Nova uloga Njemačke na svjetskoj pozornici

30 10 2016

U Njemačkoj se uvijek raspravlja o „preuzimanju važnije uloge u svijetu“. To bi, smatraju mnogi, odgovaralo značaju i privrednoj snazi zemlje. No izgleda da zvanični Berlin još nije odlučio kako želi da odigra tu ulogu.

w36052275_303

Moglo bi da se pođe od sukoba na istoku Ukrajine. Sporazum u Minsku u kojem je posredovala Njemačka nije dovelo ni do čega jer ga se nije pridržavala nijedna strana – ni proruski separatisti sa podrškom Moskve, a ni ukrajinska vojska sa priključenim dobrovoljačkim gardama. Prošle sedmice Vladimir Putin nije želio da otputuje u Pariz da o tome razgovara, ali je prihvatio da se sastanak takozvane Normandijske četvorke – osim njega još Angela Merkel, Fransoa Oland i Petro Porošenko – održi u Berlinu.

Riječi prije oružja

w36111659_404

Posjeta Putina bila je paradni primjer famozne nove uloge Njemačke u svjetskoj politici. To je uloga moćnog diplomatskog posrednika spremnog da priča, posreduje i, ako treba, prijeti. O tome je nedavno pisao šef diplomatije Frank-Valter Štajnmajer: „Nijemci ne vjeruju da razgovor za okruglim stolom rješava svaki problem, ali ne vjeruju ni da to može pucanje”, napisao je Štajnamajer za magazin Foreign Affairs. Drugim riječima – Berlin traži balans u spoljnoj politici.

„Aktuelna njemačka vlada prilazi globalnim izazovima daleko aktivnije nego prethodne”, kaže Markus Kajm, istraživač Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove. Dodaje da „Njemačka sada oblikuje spoljnu politiku umjesto da je samo sprovodi”. Kajm smatra da je ta uloga nikla iz vakuuma u Evropi – Britanija napušta EU, a mnoge zemlje, uključujući Francusku, zabavljene su jačanjem desničarskih populista. Uz to, kaže naš sagovornik, Sjedinjene Države ne žele više da budu usamljeni svjetski policajac.

Sve je to dovelo Berlin na centralno mjesto kada su u pitanju sukobi i mirovni pregovori posljednjih godina. To se odnosi na Ukrajinu, Siriju, Kolumbiju, Libiju, Mali, Irak i Balkan. Angela Merkel je obećala da će povećati izdatke za odbranu kako bi se približila cilju koji se zahtjeva od članica NATO da najmanje dva odsto budžeta bude opredijeljeno u te svrhe. Kancelarka je pobrala mnogo pohvale i zbog odluke da pošalje jedan bataljon u Litvaniju u okviru inicijative NATO za bolju zaštitu istočnih granica.

SAD na zadnjem sjedištu

Napori se ogledaju i u ovogodišnjem predsjedavanju Evropskom organizacijom za bezbjednost i saradnju (OEBS), kao i lobiranjem za novi dvogodišnji mandat u Savjetu bezbjednosti. „Desila se promjena u njemačkoj diplomatiji”, primjećuje Tobijas Bunde, vodeći analitičar Minhenske konferencije o bezbjednosti. „To smo vidjeli tokom konflikta u Ukrajini. Njemačka je zaista imala vodeću ulogu u definisanju zapadne diplomatije. Po prvi put Sjedinjene Države nisu bile vozač, nego su zauzele mjesto na zadnjem sjedištu.”

U posljednje dvije godine se broj američkih političara koji posjećuju Berlin više nego udvostručio. Ali nije samo Vašington dao značaja Njemačkoj. „U diplomatskim krugovima čujete da Kinezi zapravo misle na Berlin kada govore o Evropi”, kaže Kajm.

Nešto drugačijeg mišljenja je Hening Hof, urednik digitalnog magazina Berlin Policy Journal. „Velika su očekivanja od Njemačke. Ali mi u Berlinu to još nismo shvatili. Njemačka i dalje ne priznaje da je postala bitan međunarodni igrač. Stalno govorimo o posredovanju, a ne vidimo da je potrebno da se više umiješamo.”

w35922550_401
Svako njemačko vojno angažovanje u svijetu mora da dobije odobrenje u Bundestagu

Sporne vojne misije

Više se umiješati – to obično podrazumijeva vojni angažman, tvrdu silu umjesto mekih riječi. O tome se u Njemačkoj vodi žustra debata. Svaka misija Bundesvera je pod lupom javnosti i na udaru kritika, a za vojni angažman je uvijek neophodno odobrenje parlamenta. „Njemački pristup je i dalje limitiran kada se radi o žarištima van evroatlantskog prostora, recimo o Siriji ili sjevernoj Africi”, kaže Tobijas Bunde. „Kada razgovarate recimo sa ljudima u Francuskoj, mnogi bi voljeli da se Njemačka više angažuje. Takvi zahtjevi će postati još jači i biće pravi izazov za ovdašnje političare.”

Fokus se pomjera i unutar političkog Berlina. Danas se daleko više debatuje o spoljnoj politici nego ranijih godina. „Mnogi njemački političari su radije sjedili u odborima koji se bave domaćim temama jer im spoljna politika nije bila dovoljno seksi niti je donosila političke poene kod kuće”, kaže Hening Hof. Sada je spoljna politika itekako „seksi”, posebno jer je priliv izbjeglica slikovito pokazao kako daleka Sirija ima veze sa Njemačkom. Stručnjaci očekuju da spoljna politika bude važna tema u kampanji pred izbore sljedeće jeseni. Tada će se, može biti, konačno odlučiti kako će zemlja odglumiti svoju ulogu na globalnoj pozornici.

DW.com


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: