Inzko uoči godišnjice Dejtonskog sporazuma: Negativni trendovi iz RS-a raširili su se i na FBiH

20 11 2016

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko uoči sutrašnje godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kazao je kako je u proteklih 21 godinu mnogo toga dobrog urađeno, ali kako postoje određene struje u BiH koje ovoj državi ne žele dobro.

Foto: Arhiv/Klix.ba

Foto: Arhiv/Klix.ba

Saopćenje Valentina Inzka prenosimo u cjelosti:

Na sutrašnji dan prije dvadeset i jednu godinu u Daytonu je parafiran Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini. Četrnaestog decembra, sporazum je potpisan u Parizu. Oni koji su u to vrijeme bili ovdje sjetit će se reakcije građana: jedinstveni osjećaj koji je ispunio sve kada su shvatili da je rat konačno završen.

Sporazumom je okončan rat i održavan mir. Niko ne bi trebao podcjenjivati ili zaboraviti važnost toga. Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, u članu 1. potvrđen je pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine: “Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.“ Ovo ističem jer u BiH još uvijek postoje političke snage koje 21 godinu nakon Daytona skoro svakodnevno šire svoju revizionističku interpretaciju Daytona koja je u očiglednoj suprotnosti sa ovim članom Ustava BiH.

Kao dio procesa provedbe mira, zasnovanog na Dejtonskom mirovnom sporazumu i uz pozitivno učešće entiteta i političkih stranaka iz cijele BiH, u Bosni i Hercegovini su uspostavljene brojne institucije. Nažalost, već neko vrijeme pojedini politički subjekti, koji su i sami aktivno učestvovali u stvaranju nekih od institucija na državnom nivou, sada pričaju o takozvanom “pravnom nasilju” i “nametanju odluka”. Ništa od toga što govore nije istina. Institucije na državnom nivou su uspostavljene u skladu sa Ustavom BiH.

Ponosan sam što su OHR i ostatak međunarodne zajednice učestvovali u tom procesu koji traje već dvadeset i jednu godinu. Politički subjekti u BiH koji su bili dio tog procesa također bi trebali biti ponosni na to što su u određenom trenutku smogli političku snagu kako bi uspostavili, između ostalih, Oružane snage BiH, Državnu agenciju za istrage i zaštitu, Upravu za indirektno oporezivanje, Graničnu policiju, te šest ministarstava na državnom nivou. Posebno bi trebali biti ponosni što su izbjeglicama omogućili da vrate svoju imovinu i obnove prijeratne domove.

Prije dvadeset godina, kao austrijski ambasador u Bosni i Hercegovini radio sam sa ljudima koji su ulagali i posljednje atome snage kako bi zemlju digli na noge. Sretao sam nastavnike, doktore, taksiste, demobilizirane vojnike, majke, očeve, njihovu djecu. Sve što su oni željeli bilo je da ostave tragediju iza sebe, poprave štetu i nastave sa pristojnim, normalnim životom.

Međunarodna zajednica je prepoznala ovo nastojanje i podržala provođenje Daytonskog sporazuma sa oko pet milijardi dolara namijenjenih obnovi, što su pratili i drugi vidovi pomoći, a sve u svrhu podrške javnim službama, državnoj upravi, poljoprivrednim i industrijskim inicijativama te projektima s ciljem jačanja uloge građana.

Neki politički lideri, koji su svojevremeno igrali pozitivnu ulogu, su nažalost, u određenom trenutku odlučili fokusirati se na podjele teritorije i moći. Oni vide Dejtonski sporazum kao švedski sto sa kojeg bi uzeli samo ono što im odgovara. Zbog toga moram jasno reći da je Daytonski sporazum cjelovit dokument, i svi njegovi dijelovi su još uvijek na snazi. Ono što mnogi nazivaju “izvorni Dayton” u sebi sadrži, na primjer, i Aneks X (Ured visokog predstavnika), kao i Aneks VII (pravo na povratak u prijeratne domove), ili prisustvo stranih sudija u sastavu Ustavnog suda BiH. Daytonski sporazum sadrži odredbe kojima se omogućava građanima Bosne i Hercegovine, ako postoji minimum dobre volje, da izgrade normalno evropsko društvo, sa modernim, funkcionalnim političkim i pravosudnim sistemima i sistemom socijalne zaštite.

Danas se čini da u Bosni i Hercegovini postoje dvije političke realnosti. Prva realnost je nastojanje da se zemlja kreće na putu ka Evropskoj uniji, što je pozitivno i nešto što treba podržati. Druga realnost su negativni trendovi koji su počeli u Republici Srpskoj prije deset godina, i sada se raširili i na FBiH.

Političari u Bosni i Hercegovini trebaju imati dovoljno mudrosti da izaberu put naprijed, jer put nazad ne može donijeti ništa dobro za građane ove zemlje.
klix.ba


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: