Dejtonski sporazum 21 godinu kasnije: Dvije političke realnosti u BiH

21 11 2016

b4dbc1e8-4879-4d31-9231-2090be1f76d6_w987_r1_s

Danas se navršava 21 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čime je okončan rat u Bosni i Hercegovini, te uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Dejtonski sporazum postignut je u zračnoj bazi Wright-Patterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohio.

Glavni učesnici su bili predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Srbije Slobodan Milošević, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.

Sporazumom je predviđeno da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS). Federaciji BiH pripao je 51 posto teritorije, a 49 posto Republici Srpskoj.

Federaciju BiH, ovim sporazumom, čini deset kantona: Sarajevski, Tuzlanski, Unsko-sanski, Bosansko-podrinjski, Posavski, Zeničko-dobojski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski i Kanton 10.

Na području grada Brčko uspostavljen je Distrikt, zasebna administrativno-upravna jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada ni jednom od dva entiteta.

Dejtonski sporazum je najveća ovlaštenja dao entitetima i naznačio osnovna ovlaštenja za nivo zajedničkih državnih institucija.

Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji Ujedinjenih naroda (UN) i drugim dokumentima Organizacije za evropsku sigurost i saradnju (OSCE), kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.

Ivanić: Nema promjene Dejtona bez dogovora naroda BiH

Sporazum ima ukupno 11 aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilizaciju. Aneks četiri tog sporazuma je i danas Ustav BiH.

Jedan od aneksa Dejtonskog sporazuma odnosi se i na povratak izbjeglih i raseljenih osoba. No, za više od dvije decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, rijetki su oni koji su se vratili u prijeratna mjesta boravka.

Većina povratnika, nakon regulisanja imovinskog prava, prodavala je ili mijenjala svoje nekretnine, bez namjere da se ikada vrate u mjesto iz kojeg su prognani.

9e9f4f49-c839-45c9-92b8-6d109068bb71_w610_r1_s

Otvaranje teme promjene Dejtonskog sporazuma znači afirmaciju tri potpuno različite vizije BiH: Mladen Ivanić

Povodom godišnjice Dejtona, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je da promjene Dejtonskog sporazuma neće biti, osim ako se narodi u BiH o tome dogovore.

“Nemoguće je ponovo sastaviti istu ekipu zemalja, učesnika i da svi imaju iste poglede i stavove. Otvaranje teme promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma znači afirmaciju tri potpuno različite vizije BiH”, rekao je Ivanić.

Prema Ivanićevim riječima, jedna vizija je dominantno u Sarajevu i podrazumijeva Bosnu i Hercegovinu bez entiteta, druga u Banjaluci i podrazumijeva nezavisnu Republiku Srpsku ako je moguće, dok je treća u Mostaru, a odnosi se na uspostavljanje trećeg entiteta ili neke posebne institucije za predstavnike hrvatskog naroda.

“Ako to otvorimo, dobijate ponovo neku vrstu sukoba koji su postojali još od prije rata i automatski nastavak ratnih ciljeva eventualnim političkim sredstvima. To je potpuno pogrešno”, rekao je Ivanić.

Inzko: Ne podcjenjivati važnost Dejtona

Saopštenjem za javnost oglasio se i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. On je poručio da političari u Bosni i Hercegovini trebaju imati dovoljno mudrosti da izaberu put naprijed, jer put nazad ne može donijeti ništa dobro za građane BiH.

“Sporazumom je okončan rat i održavan mir. Niko ne bi trebao podcjenjivati ili zaboraviti važnost toga. Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, u članu 1. potvrđen je pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine: ‘Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama’. Ovo ističem jer u BiH još postoje političke snage koje 21 godinu nakon Dejtona skoro svakodnevno šire svoju revizionističku interpretaciju Dejtona koja je u očiglednoj suprotnosti sa ovim članom Ustava BiH”, istakao je Inzko.

86428c0c-9611-4acd-b38f-6101d2328b35_cx19_cy13_cw63_w610_r1_s_r1

U BiH još uvijek postoje političke snage koje skoro svakodnevno šire svoju revizionističku interpretaciju Dejtona: Valentin Inzko

Inzko je kazao i da se danas čini da u Bosni i Hercegovini postoje dvije političke realnosti.

“Prva realnost je nastojanje da se zemlja kreće na putu ka Evropskoj uniji, što je pozitivno i nešto što treba podržati. Druga realnost su negativni trendovi koji su počeli u Republici Srpskoj prije deset godina, i sada se raširili i na FBiH”, naglasio je Inzko.

Nekoliko godina nakon potpisivanja Sporazuma, u okviru političkih procesa, uspostavljene su Oružane snage BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA, Uprava za indirektno oporezivanje, Granična policija, te šest ministarstava na državnom nivou.

Inače, početkom 2008. godine je otkriveno da je originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma izgubljen. Nakon što je Parlament BiH tražila novi primjerak, Francuska je poslala ovjerenu kopiju tog dokumenta.

Slobodnaevropa.org,
21.11.2016


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: