Priče o raspadu BiH su glupost?

29 10 2016

POLITIKA

Uoči referenduma u RS-u i lokalnih izbora u BiH političke elite su povele diskusiju o raspadu BiH, te mogućem ratu. Retorika je u međuvremenu postala manje radikalna, ali su pitanja ostala u igri. Koliko je to realno?

sa18496234_303

Priča o raspadu dejtonske BiH je stara koliko i sama dejtonska BiH. A priča o nekom novom ratu zapravo nikada nije ni prestala, samo je posljednja dva desetljeća dobijala ili gubila na intenzitetu – ovisno od izbora, kada je korištena u svrhu predizborne kampanje ili pak kada je trebalo skrenuti pažnju sa važnih događanja u društvu.

Slično je bilo i posljednjih mjeseci kada je prijetnja ratom, a u povodu raspisivanja referenduma u Republici Srpskoj, iskorištena u predizbornoj kampanji uoči lokalnih izbora. Rezultat izbora: najvećim dijelom pobjeda etnonacionalnih stranka. Od tada se radikalna retorika umanjila, ali je prijetnja raspadom, odnosno ratom i dalje ostala prisutna. No, koliko su ove prijetnje zaista realne?

Rat nikada nije prestao

„U BiH rat zapravo nikada nije prestao. On je zaustavljen oružjem, ali je nastavljen svim ostalim sredstvima – politikom, kulturom, pa čak i sportom”, kaže glavni i odgovorni urednik banjalučkog portala Buka Aleksandar Trifunović. Trifunović kaže da doduše nije sreo ni jednog čovjeka u BiH koji je pokazao simpatije prema ratu, ali da i pored toga javnost nije svjesna koliko lako zapravo može doći do oružanog sukoba: „Mi u BiH imamo sav potreban materijal za rat“, upozorava Trifunović.

v17738639_401
Ratna stradanja su još uvijek u svijesti građana. Zbog toga je lako manipulirati njihovim strahom od rata.

Njegovo mišljenje, u određenoj mjeri, dijeli i mostarski profesor Mile Lasić: „Opasnost od rata je velika kada bi se pitali domaći akteri”. No on vjeruje da im rat ipak neće biti dozvoljen, tj. da ga ne bi dozvolila međunarodna zajednica, predvođena Vijećem za implementaciju mira u BiH, SAD-om, koje se „otvoreno miješaju u stvari u BiH” i „Ruska federacija, koja je sve prisutnija na Zapadnom Balkanu, pa i u BiH”.

Trifunović je međutim u ovom smislu jako skeptičan: „Pa međunarodna zajednica je četiri godine trpila jedan brutalni rat u BiH i ničim, baš ničim nije pokušala da ga spriječi. Mogla ga je spriječiti svojom silom skoro u onom mjesecu kada je rat započeo.”

Josip Juratović, poslanik njemačkog SPD-a u Bundestagu kaže pak da je logično da ‘Europa to neće dozvoliti’. “Pitanje je samo koje mogućnosti ima Europa da spriječi potpaljivanje tog stanja”, kaže Josip Juratović, poslanik njemačke Socijaldemokratske partije u Bundestagu. Mile Lasić međutim naglašava da do rata u BiH može doći samo u slučaju “većeg meteža”: „Nije realno očekivati otvorene ratne konfrontacije na prostorima Balkana bez da je riječ o velikom metežu koji dodiruje granice Zapadnog Balkana”.

do19523274_401
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske

Sličnog je mišljenja i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.„Ne vidim da su sukobi izgledni u ovom trenutku. Mislim da se ta retorika koristi čisto u mobilizacijske svrhe. Stvoren je takav ambijent da zaista jedna kap može da nam izgleda kao cunami. Naravno mi ne možemo predvidjeti budućnost, dakle u kojem omjeru će se ovaj region naći, a već se našao, kao jedno polje u kojem odmjeravaju snage stari rivali – Zapad i Rusija. Tu jedino vidim, ne daj Bože, prijetnju ozbiljnog sukoba, ovo sve drugo nije realno očekivati.”

Destabilizacija i bez rata

Međutim rat, kako to naglasašava Adelheid Woelfl, dopisnica bečkog Standarda iz Sarajeva, igra vrlo veliku ulogu u svijesti ljudi u BiH, tačnije strah od njega i samim tim je savršen za manipulaciju od strane etnopolitičkih elita. One, u čemu se slažu svi naši sugovornici, nemaju šta da ponude u političkom smislu i samo zahvaljujući nasilnoj retorici i manipuliranjem strahom dobijaju izbore. „Kada ljudi ovdje pričaju o ratu to ima veze sa strašnim iskustvima koje su doživjeli. I zbog toga to u svijesti ljudi igra veliku ulogu i to je nešto što politika koristi jer se time, dakle strahom od rata, ljudi mogu vrlo vrlo dobro manipulirati. Dakle etnopolitičke stranke širenjem straha od rata mobiliziraju birače i to je ciljana politička strategija”, kaže Woelfl.

Podjela bez sukoba nije moguća

Na isti način se može posmatrati i rasprava o podjeli BiH, odnosno njenom unutaranjem uređenju. Nema podjele BiH „jer bi to značilo katastrofu za Europu“, kaže Juratović. „Jednostavno je nemoguće mijenjati granice u Europi i ta priča o raspadu BiH je glupost”, kategorično tvrdi Juratović. Podjela je nemoguća bez sukoba, smatraju svi naši sugovornici. I toga su, naglašavaju, svjesni i domaći političari: „Tako da i sama priča o podjeli, tj. onaj ko je pominje zna da ne postoji unutrašnji kapacitet za to. Ni jedna strana nema kapacitet za to, niti se Republika Srpska može odvojiti sama, niti se treći entitet može formirati ili odvojiti sam, itd. Što te teorije zvuče radikalnije sve su manje izvodljive. Oni koji govore o tome ne razmišljaju uopšte o tome kako da to urade, odnosno kako će to izvršiti. Ta retorika je vrlo, vrlo dobro isplanirana i ima samo jedan cilj, a to je što veća politička moć”, kaže Trifunović.

iz18067863_401
Bakir Izetbegović i Dragan Čović: Što bi oni bez Dodika?
 

Primjerice i sam Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, u jednom intervjuu na konstataciju da mu je politizacija oko referenduma dobrodošla otvoreno kaže:

„Ja se bavim svojim poslom, ja sam predsjednik i političar, i kad mi se ukaže prilika, jačam svoju političku poziciju. Što, to nije legitimno i fer? Naravno da jeste i legitimno i fer.

Kada smo došli u poziciju da moramo, mi smo to učinili. Da li nismo trebali to da uradimo, da neki kažu on je dobar čovjek, izgubio je izbore? Ne, ja sam samo dobar kada dobijem izbore”, rekao je Dodik u intervjuu za TV1.

Što bi Čović i Izetbegović bez Dodika?

A šta bi jedan Izetbegović i jedan Čović bez Dodika pred izbore, pita se Juratović: „Oni bi morali jednoga izmisliti. I kako ne kužimo da 20 godina jedni druge pomažu. Malo Dodik Izetbegovića, pa onda, kad Dodik posustane, Izetbegović Dodika, a onda kada jedan i drugi posustanu onda Čović obojicu. Njima odgovara taj sistem straha, taj sistem generaliziranja”. Ili sistem „politike neprijateljstava“ kako ga naziva Mujkić citirajući politologa Nerzuka Ćurka, odnosno sistem u kojem vlada političko nasilje kako to opisuje Lasić.

Sve to, i bez rata, vodi samo dodatnoj destabilizaciji BiH, upozorava Woelf. A destabilizacija ponovo iznova stvara pogodan prostor za širenje straha i manipulaciju njime, te se začarani krug, odnosno stanje koje odgovara samo etnonacionalnim politickim elitama u BiH, nastavlja.

DW.com


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: