koze primijetio da se one neuobičajeno dugo zadržavaju brsteći grmlje u blizini Miljacke. Pogledavši bolje, pastir je pronašao ćup prepun zlatnika. Kako je kao dječak u mektebu slušao o slavnom Carigradu i njegovoj veličini o ljepoti, zlatnicima je sebi platio školovanje u toj osmanskoj prijestolnici, a nekoliko godina kasnije, kada je postao učen i ugledan, dao je sagraditi most na mjestu gdje su mu koze pokazale ćup, nazvavši ga – Kozija ćuprija.

still0213_00009

Druga legenda pripovijeda o dvojici braće koja su također pronašla ćup sa zlatom u jednoj pećini na obali Miljacke. Od tog novca jedan je podigao most, a drugi džamiju na Bistriku.

Sigurno je jedino da je u doba Osmanlija, Kozija ćuprija bila mjesto gdje su se dočekivali carski namjesnici, veziri iz dalekog Carigrada. Na tom mjestu skupljali bi se svi ugledniji ljudi iz Sarajeva, ali i običan narod. Spominje se kako bi u čast vezirskih gostiju neki od hrabrijih momaka skakali sa ćuprije u rijeku i tako bili nagrađeni novcem. Osim toga, na ovom mjestu sarajevski esnafi često su održavali teferiče.

still0213_00007

Luk od kamena premošćuje Miljacku lukom prečnika 42 metra, a visina lučnog svoda od 10 metara pokazuje da su graditelji znali koliki je najviši vodostaj rijeke.

Iako u prošlosti često obnavljan, most je zbog dugogodišnjeg neodržavanja poprimio otužan i zapušten izgled. Od hana i kovačnice, ranije izgrađenih pored mosta, danas su preostali samo kameni temelji.

Smještena pri dnu šetališta Darive, Kozja ćuprija danas je šibljem obrastao spomenik, kameni čuvar jednog davnog vremena.

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta “101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu” kojeg provodi Udruženje “Bosanski stećak” s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

mks

BNN.BA,
14.02.2017
Advertisements

Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: