Finci: Presuda Sejdić-Finci prerasla u hrvatsko pitanje

15 11 2016

Upitno je da li će BiH uskladiti Ustav sa presudom Sejdić-Finci do 31. januara, što bi moglo zakočiti eurointegracije.

Politički analitičar Smajić je mišljenja da EU ne treba u budućnosti uslovljavati integracije predsudom Sejdić-FinciArhiva

Politički analitičar Smajić je mišljenja da EU ne treba u budućnosti uslovljavati integracije predsudom Sejdić-Finci, Arhiva

 

Početkom decembra Bosna i Hercegovina bi trebala dobiti upitnik koji će joj otvoriti vrata kandidatskog statusa za članstvo u EU, ali za provedbu presude u slučaju „Sejdić – Finci“, i nakon sedam godina otkako je donesena, nema rješenja.

Presudom se svim narodima, a ne samo Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, jamči pravo da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Spor pred Sudom u Strasbourgu su pokrenuli Jakob Finci i Dervo Sejdić, a Finci za Al Jazeeru kaže da, osim što je presuda prevedena na bosanski jezik, u tih sedam godina ništa nije urađeno.

Vlasti u BiH će, nakon što dobiju upitnik, imati šest mjeseci da daju odgovore da bi do kraja 2017. godine ta zemlja dobila status kandidata.

Finci smatra da je nakon nekoliko godina vođenja pregovora o njihovom slučaju, presuda Sejdić-Finci na “čudan način“ prerasla u hrvatsko pitanje, budući da je član Predsjedništva BiH Dragan Čović i sam izjavljivao da se tom presudom pokušavaju ispraviti i neke nepravilnosti oko izbora za hrvatskog člana Predsjedništva.

“Hrvati su konstitutivan narod u BiH i kao takvi, po meni, uživaju sva prava kao i ostali narodi. Mi smo sami sebi zadali 31. januar 2017. kao rok za implementaciju presude Sejdić-Finci. Teško je povjerovati da će to tada ona biti implementirana. Imamo manje od tri mjeseca, a znamo da dolaze i praznici. U decembru ne radi FBiH, a u januaru RS. Vrlo će teško biti sazvati Parlamentarnu skupštinu da bi se donijela promjena Ustava BiH“, ističe Finci.

Političari ‘sami sebi svezali ruke’

Po njemu je promjena koja se treba donijeti minimalna.

“Treba se napisati da se bira jedan član Predsjedništva BiH iz RS-a, dva iz FBiH, a da više od jednog ne mogu biti pripadnici istoga naroda ili grupe ostalih“, navodi.

Nakon implementacije, BiH bi imala više od godinu dana da definira izborni zakon koji će to regulirati.

“Međutim, kako su se naši lideri ranije dogovorili, “da ništa nije dogovoreno, dok sve nije dogovoreno“, jednostavno su sami sebi svezali ruke. Ne žele ići korak po korak“, mišljenja je Finci.

Zbog navedenih činjenica smatra da će bh. političari komesara za proširenje Johannesa Hahna, koji bi početkom decembra trebao donijeti upitnik, dočekati nespremni.

Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović smatra da je BiH do sada pokazala da nema nepremostivih prepreka kada postoji politička volja.

Master plan procesa integracija BiH u EU

Master plan integriranja BiH u EU je dokument Predsjedništva BiH u kojem je prikazan slijed događaja u pojedinim fazama procesa i vremenski okviri za njihovu realizaciju.

U njemu je navedeno kada BiH podnosi zahtjev za članstvo (što je već urađeno), kada može da očekuje upitnik Evropske komisije, do kada bi trebalo da odgovori, te kada bi, ukoliko se sve obaveze s tim u vezi realiziraju, mogla da očekuje potencijalnu odluku o dodjeli statusa kandidata.

Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović smatra da bi za proces integriranja od velike koristi za BiH bilo da izradi cjelovit planski dokument, odnosno program integriranja koji bi dao pregled svih aktivnosti u procesu, njihovih nosioca, rokova i troškova realizacije.

“Ovakav planski dokument su pripremale sve države u okruženju. Nakon usvajanja Odluke o sistemu koordinacije i BiH za to sada ima uslove“, navodi on.

 

Ističe da je Vijeće Evropske unije u više navrata, a posljednji put kada je u septembru ove godine razmatralo zahtjev BiH za članstvo u Evropskoj uniji, ukazalo da Evropska komisija u pripremi mišljenja o zahtjevu BiH posebnu pažnju treba da obrati na provedbu presude Suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci.

Na upit da li bi Evropska unija mogla ponovo posustati što se tiče tog predmeta, Dilberović je kazao da obaveza BiH u tom smislu nikada nije nestala, niti su kriteriji sniženi.

“Nakon britansko-njemačke inicijative koju je prije skoro dvije godine podržao i ostatak Evropske unije, prioriteti u procesu integrisanja BiH su presloženi tako da socioekonomske reforme, vidljive i korisne građanima, budu u najužem fokusu vlasti i da napredak koji je BiH bilježila na mnogim poljima postane vidljiv, što nije bio slučaj pod teretom krupnih političkih izazova“, objašnjava.

Provedba odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu, kaže, je obaveza BiH , ne samo zbog individualnih prava iz konkretnog sudskog spora, već prosto zbog toga što BiH, ukoliko želi biti članica EU-a, ne može imati diskriminatorne ustavne odredbe.

“Ovdje ne mislim samo na Odluku kolokvijalno poznatu kao Sejdić-Finci, već na sve odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu vezane za BiH“, navodi Dilberović.

Ekspert za Balkan iz Njemačke Martin Brusis smatra da bi Unija mogla popustiti što se tiče presude Sejdić-Finci ako bh. političari odlučno krenu u provedbu ekonomskih, pravosudnih i upravnih reformi i ako Mehanizam koordinacije između entiteta bude funkcionirao.

“Vijeće Evropske unije je već u decembru 2014. odlučilo da provedba presude Sejdić-Finci i njeno integriranje u Ustav BiH ne treba biti preduslov za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, objašnjava Brusis.

Priznanje vlastitog poraza

Mišljenja je, ipak, da je provedba moguća ako bi konstitutivni narodi u BiH i nakon izmjena Ustava i Izbornog zakona, koje su potrebne za provedbu te presude, bili jednako reprezentirani.

“Mogućnosti veta u procesu donošenja zakona, koje već postoje, po mom mišljenju su dovoljne da bi se izbjegla majorizacija Hrvata u BiH“, ističe.

Kao i Brusis, politički analitičar Zekerijah Smajić je mišljenja da EU ne treba u budućnosti uslovljavati integracije presudom Sejdić-Finci.

U otvorenom pismu Evropskoj komisiji i Vijeću Evrope on je 2013. godine javno zagovarao da implementacija presude u slučaju Sejdić-Finci treba biti vraćena u nadležnost Vijeća Evrope u Strasbourgu čiji je Sud takvu odluku i donio.

“Činjenica je da je presudu u slučaju Sejdić-Finci donio Evropski sud za ljudska prava Vijeća Evrope, a ne sudska instanca Evropske unije. Druga bitna činjenica je da je BiH od 2002. godine punopravna članica Vijeća Evrope, te je kao takva obavezna provoditi odluke, zaključke, konvencije, preporuke i rezolucije Vijeća Evrope. Treći moj argument je da Vijeće Evrope u Strasbourgu ima svoje, vrlo moćne i utjecajne organe izvršne i ‘zakonodavne’ vlasti kao i Evropska unija. Komitet ministara, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, odbori, komisije i druga radna tijela, sve su to vrlo respektabilni mehanizmi vlasti i odlučivanja, a u svima njima djeluju i punopravni predstavnici naše države, odnosno naših instutucionalni ekvivalenti“, kaže.

Za njega su, kao i za Brusisa, ekonomsko-socijalne reforme i jačanje institucionalnih kapaciteta ključne pretpostavke euroatlantskih integracija.

“Zbog pogrešne odluke da se presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić i Finci, preuzme iz nadležnosti Vijeća Evrope, te da se takva vrsta ‘mrkve i batine’ iskoristi kao jedan od uslova za podnošenje ‘kredibilne aplikacije’, Bosni i Hercegovini je nametnuta potpuno pogrešna evropska ‘politika uvjetnosti’ koja nas je koštala, ne samo u vidu višegodišnje blokade u procesu integracije, već nam je uskraćena i značajna novčana pomoć iz fondova Instrumenta predpristupne pomoći (IPA) u iznosu od preko 50 miliona eura“, objašnjava.

Smatra, ipak, da potpuno povlačenje Evropske komisije iz slučaja Sejdić-Finci nije realno, jer bi to bilo priznanje vlastitog poraza.

“Presuda „Sejdić-Finci“ ni u narednoj godini ne bi smjela biti uslov EU-a za nastavak procesa integracije. Institucijama i poltičkim liderima u BiH se mora pružiti šansa da nastave zahuktale procese ekonomsko-socijalnih reformi, koordinacije i dijaloga. Potpuno sam uvjeren da bi u tom slučaju, slučaj Sejdić-Finci došao na dnevni red sam po sebi i bio bi riješen na zadovoljstvo svih onda kada rezultati reformi budu, sa administrativno-pravnog nivoa, stigli do građana, odnosno kada pojedinci budu osjetili konkretne efekte sadašnje manje vidljive faze vrlo ozbiljnog reformskog rada“, uvjeren je Smajić.

Primanje BiH sa posebnim statusom pogrešno

Predsjednik Fondacije Konrad Adenauer u BiH Karsten Duemmel smatra da EU ne može i ne smije posustati što se tiče presude Sejdić-Finci.

“Borba protiv diskriminacije je tačka koja se kod svih 27 zemalja morala riješiti promjenom ustava, za BiH to ne smije biti drugačije. To se odnosi i na sve druge tačke Kriterija iz Kopenhagena“, navodi.

Po njemu je pogrešno da se EU orijentira na primanje BiH u njeno članstvo sa posebnim statusom, kao što je to bio slučaj sa Rumunijom i Bugarskom.

On za sada ne vidi političku volju kod bh. političara da provedu presudu Sejdić-Finci.

Izvor: Al Jazeera


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: