Zemaljski muzej BiH: Najskuplji objekt koji je Austro-Ugarska sagradila

30 10 2016

Najstarija savremena kulturno-naučna ustanova u BiH

Prva fotografija Zmealjskog muzeja nakon gradnje

Prva fotografija Zmealjskog muzeja nakon gradnje

 

O bogatstvu naše prelijepe Bosne i Hercegovine, ali i ostalih dijelova Balkana, svjedoče i kulturne i naučne institucije. U prvom redu među njima je Zemaljski muzej BiH, za koji se sigurno može reći da je najstarija savremena kulturno-naučna ustanova u BiH.

– Osnovan je deset godina nakon dolaska Austro-Ugara, tačnije 1888. godine. Još pred kraj Osmanskog carstva postojala je ideja o formiranju ustanove koja bi bogatu bosansku historijsku zbirku smjestila u posebne prostorije. Nova vlast nije željela izbrisati prošlost nego je afirmirati i sačuvati od zaborava. Tako je Zemaljska vlada bila inicijator i finansijer raskošnog muzeja koji je bio među prvim, ako ne i prva ustanova prozapadnog tipa u našoj zemlji – govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Četiri zgrade

Prema tadašnjim regulacionim planovima za širenje Sarajeva prema zapadu, izabrana je današnja lokacija Marindvora. Vlasti su gradnju povjerile češkom arhitekti Karlu Paržiku, koji je stjecajem okolnosti postao dugogodišnji građanin Sarajeva i veliki graditelj u cijeloj Bosni. Gradnja Zemaljskog muzeja dugo je trajala, a završena je 1913. Rađena je u neorenesansnom stilu, a objekt je sklopljen kao kompozicija četiri zgrade sa šest paviljona. U unutrašnjem dvorištu, između zgrada, formirana je i prva botanička bašta na ovim prostorima.

Posebnost mu daju i prostrani galerijski prostori s raskošnim stepenicama i osvjetljenjem sa plafona. Objekti imaju dvije etaže sa suterenom, a rađeni su od sarajevske cigle. Ovaj raskošni kompleks tada je najviše koštao od svih objekata i zgrada koje su Austro-Ugari pravili u BiH.

– Za prvog direktora postavljen je Kosta Horman, tadašnji Vladin savjetnik. Rođeni Bjelovarčanin bio je jedan od inicijatora stvaranja Zemaljskog muzeja BiH. On je okupio tim ljudi koji su, s njim na čelu, pokrenuli bosansku muzejsku djelatnost. Osnovao je i muzejsku biblioteku te pokrenuo “Glasnik Zemaljskog muzeja”. Poznat je i po sakupljanju i objavljivanju velike zbirke “Narodne pjesme muslimana u BiH”. Na mjestu direktora naslijedio ga je poznati Ćiro Truhelka, koji je, kao vrhunski arheolog, ostavio neizbrisiv trag kada je u pitanju povijest naše zemlje – ističe Garibija.

Različite zbirke

Naučna postavka podijeljena je na arheološki, etnološki i odjel prirodnih nauka. Muzej ima više različitih zbirki, kao što su prahistorijska, antička, prirodoslovna, numizmatička, folklorna… Među najznačajnijim eksponatima je i sarajevska “Hagada”, koja je u naš grad donesena po dolasku Jevreja iz daleke Španije. Sultan Mehmed Fatih ih je dočekao i dozvolio im naseljavanje ovih prostora.

Glavni ulaz, prema projektu, trebao je biti s južne strane, od Vilsonovog šetališta. Stjecajem okolnosti, postavljen je na današnjem mjestu.

Botanička bašta

– Botanička bašta s fontanom i stećcima postala je najreprezentativnija lokacija za promocije. I dijelovi poznatog filma “Valter brani Sarajevo” reditelja Šibe Krvavca snimljeni su ovdje. Ostat će zabilježeno da su se tu nakon Dejtonskog sporazuma sastajali i članovi Predsjedništva BiH. Naša generacija će, nažalost, ostati upamćena i po historijskoj nebrizi o Zemaljskom muzeju kao jednoj od najvažnijih institucija države – navodi Garibija.

Autor: A. NALO


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: