Lična karta Bosne i Hercegovine

24 11 2016

Bosna i Hercegovina

9551-1
Zastava Bosne  Hercegovine

 

LIČNA KARTA

Službeni naziv: Bosna i Hercegovina
Državno uređenje: (parlamentarna država)
Površina: 51.129 km2
Broj stanovnika: 3.964.388 (2002.)
Gustoća naseljenosti: 85,5 st./km2 (1991.)
Glavni grad: Sarajevo
Službeni jezik: bosanski, hrvatski i srpski
Novčana jedinica: konvertibilna marka (KM)
BDP (PPP USD): 7 milijardi (2001.)
BDP po glavi stanovnika (PPP USD): 1.800 (2001.)
Godina nezavisnosti: 1992.
Nacionalni praznik: 25. novembar – Dan državnosti
Prvi predsjednik Predsjedništva BiH: (?!)
Visoki predstavnik: Valentin Inzko


*****

HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna i Hercegovina ima hiljadugodišnju historiju. Ona je europska zemlja koja se nalazi na Balkanu i pripada južnoj Europi.

U imenu Bosna i Hercegovina su dva naziva, Bosna kao i Hercegovina.

To su nazivi dviju pokrajina i različitih su nastanaka i starosti. Ime Bosna je veoma staro i prvi put je upotrebljeno sredinom 10. stoljeća.

Taj naziv se odnosio na prostore oko srednjeg i gornjeg toka rijeke Bosne. Svoje ime Hercegovina je dobila sredinom 15.stoljeća kad su vladari na tom prostoru nosili titulu herceg. Ranije se to područje zvalo Hum i Zahumlje.

Teritorija BiH imala je puno država manjih i većih.

S vremenom površina Bosne i Hercegovine se mijenjala. U 10. stoljeću Bosna nastaje kao država, mala, samostalna zemlja na prostoru gornjeg toka rijeke Bosne. U 11. stoljeću Bosna je kao sve druge zemlje na ovom prostoru bila pod vlašću Bizanta. Sredinom 11. stoljeća zetski kralj je osvojio i Bosnu.

Početkom 12. stoljeća Bosna je ponovo samostalna. 1180. godine Bosnom je zavladao Kulin ban, “veliki ban” koji je utemeljio bosansku državnost i samostalnost.

Najveću moć i veličinu Bosna je dosegla za vrijeme Tvrtka Prvog koji je vladao od 1353. do 1391. godine.

Pored prostora Bosne, u vrijeme Tvrtka l u sklopu teritorija njegove države su bili jadransko primorje od Zadra do Kotora sa otocima Bračem i Hvarom bez Dubravnika na jugu, prostranstva do rijeke Drine i Lima na istoku, veliki dio Hercegovine i Kraljevina Bosna u 14. stoljeću susjednih zemalja.

Nastanak i razvoj države pratila je pojava Bosanske Crkve – Bogumila. Bosanska država se održavala i učvrstila i pored mnogih napada na nju.

Bosanska država postepeno slabi nakon smrti Tvrtka l. Krajem 14. i početkom 15.stoljeća počinju upadi Turaka u Bosnu da bi na kraju oni zauzeli cijelu Bosnu 1463. godine. Bosna i Hercegovina je bila pod vlašću Turske sve do 1878. godine kada je okupirana od Austro-Ugarske.

Završetkom Prvog svjetskog rata dolazi do stvaranja nove države Srba, Hrvata i Slovenaca koja će se kasnije nazvati Kraljevina Jugoslavija, a u čiji sastav ulazi i Bosna i Hercegovina.

A po završetku Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je u sastavu nove Titove Jugoslavije kao jedna od šest federalnih republika. Od 1974. godine novim Ustavom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Republika Bosna i Hercegovina dobija još više odlika samostalnosti i svoj vlastiti republički Ustav.

Osnivanje Bosne i Hercegovine

Raspadom Sosijalističke Federativne Republike Jugoslavije na njenom tlu nastalo je nekoliko samostalnih država. Slom i raspad bivše Jugoslavije bio je propraćen surovim ratom, najprije u Sloveniji pa u Hrvatskoj i, na kraju u Bosni i Hercegovini.

Put do stvaranja suverene Bosne i Hercegovine bio je izuzetno težak i, nažalost, veoma surov. Želja naroda Bosne i Hercegovine je da žive u samostalnoj, nezavisnoj državi usprotivile su se Srbija, Hrvatska, Crna Gora i dio ekstremnih Srba i Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Oni su 1992. otpočeli rat u Bosni i Hercegovini.

Agresorske snage su, u četverogodišnjem ratu, artiljerijom razarali gradove i ubijali njihovo nedužno stanovništvo. U Bihaću, Cazinu, Jajcu, Bugojnu, Travniku, Maglaju, Zavidovićima, Tuzli, Zenici, Sarajevu, Mostaru i u drugim naseljenim mjestima ubijeno je više desetina hiljada ljudi svih nacionalnosti i vjera.
Po još uvijek nepotpunim podacima u Bosni i Hercegovini poginulo je od agresora oko 200.000 ljudi, silovano je više hiljada djevojaka i žena, iz svojih domova protjerano je oko 1,240.000 ljudi, razoreni su mnogobrojni kulturni, obrazovni i vjerski objekti, uništene su mnoge vitalne saobraćajnice itd.

Pa ipak Bosna i Hercegovina nije pobijeđena. Ona je uspjela da se odbrani, a njeno stanovništvo uz skromnu humanitarnu pomoć da preživi.

Međutim, Pariškim sporazumom, na kraju 1995. godine, zaustavljen je rat u Bosni i Hercegovini. SAD i zemlje Evropske unije uz saradnju Rusije uspjele su da poslije dugotrajnih pregovora okončaju rat i da sve strane u skobu potpišu mirovni sporazum.

Bosna i Hercegovina je Pariškim ugovorom dobila sve neophodne pretpostavke da se ponovo integriše u jedinstvenu i demokratsku zemlju u kojoj će svi narodi koji u njoj žive imati ista prava i obaveze, ali i visok stepen samoodlučivanja. Svi njeni narodi slobodno će njegovati svoje vjerske, obrazovne, kulturne i nacionalne tradicije. Integracijom Bosna i Hercegovina će ponovo postati zemlja tolerancije, zajedničkog življenja različitih naroda, onakva kakva je bila u svojoj hiljadugodišnjoj historiji.

VELIČINA I GRANICA BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna i Hercegovina je mala evropska zemlja. Njena površina iznosi 51.129 km2. Ona je ipak po površini veća nego Belgija, Danska, Nizozemska ili, na primjer, Švajcarska.

Granice Bosne i Hercegovine u osnovi su prirodne i historijske.

Njena granica na sjeveru prema Hrvatskoj je povučena rijekom Savom, na zapadu donjim tokom rijeke Une i planinskim masivom Dinara na jugu.
Na istoku je granica rijeka Drina. Bosna i Hercegovina se nalazi izmedu 42*26’ i 45*15’ sjeverne geografske širine. Ona se nalazi na balkanskom poluotoku u njegovom središnjem dijelu, najvećim dijelom na prostoru Dinarske planinske oblasti. U vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Turskog Carstva bila je najistureniji zapadni dio tog carstva i granica prema evropskim državama. Glavna osobina geografskog položaja Bosne i Hercegovine ogleda se i u njenoj strateškoj ulozi na prostoru u kojem su se dodirivali i sukobljavali interesi dva velika carstva, Turske s jedne i Austro-Ugarske s druge strane kao i dviju kultura.

Sarajevo

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i glavni centar svih kulturnih i političkih događaja. Grad okružuju visoke i šumovite planine: Igman, Trebević, Jahorina, Romanija i Crepoljsko. Kroz Sarajevo teče više rijeka. Sa istoka teče Miljacka, sa jugoistoka Željeznica, a ispod Igmana su vrela rijeke Bosne.

Kada su Turci u prvoj polovini petnaestog stoljeća osvojili vlast u Bosni i Hercegovini, nazvali su naselje Saraj-Ovasi. Na turskom jeziku to znači dvor, a ovasi znači polje, dakle Saraj-Ovasi je polje oko dvora. Iz ovog imena je poslije nastalo Sarajevo.

U Sarajevu je oduvijek bilo, a i do današnjih dana je brižno čuvano i sačuvano mnogo različitih vjerskih objekata: Careva džamija, Katolička Katedrala, Pravoslavna crkva, Evangelistička crkva, Jevrejsko groblje i Hram i Muzej Jevreja.

Za vrijeme svih vladavina Sarajevo je uvijek bio važan grad. U Sarajevu se sastaju dvije kulture: starija istočna i novija zapadna kultura.

U današnjem Sarajevu uočavamo tri stila podizanja i gradjenja zgrada:

– Orijentalni stil
– Evropski stil
– Stil novogradnje

Orijentalni dio grada čine građevine podignute u doba turske vladavine. Evropski stil gradnje dolazi s Austro-Ugarskom, a nakon Drugog svjetskog rata podižu se novi dijelovi grada s visokim neboderima.

ikc/hč


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: