CIJELI SVIJET PRIČA O BOSANCU: Tuzlak u Australiji pomjera grancie nauke… Pogledajte kakav je izum napravio…

6 11 2016

mn384738
Univerzitetski profesor Edhem Čustović je izumio uređaj čiji je cilj smanjiti broj mrtvorođene djece u Australiji.

Inženjera Edhema (Eddie) Čustovića (31), koji je zbog ratnih dešavanja prije 20 godina napustio BiH, životni put je, preko Švicarske i Njemačke, odveo u Australiju, gdje je danas profesor na La Trobe Univerzitetu u Melbourneu, koji je poznat po istraživanju svemira i inovacijama.

Tuzlak Čustović je autor izuma Countakick, nosivog uređaja u obliku pojasa koji korisiti mikrofon i senzore da prati kretanje bebe tokom posljednjeg trimestra trudnoće, piše AlJazeera.

Taj uređaj, kada se pojavi na tržištu 2017., trebao bi doprinijeti smanjenju broja mrtvorođene djece u Australiji.

Ono što je poznato, jeste da je najčešći simptom mrtvorođenosti smanjen broj pokreta, tj. udaraca fetusa. Najjednostavniji način da se odredi broj udaraca je redovno brojanje istih. Do sada su se ti udarci mogli pratiti samo kod ginekologa, na monitorima koji se nalaze u njihovim ordinacijama.

– U nastojanju da smanjimo ovu tragičnu statistiku, sedmero studenata i ja, kao koordinator projekta, združenim snagama smo na La Trobe Univerzitetu u Melbourneu stvorili Countakick, nosivi uređaj dizajniran za trudnice u trećem trimestru trudnoće, kako bi mogle pratiti kretanje, odnosno udarce bebe. Naime, radi se o nosivom uređaju u obliku pojasa koji korisiti kombinaciju mikrofona i senzora da bi pratio kretanje. Uz pomoć uređaja prikupljamo mnogo audioinformacija, a zatim pomoću naprednih tehnika možemo klasificirati pokrete fetusa – priča Čustović.

Kroz ovaj projekat otkrivena je i mogućnost da se okarakteriziraju i izoliraju ostali unutrašnji zvukovi, kao što su crijevna probava i otkucaji srca (majke i djeteta). To prije nije bilo moguće zbog bučnog okruženja.

– Pored uređaja, osmislili smo i jednostavnu mobilnu aplikaciju koja snima pokrete bebe koje majka može sama pratiti i tu informaciju proslijediti svom ginekologu za dalje praćenje i na vrijeme reagovati na moguće anomalije. Naravno, to neće zamijeniti potrebu da se konsultuju sa ginekologom, ali će omogućiti trudnicama koje žive daleko od bolnica i ambulanti da mogu da prate razvoj svoje bebe – pojašnjava on.

Realno je za očekivati da se Countakick pojavi na tržištu 2017. godine.

Čustovića je put vodio od BiH, preko Švicarske i Njemačke i na kraju do Australije. Ratna dešavanja su ga natjerala da sa sedam godina napusti BiH.

– Moram priznati da put do uspjeha nimalo nije bio lagan, ali jedna od najuređenijih država na svijetu, Australija, svakome pruža jednake prilike. Kada smo došli u Australiju, živjeli smo u predgrađu Melbournea u kojem većinom živi radnička klasa. Moji roditelji, koji su također visokoobrazovani, insistirali su da se moj brat i ja školujemo i obrazujemo i govorili nam da napornim radom možemo stvoriti svoju uspješnu priču. Pohađao sam jednu vrlo niskorangiranu srednju školu, jer moji roditelji nisu bili u prilici da me pošalju u privatnu školu, ali to nije umanjilo moju zainteresovanost za naukom i znanjem. Rezultati su mi omogućili da upišem jedan od vodećih australskih univerziteta, La Trobe. Upornost, trud, mnogo žrtvovanja, podrška mojih roditelja i velika želja da se dokažem u svemu što radim, se isplatila. Stalno govorim i podsjećam moje studente da se moraju više žrtvovati da bi napravili veliki uspjeh u svojoj karijeri – kaže on.

Kaže i da nije dovoljno raditi samo ono što morate, nije dovoljno klimati glavom i biti dio sistema, niti je dovoljno raditi u okviru standardnog radnog vremena. Kada ste izbjeglica u drugoj državi, adaptacija na novu okolinu je vrlo bitna.

– Svaka osoba traži svoje ljude u tuđini, ljude iz svoje zemlje sa kojima imaju nešto zajedničko. Sve je to lijepo zbog održavanja kuluture, ali mnogi naši ljudi u inostranstvu su upravo tu napravili greške. Nisu su integrisali dovoljno brzo da bi iskoristili bogastvo država poput Australije, Velike Britanije, Amerike, Njemačke, itd. Bogatstvo tih zemalja nisu samo državni sistemi koji funkcionišu, već bogastvo različite kulture i nacija koje tu žive. Moji roditelji su bratu i meni uvijek govorili da trebamo upoznati druge kulture, da se ne smatramo posebnim i da svakome pružamo isti nivo poštovanja – ističe on.

U svemu tome, nije zaboravio ni svoju BiH.

– Krajem 2015. godine sam imao priliku da posjetim Sarajevo na poziv profesorice Dušanke Bošković i upoznam profesore i studente na Elektrotehničkom fakultetu u tom gradu. Imao sam jednu otvorenu diskusiju sa studentima ETF-a na temu, kako pomoći mladima za bolju budućnost. Slušajući studente na Elektrotehničkom fakultetu i problem sa kojima se oni suočavaju u Sarajevu, dobio sam inspiraciju i motivaciju da napravim fondaciju za stipendije. Zajedno sa bratom, koji je također uspješan inženjer, napravio sam fondaciju koja će prikupljati finansijska sredstva, a posebno za školovanje studenata nauke i inženjeringa u BiH – ispričao je Čustović.

Kao član Instituta inženjera elektronike i elektrotehnike (IEEE), Čustović je također učestvovao i u projektu izrade digitalnog radara visoke frekvencije TIGER-3, vrijednog 1,7 miliona američkih dolara, koji ima uvid u vidno polje koje se pruža čak 5.000 kilometara od kopna.

Bportal.ba


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: