Zašto nam treba svebosanski narodni sabor: Drugi priziva treći, treći ovjerava drugi

19 11 2016
Drugi priziva treći, treći ovjerava drugi Foto Arhiv

Drugi priziva treći, treći ovjerava drugi Foto Arhiv


Pišu: Muharem CERO / Armin ALJOVIĆ

Za isključiti je da garanti Dejtona, već u nastanku nisu znali da rat u Bosni i protiv Bosne, jeste u naravi međudržavni sukob. Potvrđuje to činjenica da su u dejtonsku vojnu bazu 1995. godine priveli gospodare tog rata; SR Jugoslaviju i Republiku Hrvatsku (Slobodana Miloševića i Franju Tuđmanu).

Unatoč tome, a iz sebi znanih razloga, ipak su ga nazvali karakterom „nesretnog sukoba“.

Istovremeno, pred haškim sudom nastavljeno je kompleksno pravosudno dokazivanje onoga što im je već bilo dobro znano. Dvije dejtonse strane, države Srbija i Hrvatska, su prethodno planirano, dokazano koordinirano, u namjeri  dogovorene međusobne teritorijalne podjele izvršile agresiju na treću stranu (međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu).

U prazan prostor, gotovo dvadesetogodišnjeg haškog odgonetanja karaktera zamrznutog bosanskog rata, vješto se uselila historijska krivotvorina građansko-nacionalne odrednice tog rata.

Kao moćan hakerski virus ona je razarala i razara mogućnost obnove bosanskog društva i bosanske državnosti.

Presuđena kvalifikacija udruženih zločinačkih poduhvata, sad već jedne članice EU (Hrvatske) i jednog kandidata za EU (Srbije), bitno usložnjava njihove međunarodne statuse i stvara obavezu poštivanja međunarodnog prava.

Umijeće, htijenje i sposobnost suočavanja sa vlastitim novim statusima u ratu protiv Bosne neminovno nameće i obavezu poništavanja učinaka tih međunarodno-krivčnih pravnih radnji u Bosni i Hercegovini. Izigravanje ili zanemarivanje ovih obaveza prepoznalo bi ih kao učesnike u produženom zločinačkom poduhvatu protiv Bosne, te bi ih suočilo sa posljedicama za takvo djelovanje.

Hrvatska i Srbija su toga svjesne, pa se bar za sada i javno drže podalje od očitovanja svojih namjera.

Istovremeno, Bosna u dejtonskom unutarnjem ustroju doživljava novu kondenzovanu historiju, konačno součavanje sa oružanim i političkim ratom protiv njenog bića. Njuhom neupitnog nacionalizma prvo se politička elita Republike Srpske praznovanjem 9. januara pokušava pozicionirati u stanje koje će je oslodobiti ustavno-pravnih utjecaja udruženih zločinačkih poduhvata.

Vještim manevrom izmješta svoj rodni list (iz Dejtona) u stanje prije priznanja bosanskohercegovačke državnosti. Za očekivati je da će, sada već zakonska trakavica, imati i svoje ustavno-pravno dokidanje punim izvrešenjem pesude Usavnog suda BiH, a ono to za sada nije.

Refleksom istovrsnog cilja djeluje i hrvatska politika. Za datum svog političkog i svakog drugog paradržavnog učešća u bosanskom ratu, istom mudrošću, uzimaju datum 18. novembar 1991., čime ga isključuju iz mogućnosti utjecaja presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata.

Nije za isključiti da kontinuirano sijamsko blizanstvo Čović – Dodik upravo sa ovim ciljem, a vjerovatno i po štabskom nalogu centara koji su osmislili i proveli rat protiv Bosne, traje i biva isključivo u namjeri očuvanja, s jedne strane već stećenih dejtonskih benefita RS i robusno najavljivanih onih herceg-bosanskih.

Ovakvi već duže pristuni političko-strateški manevri u Bosni, očekivano i ovoga puta se događaju tradicionalno zbunjenoj tzv. probosanskoj i bošnjačkoj politici. Nedostatak vizije i liderstva koju bi tu viziju osvarilo su čini se dobro predvidivi lukavom dvojcu i njihovim patronima. Stoga, projekti izigravanja poništenja rezultata udruženih zločinačkih poduhvata bi takvom politikom probosanskih i bošnjačkih snaga, i ovoga puta mogli uspjeti.

Sada više nisu u pitanju stranački bajraci, konkurencija sujeta i taština, borba za vlast i benefite vlasti, aktuelno i buduće liderstvo, nego se radi uistinu o prelomnom momentu očuvanja bosanskohercegovače državnosti i onih koji nemaju za životnu alternativu drugu državu – Bošnjaka, Bosanaca i Hercegovaca, pa i svih onih bosanskih Srba i Hrvata koji ponuđene alternative ne žele i odbijaju.

Valja sve ovo znati iščitavati državničkom logikom. Bliskost i ciljevi međusobne uslovljenosti mostarske herceg-bosanke pirotehnike sa Huma i banjalučke devetojanuarske bižuterije sa Pala su i dalje nepromijenjeno antibosanski kao i ‘90-ih.

NAP.ba


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: