Balansiranje na žici šefa FBI-a

3 11 2016

Šef američke savezne policije FBI našao se na meti kritika jer je obavijestio javnost o istrazi protiv Hillary Clinton. Ali, šta je drugo mogao da uradi?

w36207016_303

James Comey je vjerovatno već tog 2. marta 2015. slutio da ga ne čeka ništa dobro. Toga dana je list New York Times (NYT) objavio da je Hillary Clinton u vrijeme kada je bila šefica diplomatije SAD-a koristila privatni e-mail server za službenu korespondenciju. U tom trenutku, a najkasnije kada je Clinton nekoliko nedjelja kasnije najavila svoju kandidaturu za Bijelu kuću, Comeyu je moralo da bude jasno da će ga od ovog slučaja vjerovatno zaboljeti glava. Clinton ne samo da je bila jedan od najizglednijih kandidata demokrata za funkciju predsjednice, nego je bila i jedna od najspornijhih političkih figura SAD-a.

Nakon što je sama Clinton potvrdila da je koristila privatni, a ne službeni server, istraga protiv nje je na zamahu dobila tek tokom ljeta. U avgustu 2015. je uslijedilo i zvanično saopštenje da FBI vodi istragu protiv kandidatkinje demokrata.

Nepunih godinu dana kasnije, 5. jula 2016, direktor FBI-a James Comey je saopštio da je istraga okončana i da nema povoda za podizanje optužbe. To je bilo čudno. U SAD nije uobičajeno da FBI u javnosti govori o tome da je istraga okončana i to na tako opširan način samo nekoliko mjeseci uoči predizborne kampanje za predsjedničku funkciju.

Vanredna situacija 

“U takvoj vanrednoj situaciji direktor FBI-a je odlučio da mora nešto da kaže javnosti o tom slučaju”, navodi Daniel Richman, profesor prava na Univerzitetu Columbia i bivši državni tužilac. Richman se sa Comeyem zna već tri desetljeća i savjetuje ga. “Da je samo rekao kako je istraga okončana, onda bi Kongres pokrenuo svoju istragu kako bi otkrio činjenice koje FBI nije objavio.”

Ipak, o Comeyevom nastupu u javnosti se ionako raspravljalo u Kongresu. Republikanci su bili razočarani što šef agencije FBI, uprkos brojnim kritikama na račun Hillary Clinton, protiv nje nije podigao optužnicu. Republikanci, posebno njihov predsjednički kandidat Donald Trump, oštro su kritikovali Comeya, koji je i sam bivši član njihove stranke. Za razliku od toga, demokrate su ga pohvalile, sretne što se sve završilo na taj način. Činilo se da je time cijela ova stvar i okončana.

w18771223_401
Comey je u julu 2016. prilikom svjedočenja u Kongresu trpio velike kritike republikanaca

Tako je i bilo sve dok Comey samo jedanaest dana uoči izbora po drugi put nije aktivirao političku bombu. On je pismeno obavijestio članove Kongresa da je FBI pokrenuo novu istragu protiv Hillary Clinton. O tome da li novootkrivene e-mail poruke koje je ranije poslala Clinton sadrže išta što bi joj se moglo prebaciti – nije mogao da kaže ništa. Ovo pismo ne samo da je odmah dospjelo u javnost, nego je od tog trenutka postala jedina tema oko koje se vodi predizborna kampanja.

Nevjerovatna zloupotreba položaja

Ovoga puta najžešći kritičari Comeya su bile demokrate. Comey je svojim pismom prekršio pravilo da šest sedmica uoči izbora FBI ne čini ništa što bi moglo da se okarakteriše kao pokušaj uticaja na politička zbivanja. Time je potpuno preokrenuo izbornu kampanju. Dobro uzdrmanoj predizbornoj kampanji Donalda Trumpa dao je veliki zamah, a Clinton je to otjeralo u defanzivu.

w16899351_401
Comeya je za šefa agencije FBI imenovao predsjednik Obama u julu 2013.

Čak i brojni republikanci i brojni pravni eksperti su ogorčeni zbog samostalne odluke Comeya da uputi spomenuto pismo Kongresu, što je učinio čak i nakon što se tome usprotivilo njemu nadređeno Ministarstvo pravosuđa.

“Upoznati članove Kongresa o detaljima istrage protiv vodećeg kandidata opozicije je nevjerovatna zloupotreba položaja”, kaže Richard Painter, profesor prava na Univerzitetu Minnesota koji je od 2005. do 2007. bio šef pravnog tima za etička pitanja pri Bijeloj kući. “To nije način na koji radi FBI, koji istrage sprovodi u tajnosti.”

William Snyder, bivši zamjenik državnog tužioca u Pennsylvaniji i Washingtonu, suprotstavlja se tom mišljenju tvrdnjom da se Comey našao u vrlo teškoj situaciji. “On je u svojoj ranijoj izjavi pred Kongresom naveo kako je FBI okončao istragu. Mislim da je u trenutku kada je saznao da postoji novi materijal koji se istražuje i da ovaj slučaj nije zaključen, osjećao obavezu da dopuni svoju raniju izjavu koju je dao pod zakletvom.”

Ko je kriv?

Painter, ali i mnogi drugi ne misle tako. “Sam sebe je doveo u takvu situaciju. Dao je Kongresu obećanje koje nije smjelo da bude dato. Naime, da će poslanike odmah informisati ukoliko bude novih detalja o ovom slučaju.”

Njegov kolega Snyder krivicu za sve vidi u članovima Kongresa. “Do svega ovoga ne bi ni došlo da Kongres prethodno nije pozvao Comeya da svjedoči. Mislim da je on samo želio da napravi ono što smatra ispravnim.”

Za Daniela Richmana, Comeyevog savjetnika, u cijeloj ovoj stvari je šef FBI-a svakako na gubitku – bez obzira šta da je uradio. Da nije rekao ništa, informacija o istrazi bi kad-tad dospjela u medije, a on bi bio kritikovan da je šutio o tome. Pošto je progovorio o tome, onda mu se prebacuje pokušaj uticanja na politička zbivanja.

“On vjeruje da je njegov prioritet zaštita integriteta i vjerodostojnosti agencije FBI”, tvrdi Richman. “To je odista balansiranje na žici zbog čega je glava zaboljela sadašnjeg šefa FBI-a, a isto je bilo i sa njegovim prethodnicima.”

DW.com


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: