Banja Luka: U naselju Trapisti propada jedna od najstarijih hidroelektrana u Evropi

5 11 2016

Rukovodstvo Elektrokrajine, preduzeća u čijem je vlasništvu HE Delibašino selo iduće godineodlučit će o tome hoće li ovaj objekat biti pretvoren u muzej početaka elektrifikacije

1000_1478336796elektrana2

Na adresi Slatinska 1 u naselju Trapisti u Banjoj Luci decenijama propada Hidroelektrana Delibašino selo, izgrađena na Vrbasu prije 117 godina, jedna od prvih elektrana na Balkanu i u Evropi.

Sve zasluge njene izgradnje 1899. pripadaju redovnicima franjevačkog samostana Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv. Zahvaljujući ovoj hidroelektrani Banja Luka je bila među prvim gradovima koji su dobili struju, a prema podacima historičara bilo je to osam godina prije nego je Zagreb elektrificiran.

Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je ovaj objekat koji je bio u funkciji sve do 1984. godine kada je zbog nabujalog Vrbasa i prestala sa radom. Danas je ova hidroelektrana u dobrom stanju ako se uzme u obzirom da se radi o objektu koji je izgrađen jako davno, koji nije zaključan, pa je išaran raznim grafitima, ali i čiji su temelji “preživjeli” razne nivoe rijeke Vrbas.

Na starim turbinama nedostaje tek poneki zupčanik napravljen od drveta, prozori su ostali bez stakla, ali nekoliko sačuvanih prozorskih okvira svjedoči o ljepoti ovog objekta. Osim objekta hidrocentrale zubu vremena i nepredvidivom Vrbasu odolila je i dobrim dijelom i betonska brana.

Danas su najčešći posjetioci ribari koji često pecaju na ovom mjestu. Jedan od njih je i Radoslav Rogić, sportski ribolovac, koji ponekad i kada ne peca prošeta do hidrocentrale.

Smatra da je krajnje vrijeme da se obnovi, centrala koja je prema njegovom mišljenju jaka građevina, urađena baš kako treba koja je odolila svim nepogodama, velikim poplavama i opstala na ovom mjestu.

Hidroelektrana Delibašino selo je jedna od najstarijih na Balkanu. Izgrađena je i počela je sa radom 1899. godine za potrebe prostorija i industrijskih pogona katoličkog reda u Trapistima kraj Banje Luke – naveo je Predrag Klincov, portparol preduzeća Elektrokrajina u čijem vlasništvu se nalazi ovaj historijski objekat.

Prema njegovim riječima na početku je ova hidroelektrana imala dvije turbine od 60 konjskih snaga. Istovremeno sa njenom izgradnjom tadašnja Gradska uprava Banje Luke pokrenula je elektrifikaciju grada odnosno gradnju prve mreže za rasvjetu u domaćinstvima i javnu rasvjetu u centru grada. U isto vrijeme počela je elektrifikacija i u najrazvijenijim evropskim državama.

Zahvaljujući struji koju je proizvodila centrala Delibašino selo već 1902 godine osvjetljene su prostorije Gradske uprave, pojedine javne služne, dvije željezničke stanice u gradu u predgrađu i u centru, kao i pojedina domaćinstva blisu same hidroelektrane.

– Hidroelektrana je 1910. godine povećala svoju snagu na 300 konjskih snaga, nažalost uslijed nabujalog Vrbasa 1913. godine koji je probio branu samostan i grad ostali su u mraku. Procijenjeno je da se mora graditi betonska brana pa je do proljeća 1914. godine izgrađena i betonska brana hidroelektrane Delibašino selo, tako da je do 1922. godine bila jedini snabdjevač grada električnom energijom sve do otvaranja termo elektrane na ugalj u naselju Lauš – istakao je Klincov.

Kada je u pitanju obnova prema njegovim riječima Elektrokrajina je od Ministarstva industrije energetike i rudarstva RS 2007. godine dobila koncesiju za izgradnju mini hidroelektrane sa pokušajem revitalizacije hidroelektrane Delibašino selo.

– Angažovani strani konsultanti su procijenili da na tom mjestu zbog devastacije postojećeg objekta nije moguće napraviti novu hidroelektranu, već bi ona morala biti pomjerena malo uzvodno, što je otvorilo problem imovinsko-pravnih odnosa sa Katoličkom crkvom koja je osporavala dio zemljišta – rekao je Klincov.

S obzirom na činjenicu da sam objekat više ne može se vratiti u prvobitnu namjenu odnosno da proizvodi električnu energiju “Elektrokrajina” je došla na ideju da se tu napravi muzej.

– U saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS i Gradom Banjaluka, pokušaćemo da se tu izvrši restauracija samog objekta i postrojenja i da se to pretvori u muzej početaka elektrifikacije na ovom području – naglasio je Klincov.

Dodao je da će se restauracija ukoliko do nje dođe, u potpunosti raditi u skladu sa planovima Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS.

(Faktor.ba, Foto: Anadolu Agency)


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: