Kako je Martin Luther promijenio svijet

31 10 2016

31. oktobra 1517. Martin Luther je pokrenuo proces reformacije crkve. Proces ne samo da je pokrenuo raskol unutar Rimokatoličke crkve, nego je imao posljedice i po zbivanja u cijelom svijetu.

16406497_303

Monah Martin Luther želio je da progovori o lošim stvarima unutar Katoličke crkve. Međutim, ono što se 31. oktobra 1517. desilo u Wittenbergu, završilo se reformom koja je ostavila bitan pečat na istorijska zbivanja kako u Njemačkoj, Evropi, tako i u cijelom svijetu. Da bi se moglo razumjeti kakav zemljotres je izazvalo 95 teza Martina Luthera, moramo se vratiti u daleku prošlost.

Pokornost Bogu

Kršćanskom vjerom u kasnom Srednjem vijeku dominirao je stav o rimo-katoličkom monopolu na davanje odgovora na sva pitanja koja se tiču vjere. To se odražava i kroz samo ime “katoličko” koje ima korijene u grčkom jeziku i znači “sveobuhvatno”. Dogme i propisi određuju život običnih ljudi. Iznad svih bdi Bog koji presuđuje i kažnjava i kome ne promiče ni najmanja greška njegovih vjernika.

Zbivanja i događaji koji se nisu mogli jasno definisati, poput lične nesreće, propalih ljetina, ratova ili kriza – mogli su se objasniti samo na jedan način: riječ je o posljedicama čarobnjaštva, magije, čaranja vještica i ljudi koji su sklopili pakt s đavolom. Lomače za spaljivanje ljudi su bile uobičajena stvar u to doba.

Strah kao motiv

Martin Luther je bio sin vlasnika jednog malog rudnika. Rođen je 1483. u Eislebenu i od malena je važio za nadareno dijete. U proljeće 1501. počeo je studij na univerzitetu u Erfurtu. Četiri godine kasnije stiče titulu Magister Artium i počinje studij prava, također u Erfurtu.

Ipak, desilo se nešto što je promijenilo njegov život. 5. jula 1505. mladi student je zapao u veliku oluju. Šokiran je nakon što ga je udar groma bacio na zemlju. Odmah ga je obuzeo veliki strah od smrti i da će “nepripremljen” stati pred Boga. U velikoj nevolji se sjetio Svete Ane, zaštitnice rudara i uskliknuo: “Sveta Ana, pomozi mi, želim da postanem monah!”

18291926_401
Rodna kuća Martina Luthera u Eislebenu

Bilo je to izjava s posljedicama. Dvanaest dana kasnije, mladi Martin Luther je zakucao na kapiju samostana reda augustinaca u Erfurtu i zatražio da ga prime. Strah je, dakle, bilo ono što je pokrenulo Luthera u tom smijeru.

Redovnički život

U redovničkom životu je vidio šansu za ostvarenje savršenosti života koju od vjernika traži Bog. Bila je to i potraga za samilosnim Bogom, drugim riječima strahovao je da će propustiti šansu za vječnim životom, nakon što okonča ovozemaljski.

Od početka je pao u oči zbog rigoroznog pridržavanja pravila redovničkog života. U to su se ubrajale molitve koje su trajale i po šest sati dnevno, strogi post, samokažnjavanje, potpuna ispovijed i odricanje od vlastite volje. Već 20 mjeseci nakon ulaska u samostan proglašen je svećenikom.

Otkup od grijeha

1510. Luther je kao delegat svog svešteneničkog reda poslovno otišao Rim. Putovanje ga je promijenilo. Crkva je bila u velikim finansijskim problemima zbog gradnje Bazilike Svetog Petra. Da bi ublažila finansijske probleme Kurija u Vatikanu je uvela otkup od grijeha. To je značilo da se za novac ili dobra djela mogao isposlovati oprost od grijeha u prošlosti, ali i onih u budućnosti. Postojale su i tarife koje su zavisile od primanja koja su imali vjernici. Štaviše: navodno su se novcem od vječne vatre u paklu mogli spasiti i preminuli članovi porodice. Mladi sveštenik je u prvi mah, ne razmišljajući kritički, i sam učestvovao u tome. Tek kasnije mu postaju jasne negativne posljedice takve prakse. 

18019104_401
Martin Luther kao redovnik

Bezuspješna potraga

Godinu i po dana kasnije, u oktobru 1512., Luther postaje doktor teologije i postaje profesor za tumačenje Biblije na Univerzitetu u Wittenburgu. Već tada je uživao veliki ugled kod kolega i pretpostavljenih.

Međutim, Martin Luther je još uvijek čovjek u potrazi za samilosnim Bogom koji se još uvijek pita: šta treba da učinim kako bi na Strašnom sudu izbjegao vatru pakla?

Ujedno nastavlja proučavati teologiju, mnogo čita Bibliju, prvenstveno poslanice apostola Pavla u Novom zavjetu. Poslanica svetog Pavla ranokršćanskoj zajednici Rima ga je posebno dirnula. Lutherova potraga za samilosnim Biogom koncentriše se sve više na pojmove kao što su “Božija pravda” i “opravdavanja” grešnih ljudi pred pravednim Bogom.

Lutherov preokret

Tako se u njegovoj glavi iskristalisalo sve ono što će kasnije postati sadržajem njegove reformatorske teologije. Luther je shvatio: Bog nije samo pravedan i strog sudija, nego i Otac koji voli ljude koje je stvorio i koji je svog Sina poslao na svijet kako bi pobijedio grijeh – dakle ono što razdvaja Boga i ljude. 

Iz toga se zaključuje: onaj ko vjeruje u Boga i njegovog sina Isusa, njemu je već oprošteno. Bog je ljudima već podario oprost. Time je Luther pronašao odgovor na pitanje koje ga je mučilo godinama: “Kako da dobijem milost na dan Strašnog suda?” 

15983858_401
Biblija iz 15 .vijeka: Luther je Bibliju preveo na njemački i tako je postala dostupna svim vjernicima

Četiri stuba vjere

Za Martina Luthera kršćanska vjera počiva na četiri stuba.

Prvo: Sveta knjiga. Biblija je jedino mjerilo vjere. Njegovi protivnici su se uglavnom pozivali na ono što su pisale pape ili papski konciliji.

Drugo: Oprost je stvar božije milosti. Kršćani oprost dobijaju ne na osnovu vlastitih zasluga i zarade, nego isključivo od Boga i na osnovu božije milosti. Time se okrenuo protiv crkvene prakse otkupa grijeha.

Treće: Isus Krist. Isusova smrt na križu, simbol koji ukazuje na grijehe svih ljudi, most je koji vodi ka Bogu.

Četvrto: Vjera. Ono što pri tome misli objašnjava ovako: “Sve počiva na vjeri, na tome počiva život kršćana. Kroz vjeru je Isus u nama i sa nama. Kroz vjeru je njegov oprost ujedno i naš, a sve ono što je njegovo, pa i on sam, postaje naše.”

Revolucionarno učenje

Luher je odnos čovjeka i Boga podigao na novi stepen. Čovjek se sada može direktno obratiti svom Stvoritelju, za to mu ne trebaju ni crkva, ni sveštenici, ni sveci kao posrednici. On je na taj način slobodan od bilo kakvih odluka koje mu nameće Crkva.

Takvim učenjem je srušena pozicija moći koju je imala crkvena hijerarhija. Time je za Luthera pogrešno i tumačenje da je papa autoritet koji stoji iznad Biblije. Lutherova saznanja su revolucionarna, ona ruše sva moralna načela cijelog Srednjeg vijeka. Pri tome ovaj sveštenik ne misli da je stvorio nešto novo, nego da je samo obrisao prašinu sa onoga što je odavno zapisano.

15953813_401
Crkva u Wittenbergu: Lutherove teze su danas izlivene u bronzi na vratima ove crkve

Borba protiv otkupa grijeha

Profesor teologije je ove spoznaje prenosio u propovijedima i u predavanjima svojim studentima. U prvi mah je to prošlo nezapaženo. Pažnju je privukla tek Lutherova reakcija na to. On je odlučan u namjeri da se bori protiv pogrešnog učenja i da kršćansku teologiju vrati na njeno izvorište. Ono na šta se prvo obrušio je otkup grijeha koji je uzeo maha u svim crkvama Njemačke. Moto koji se tada mogao čuti glasi: “Novčić u kutiju za priloge, duša iz pakla.” Luther nije htio da šuti pred praksom da se novcem kupuje oprost za počinjene grijehove.

Lutherove teze na vratima crkve

Iz tog razloga je u oktobru 1517. sazvao teologe na razgovor o praksi otkupa grijeha. Niko se nije odazvao. Nakon toga je svoje teze poslao direktno nadbiskupu i vojvodi Albrechtu od Brandenburga. Istovremeno je, navodno, tačno 31. oktobra 1517. prikucao svojih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu.

Kako je Luther u to doba imao pristup i novoj tehnici štampanja knjiga na Gutenbergovoj mašini, bilo je moguće da se na taj način njegove ideje brzo rašire cijelim Rajhom. To je izazvalo pravi zemljotres u Rimokatoličkoj crkvi koja je bila uzdrmana do temelja. Epicentar tog zemljotresa bio je Wittenberg.

Kršćani koji pripadaju Evangelističkoj crkvi danas taj dan slave kao Dan reformacije, a planiran je niz manifestacija tokom cijele 2017. godine. U svakom slučaju, ono što se prije 500 godina dogodilo na prelazu iz Srednjeg u Novi vijek označilo je početak pokreta obnove Crkve, početak protestantizma i početak brojnih reformi u skoro svim segmentima društva.

DW.com


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: