Bosanci i Hercegovci u bankama čuvaju pet milijardi eura

31 10 2016

Dok štednja svake godine obara rekorde, mišljenja građana glavnog grada Bosne i Hercegovine o njoj su podijeljena.


Posljednji dan u oktobru obilježava se kao Svjetski dan štednje. Prema posljednjim podacima, povjerenje građana Bosne i Hercegovine u bankarski sistem raste. Naime, bankama u toj državi povjereno je na čuvanje više od pet milijardi eura.

Dok štednja svake godine obara rekorde, mišljenja građana glavnog grada Bosne i Hercegovine o njoj su podijeljena. Jedni postavljaju pitanje: Kako? Drugi misle da je to moguće uz disciplinirano trošenje.

Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju kako, ipak, štede mnogi. Mijo Mišić iz Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kazao je kako je štednja građana dostigla sumu višu od 10,2 milijarde konvertibilnih maraka, odnosno 5,1 milijardu eura i za dvije milijarde KM (milijardu eura) je viša od duga koji u bankama imaju građani.

“Ko štedi, zašto i šta je interes, teško je utvrditi broj, to su i poslovne tajne. Osim onih koji imaju viška novca i štede, štede ljudi iz sasvim drugih razloga, štednja je filozofija življenja”, ističe on.

Korpa kao dvije plate

Ko štedi zaista je teško utvrditi. Nešto lakše je pretpostaviti ko ne štedi, s obzirom na primanja i troškove. Potrošačka korpa koju računaju sindikati već odavno je dvostruko viša od prosječne plate.

U obrazovnom sektoru u Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi od 300 do 550 eura. Predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja KS-a Saudin Sivro kaže kako se prosvjetni radnici trude osigurati kvalitetan život svojoj porodici, ali da u većini slučajeva ne uspijevaju štedjeti.

“Plate u odnosu na druge prosvjetne radnike u [entitetu] Federaciji [Bosne i Hercegovine] nisu toliko niske, ali za standard u Sarajevu jesu. Teško je govoriti o nekim uštedama, koje učestvuju u onih 10 milijardi [KM]”, dodaje Sivro.

Ni u jednoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini prosječna plata ne dostiže visinu potrošačke korpe. Prosječna primanja iznose približno 420 eura, a od ukupnog broja zaposlenih, kojih je 727.255, njih 438.657 ima platu manju od prosjeka.

Krediti od depozita

No, štednja nikad ne ovisi samo o visini plate, iako je gotovo sigurno da uštedjeti mogu oni koji, prema podacima Poreske uprave, primaju plate i po nekoliko desetaka hiljada eura, iz Sarajeva javlja novinar Al Jazeere Armin Totić.

Ovaj novac banke koriste za likvidnost i kreditni potencijal, što utječe i na stabilnosti i sigurnosti banaka. No, prema mišljenima stručnjaka, on nije iskorišten u dovoljnoj mjeri”, kaže on.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Fikret Hadžić istakao je kako je osnovni posao banaka da odobre kredite od depozita te kako oni praktično ne rade svojim sredstvima, nego sa sredstvima povjerilaca, odnosno građana.

“Ti depoziti su osnova za kreditiranje stanovništva, privrede, obično privrede. Štednja se prikuplja od stanovništva i finansira se privreda“, objašnjava.

Povećanju štednje u velikoj mjeri doprinijelo je osiguranje novca koji građani drže u bankama. Iznose do 25.000 eura, u slučaju propadanja banke, isplaćuje agencija za osiguranje.

Izvor: Al Jazeera


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: