Na Neretvi ne važi pozdrav – bistro

31 10 2016

Riba je jedan od proizvoda animalnog porijekla koji može na tržište EU, a vlasnici ribogojilišta iz cijele BiH ne mogu ispuniti ni dogovorene kvote za izvoz

8

Riba je jedan od proizvoda animalnog porijekla koji može na tržište EU. No vlasnici ribogojilišta iz cijele BiH ne mogu ispuniti ni dogovorene kvote za izvoz. Imamo kapacitet od 15.000 tona ribe godišnje, a proizvodimo samo oko 4.000. Polovinu od tog iznosa izvozimo iako je naša riba u Evropi po kvalitetu na 10. mjestu. U BiH postoji 41 ribogojilište, a četiri koja se bave izvozom u Evropsku uniju u ukupnoj proizvodnji ribe učestvuju sa više od 55 posto.

Imali smo namjeru da uradimo pozitivnu priču o ribarstvu i izvozu iz BiH, ali od svega su nam ostali samo lijepi kadrovi. Vlasnici ribarskih farmi 20 kilometara od Jablanice na Neretvi iznijeli su nam brojne probleme. Umjesto da se bave proizvodnjom i prodajom, kažu, imaju problem sa državom jer četiri nivoa vlasti traže oko 150 različitih parafiskalnih nameta što je godišnje oko 300.000 maraka.

«Mi plaćamo i monitoring buke na ribnjaku – a svako zna da je riba gluhonijema i da nema buke ovdje. Nelogično je da 6 ribnjaka na 500 metara plaća istu naknadu», kaže Dževad Handžar, vladnik ribogojilišta Laks.

Handžar je vlasnik farme riba Laks, jednog od četiri ribogojilišta u BiH koja može izvoziti u EU. Njegove komšije vlasnici ribljih farmi izvoze na tržište CEFTA-e i mogu dobiti izvozni broj za Uniju. Kažu da ne žele, jer ne mogu pokriti ni ovo što imaju.

«Ova proizvodnja ne može bez problema», navodi Vesilko Čolak, iz ribogojilišta Salmon.

Problem nemaju sa poticajima od resornog federalnog ministarstva, ali im je nevjerovatno da nemaju vodne dozvole jer ih nije obnovila Agencija za vodno područje Jadranskog mora sa sjedištem u Mostaru, iako uredno plaćaju naknade. I tu ima nelogičnosti.

«U ekološkoj dozvoli stoji da se možemo širiti. Po vodnoj – ne možemo. Zamislite firmu koja radi 15 godina i ne može se širiti», naglašava Handžar.

Semir Zukić iz ribogojilište Forela kaže kako uredno plaća vodnu naknadu, ali da mu dozvola nije obnovljena i da ne zna zbog čega.

Zbog ovog, ali i niza drugih problema, obraćali su se svim nivoima vlasti, pa čak i OHR-u i Ambasadi SAD-a. I mi smo tražili odgovor od federalnog ministarstva nadležnom nad radom spomenute Agencije, ali odgovor nikad nismo dobili. U RS-u smo dobili uvjerenja da rade na smanjivanju obaveza ribara, ali oni nemaju problem dozvola jer njih izdaje Javna ustanova Vode Srpske. Državno ministarstvo zaduženo za oblast ribarstva ima zavezane ruke. Njihove nadležnosti su u vanjskoj trgovini i izvoznim kvotama koje su u međuvremenu i povećali.

«Razlog zašto nema više izvoza je u konkurentnosti ili u nemogućnosti ulaganja u proizvodnju», ističe Dušan Nešković, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ribarstvo i izvoz trebali bi da budu jedna uspješna i pozitivna priča. No, sudeći prema izjavama naših sugovornika, na Neretvi više ne važi ribarski pozdrav – bistro, javlja RTVFBiH.

 

(Podacidana.com)


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: