Historija glasačkih prava u SAD-u: Ko je i kada dobio pravo glasa

6 11 2016

1776_declarationofindependence
1776.

Samo zemljoposjednici mogu glasati

Potpisana Deklaracija nezavisnosti. Pravo glasa tokom kolonijalnog i revolucionarnog razdoblja ograničeno na zemljoposjednike – uglavnom bijelce protestante starije od 21 godine. Ali, Ustavom države New Jersey iste godine dozvoljeno je pravo glasa svim odraslim osobama, uključujući žene, koje posjeduju određenu imovinu.

1787:  Signing of the Constitution of the USA.  (Photo by MPI/Getty Images)

1787: Signing of the Constitution of the USA. (Photo by MPI/Getty Images)

1787.

Bez saveznog standarda – države odlučuju ko ima pravo glasa

Usvojen Ustav SAD-a. Pošto nema dogovora o saveznom standardu glasačkih prava, državama je data moć da donose vlastite izborne zakone. U većini slučajeva, samo zemljoposjednici bijelci mogu glasati.

a1790

1790.

Samo bijelci mogu postati državljani i glasati

Usvojen Zakon o naturalizaciji. U Zakonu se ističe da samo „slobodni bijeli“ imigranti mogu postati naturalizirani državljani.

1792.

U New Hampshireu ne postoji odredba o zemljoposjedništvu

New Hampshire postaje prva država koja eliminira odredbe o imovini te tako gotovo svi bijelci dobijaju pravo glasa.

1807.

New Jersey zabranjuje pravo glasa ženama

Žene gube pravo glasa u svim američkim državama narednih 113 godina kada New Jersey obnavlja zakon kojim se ženama zabranjuje glasanje.

a1828

1828.

Vjeroispovijest nije prepreka

Maryland postaje posljednja država koja ukida ograničenja vezana za vjersku pripadnost, uvodeći zakon kojim se dozvoljava glasanje Jevrejima. Bijelcima se više ne može negirati pravo glasa zbog njihove vjeroispovijesti.

Illustration entitled "HEROES OF THE COLORED RACE," with vignetted portraits of Fredrick Douglass and former senators Bruce and Revels, surrounded by miniature scenes from African American History, including plantation life, education, the Civil War, and emancipation.  Small portraits of Abraham Lincoln and Ulysses S. Grant appear above.  Undated lithograph.

1848.

Aktivisti za prava žena i protiv robovlasništva zajedno u akciji

Konvencija o pravima žena održana u Seneca Falls u državi New York. Urednik dnevnih novina i bivši rob Frederick Douglass održava govor u znak podrške pravu glasa za sve građane. Na konvenciji se usvaja rezolucija kojom se traži da se ženama omogući pravo glasa.

a1848_treaty

1848.

Dobili državljanstvo, ali ne mogu glasati

Sporazumom Guadalupe-Hidalgo okončan je Meksičko-američki rat i garantirano je američko državljanstvo Meksikancima koji žive na teritorijama koje je osvojio SAD. Međutim, odredbe o znanju engleskog jezika i nasilne prijetnje ograničavaju pravo glasa.

1856.

Pravo glasa dodijeljeno svim bijelcima – u svakoj državi

Sjeverna Karolina je posljednja država koja je ukinula odredbu o posjedovanju imovine kao uvjet za pravo glasa.

Draft of the 14th Amendment to the United States Constitution, outlining the rights and priveleges of American citizenship, ratified in 1868. (Photo by Hulton Archive/Getty Images)

1868.

Bivši robovi dobili državljanstvo

Usvojen 14. amandman Ustava. Definirano značenje državljanstva, a bivši robovi postaju državljani. Međutim, definirano je da su glasači isključivo muškarci. Iako amandman zabranjuje državama da osporavaju pravo državljanstva, države su i dalje nadležne za izborni zakon.

1870.

Zabranjeno ograničavanje prava glasa na rasnoj osnovi, pa se koriste druge vrste diskriminacije

Usvojen 15. amandman, prema kojem se pravo glasa ne smije ograničavati na rasnoj osnovi na saveznom ili državnom nivou. Međutim, neke države uskoro uvode mjere poput poreza na glasanje i testove pismenosti kako bi ograničili stvarnu mogućnost Afroamerikanaca da se registrijaju kao glasači. Nasilje i prijetnje su uobičajeni.

Portrait of Susan B. Anthony sitting at a desk, circa 1868. (Photo by Fotosearch/Getty Images).

1872.

Žene pokušavaju glasati

Susan B. Anthony je uhapšena i izvedena pred sud u Rochesteru u državi New York zbog pokušaja da glasa na saveznim izborima. Istovremeno, Soujurner Truth, bivša ropkinja i aktivistica za pravdu i jednakost, pojavljuje se na biračkom mjestu u Grand Rapidsu, Michigan, tražeći glasački listić. Odbijaju je.

1876.

Starosjedioci ne mogu glasati

Vrhovni sud određuje da američki starosjedioci nisu državljani prema odredbama 14. amandmana te da stoga ne mogu glasati.

a1882

1882.

Kinezi ne mogu postati Amerikanci

Zakon o isključenju Kineza zabranjuje ljudima kineskog porijekla da postanu naturalizirani američki državljani.

a1887

1887.

Asimilacija = Pravo glasa

Usvojen Zakon Dawes. Državljanstvo dobijaju američki starosjedioci koji se odreknu plemenske pripadnosti.

1890.

Wyoming uvodi prava žena u zakon

Wyoming dobija status države i postaje prva država koja Ustavom odobrava ženama pravo glasa.

(Original Caption) 1890-Darlington Agency, California: Lesser cheifs of the Cheyennes. Western History Collection, University of Oklahoma Library.

1890.

Starosjedioci se moraju prijaviti za državljanstvo

Zakonom o naturalizaciji starosjedilaca dodjeljuje se državljanstvo starosjediocima čije prijave su odobrene – slično procesu naturalizacije imigranata.

a1912

1912-13.

Žene marširaju za pravo glasa

Žene predvode marševe za pravo glasa u New Yorku i Washingtonu.

a1919

1919.

Vojna služba = Državljanstvo starosjediocima

Starosjedioci koji su bili u američkoj vojsci u Prvom svjetskom ratu dobili američko državljanstvo.

1920.

Žene dobile pravo glasa

Usvojen 19. amandman. Žene dobile pravo glasa na državnim i saveznim izborima.

a1922

1922.

Azijat ≠ Bijelac ≠ Državljanin

Vrhovni sud odlučuje da građani japanskog porijekla ne mogu postati naturalizirani državljani. Naredne godine, Sud odlučuje da državljani ne mogu postati ni “azijski Indijci”.

1924.

Državljanstvo, opet, dodijeljeno, ali odbijeno pravo glasa

Zakon o državljanstvu Indijanaca daje državljanstvo američkim starosjediocima, ali mnoge države zasebno donose zakone i odredbe kojim je starosjediocima zabranjeno glasanje.

1926.

Država koristi nasilje da spriječi glasanje

Izborni zvaničnici pretukli su Afroamerikanke koje su pokušale da se registriraju na biračkom mjestu u Birminghamu, Alabama.

1947.

Ukinute pravne prepreke prava glasa za starosjedioce

Miguel Trujillo, starosjedilac i bivši marinac, tuži New Mexico jer mu nije dozvoljeno pravo glasa. Dobija parnicu. New Mexico i Arizona moraju dati pravo glasa svim starosjediocima.

1952.

Građani azijskog porijekla mogu glasati

Zakon McCarran-Walter daje pravo glasa svim građanim azijskog porijekla.

(Original Caption) District of Columbia residents have finally won the right to vote for President and Vice president. The 23rd Amendment to the U.S. Constitution, extending the presidential voting privilege to Washington Residents for the first time in history, was ratified today. First by New Hampshire and then by Kansas. Mrs. Lena F. Fisher, 84, a native of Washington, will finally get to vote in 1964.

1961.

Građani Washingtona mogu glasati za predsjednika

Usvojen 23. amandman kojim se daje pravo glasa građanima grada Wahshingtona da glasaju za američkog predsjednika. Ali, do danas, stanovnici Washingtona, većinom Afroamerikanci, nisu zastupljeni u Kongresu.

NBC News -- MARCH ON WASHINGTON FOR JOBS AND FREEDOM 1968 -- Pictured: Crowds gather at the National Mall during the March on Washington for Jobs and Freedom political rally in Washington, DC on August 28, 1963 -- (Photo by: NBC/NBCU Photo Bank via Getty Images)

1963.

1963-64. Pravo glasa kao građansko pravo

Pojačani napori za registriranje Afroamerikanaca za glasanje na jugu. Međutim, državni zvaničnici zabranjuju Afroamerikancima da se registriraju, uvodeći porez na glasanje, testove pismenosti i nasilne prijetnje. Započinje „Ljeto slobode“ – hiljadu aktivista za građanska prava svih rasa i etničkih pripadnosti dolaze na jug kako bi podržali pravo glasa.

1964.

Bez poreza na glasanju

Usvojen 24. amandman. Garantirano pravo glasa na saveznim izborima bez uvođenja poreza.

a1965_lyndon_johnson_voting_rights_act

1965.

Građanski pokret izazvao zakonske izmjene

Usvojen Zakon o pravu glasa. Državama je zabranjeno da uvode diskriminatorne restrikcije o pravu glasa. Uvodi se mehanizam da savezna vlada može provoditi svoje odredbe.

1966.

Nastavlja se borba za društvene promjene

Aktivista za građanska prava James Meredith je ranjen snajperom tokom samostalne “Šetnje protiv straha” od Tennesseeja i Mississippija. Narednog dana, gotovo 4.000 Afroamerikanaca prijavljuje se za glasanje. Drugi građanski lideri poput Martina Luthera Kinga, Jr. i Stokelyja Carmichaela, nastavljaju marš dok se Meredith liječi. Meredith se ponovo priključuje maršu na samom kraju, u Mississippiju.

a1971

1971.

Glasanje od 18 godina

Usvojen 26. amandman, kojim se daje pravo glasa osamnaestogodišnjacima. Amandman je uglavnom rezultat protesta održanih tokom Vijetnamskog rata, kojim se zahtijevalo da mlađe osobe mogu glasati zbog tvrdnje da su ljudi koji su dovoljno stari da ratuju, dovoljno stari i da glasaju.

1975.

Izborni materijali na različitim jezicima

Amandmanima na Zakon o pravu glasa određeno je da pojedini glasački materijali moraju biti štampani i na drugim jezicima osim engleskog, kako bi ljudi koji ne znaju čitati engleski mogli sudjelovati u glasačkom procesu.

a1993

1993.

Olakšano registriranje glasača

Usvojen Zakon o saveznom registriranju glasača. Namjera je da se poveća broj građana s pravom glasa omogućavanjem registriranja u Odjelu za motorna vozila te davanjem pomoći glasačima, uključujući i agencijama koje pomažu osobama s invaliditetom.

A worker takes off the U.S and Puerto Rican flag after a rally of U.S. Democratic presidential candidate Bernie Sanders in San Juan

2000.

Stanovnici američkih kolonija su državljani, ali nemaju pravo glasa

Mjesec nakon predsjedničkih izbora, savezni sud odlučuje da Portorikanci koji žive u Portoriku, iako američki državljani, ne mogu glasati za američkog predsjednika. Stanovnici američkih teritorija, među kojima su Portoriko, Guam, Američka Samoa i Američki Djevičanski otoci – gotovo 4,1 miliona ljudi – ne mogu glasati na predsjedničkim izborima i nisu zastupljeni u američkom Kongresu.

2001.

Debata – Treba li i koliko dugo oduzeti pravo glasa?

Savezna komisija o reformi saveznih izbora preporučuje da sve države trebaju dozvoliti osuđenicima da ponovo dobiju pravo glasa nakon odsluženja kazni.

Gotovo milion američkih državljana ne mogu glasati zbog krivične historije. U većini država, osuđenicima je zabranjeno pravo glasa dok su u zatvoru ili kada su uvjetno pušteni. U nekim državama, pogotovo na američkom jugu, osuđenicima je zuvijek zabranjeno glasanje u toj državi. Ti zakoni su zaostavština pokušaja sprečavanja Afroamerikanaca da glasaju nakon Građanskog rata. Bivši zatvorenici su uglavnom siromašni i nebijelci.

2002.

Velike reforme glasačkih prava

Zakon o pomoći američkim glasačima usvojen kako bi se riješila neusklađenost sa saveznim pravilima o glasanju, a nakon kontroverznih predsjedničkih izbora 2000. Prema sveobuhvatnim reformama, države moraju poštovati savezne odredbe o privremenim glasačkim listićima, pravu pristupa osobama s invaliditetom, centraliziranim i elektronskim biračkim listama, elektronskom glasanju te odredbu da glasači koji glasaju prvi put moraju pokazati lični dokument prilikom glasanja.

a2009

2009.

Zakon o ovlaštenju vojske i građana van države

Uveden efikasniji način da vojnici i civili koji borave u inostranstvu zahtijevaju i dobiju listiće za glasanje poštom ili elektronski.

WASHINGTON, DC - FEBRUARY 27:  Rev. Jesse Jackson and Rev. Al Sharpton (L) deliver remarks during a rally on the steps of the U.S. Supreme Court February 27, 2013 in Washington, DC. Leaders from Congress joined civil rights icons to rally as the court prepared to hear oral arguments in Shelby County v. Holder, a legal challenge to Section 5 of the Voting Rights Act. (Photo by Chip Somodevilla/Getty Images)

2013.

Ukinut dio Zakona o pravu glasa

Vrhovni sud potvrđuje zakon koji određuje da države koje imaju historiju diskriminiranja glasača, pripadnika manjina, moraju dobiti odobrenje saveznih vlasti prije izmjena pravila o glasanju. Građanski aktivisti kažu da je zakon i dalje potreban kako bi se omogućila fer politička zastupljenost i pristup glasanju.

interactive.aljazeera.com,


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: