Šta znači Plenkovićevo traženje ravnopravnosti za Hrvate u BiH?

28 10 2016
Denis Zvizdić i Andrej Plenković, Sarajevo 28. oktobar

Denis Zvizdić i Andrej Plenković, Sarajevo 28. oktobar

 

Javnost u BiH i Hrvatskoj pozdravlja posjetu premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini. Međutim, Zagreb mu zamjera što nije definirao ciljeve posjete, pa se ne može mjeriti niti njen uspjeh. U Sarajevu analitičari navode da će i ovaj susret zvaničnika dvije države biti završen bez rješavanja postojećih otvorenih pitanja.

Bivši bh. ambasador u Hrvatskoj, univerzitetski profesor dr Hasan Muratović pozdravlja to što je Plenković nastavio tradiciju najviših dužnosnika susjedne države, da za svoje, prve zvanične posjete biraju BiH.

“To je dobro, generalno za razvoj međusobnih odnosa, ali nažalost, uvijek se takve posjete završe bez konkretnog plana i bez rješavanja postojećih otvorenih pitanja između dvije države. Mnoga od njih već godinama stoje neriješena. Bilo bi dobro da je bar nešto od toga pripremljeno, pa da se prilikom posjete potpiše, ili bar da se dogovori neki konkretan program suradnje.

Posebno naglašavam to da nismo riješili pitanje granica, da taj ugovor nije potpisan, i možda za građane još mnogo važnije, pitanje imovinsko-pravnih odnosa. Jedino Srbi i Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine u cijeloj Evropi ne mogu imati imovinu u Hrvatskoj i ne mogu da reguliraju svoju raniju imovinu, onu od prije rata, dok hrvatske firme i fizičke osobe mogu imati imovinu u Bosni i Hercegovini – pogledajte nekoliko firmi s ogromnom imovinom i ogromnim prometom u BiH. Dakle, nisu to ravnopravni odnosi”, kaže Muratović.

kc77368-222c-4b14-8ba4-fd71a3a8ba58_w610_r1_s

Sada, kada smo država članica Europske unije, mislim da izjave hrvatskih premijera moraju krenuti u konkretizaciju: Jadranka Kosor

Bivša premijerka Jadranka Kosor ističe da su Plenkovićeve izjave u Sarajevu na tragu onih koje su dali i ona dok je bila na premijerskoj funkciji, i predsjednik Ivo Josipović, i njezin nasljednik premijer Zoran Milanović, i da je to dobar okvir, ali da to nije dovoljno.

„Sada, kada smo država članica Europske unije, mislim da izjave hrvatskih premijera moraju krenuti u konkretizaciju – upravo zato što je u interesu Europske unije da BiH čvrsto krene europskim putem, a dapače i Hrvatskoj jer sa BiH imamo najdužu granicu. Vrijeme je da Hrvatska koja možda najbolje poznaje situaciju ponudi konkretne prijedloge. Ali naravno svi hrvatski premijeri i predsjednici moraju se čuvati da njihove izjave ne zvuče kao patroniziranje“, ocjenjuje Kosor

Predsjednik Vlade Hrvatske, je nedvosmisleno istakao kako je BiH u fokusu spoljne politike njegove zemlje, podsjeća Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja u Mostaru. On podvlači i dio Plenkovićeve izjave da će jedan od prioriteta biti popravljanje položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.

„Za razliku od drugih političara iz Hrvatske, Plenković se nije libio da konkretizuje šta to znači. Otvoreno se izjasnio za koncept federalizma podsećajući na rezoluciju Evropskog Parlamenta od pre dve i po godine u čijoj izradi i usvajanju je učestvovao zajedno sa sadašnjim ministrom vanjskih poslova, Davorom Ivom Stierom.

Nije se libio ni da podvuče kako je nužno obezbediti ravnopravno predstavljanje Hrvata u svim organima vlasti u BiH, koji su namenjeni predstavljanju konstitutivnih naroda. Tako da očekujem da će nestati mnoge kontroverze i igre gluvih telefona, odnosno praksa da se sporovi vode više oko simboličkih pitanja, umesto da se jasni demokratski principi usvoje i provedu kroz, naprimer izmene Izbornog zakona, o čemu je premijer takođe govorio“, kaže Sitarski

Upravo je to sporno za Socijaldemokratku partiju BiH koja se oglasila saopštenjem u kojem se navodi: „Poruke o načinu na koji bi trebalo mijenjati Ustav i Izborni zakon BiH, neprihvatljive su i nedobronamjerne prema BiH i njenim građanima. BiH nije i ne može biti etnički podijeljena država, u kojoj bi na izborima postojale odvojene glasačke kutije za Hrvate, Srbe i Bošnjake, a što u praksi znači provođenje Plenkovićevih ideja o tome da ‘Hrvati biraju hrvatske predstavnike’. To znači da onda Srbi biraju srpske, a Bošnjaci bošnjačke predstavnike, čime bi se uništio multietnički karakter BiH, a država odvela u konačni raspad i izgubila i posljednji elemenat građanskog društva”, saopćeno je iz SDP-a BiH.

I bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić kaže kako ne vjeruje dobrim namjerama novog hrvatskog premijera kada traži ravnopravnost i jednakopravnost za Hrvate u BiH.

„Oni se ne usude reći ali to pretpostavlja da bi trebalo federalizirati BiH, meni se tako čini. A to želi Dragan Čović zajedno sa Miloradom Dodikom, kaže Mesić

Oporbeni potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku socijaldemokrat Joško Klisović upozorava da nije vidio definirane ciljeve posjete, pa se ne može govoriti ni o rezultatima, a da je Milanovićeva Vlada u kojoj je on bio drugi čovjek u resoru imala i konkretne poteze.

„Mi smo čak išli s konkretnim prijedlozima u Brisel, gdje smo dobili prvo podršku Njemačke i Velike Britanije a zatim i drugih zemalja EU, pa je to postalo evropska pozicija s namjerom da se promijeni pristup prema BiH. Da idemo naglašenije na gospodarski i socijalni segment a zatim i na politički. A ne da budemo taoci političkog zbog čega sve u BiH stoji. To u ovoj vladi ne vidim, vidim dobre namjere i općenite rečenice koje su sadržane kao vanjsko – političke odrednice i u programima rada bivših vlada, tako da ne vidim nikakve pomake”, kaže Klisović.

t6494940-344b-41e7-b668-99403f0927ce_w610_r1_s

Pristup stavljanja BiH na vrh vanjsko – poitličkih prioriteta Hrvatske može biti dobar i za bilateralne i za multilateralne odnose kada se gleda kontekst EU: Lejla Ramić-Mesihović

Direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH, Lejla Ramić-Mesihović navodi da su dobri odnosi između Hrvatske i BiH važni i za odnose u regiji, odnosno u EU.

“Pristup stavljanja BiH na vrh vanjsko – poitličkih prioriteta Hrvatske može biti dobar i za bilateralne i za multilateralne odnose kada se gleda kontekst EU.

BiH i Hrvatska su veoma bliske, povezane su dugom međudržavnom granicom, povezane su saradnjom u oblasti politike i ekonomije, kao i u mnogim drugim područjima. Na kraju, dvije zemlje vežu mnoge rodbinske kao i prijateljske veze…

Vrlo je važno da odnosi BiH – Hrvatska budu jasno definisani, da budu u korist svih i da se u provedbi dogovorenog – a vidimo da su planirane i zajedničke sjednice dvije vlade, ne ide s figama u džepu”, kaže Ramić-Mesihović.

Slobodnaevropa.org


Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: