Što je kalifat i koliko je opasan?

1 07 2014

STRUČNO MIŠLJENJE


ISIL kalifat, Izvor: Društvene mreže / Autor: Twitter

Teroristička skupina ISIL, koja je zauzela velike dijelova Iraka i Sirije, proglasila je kalifat koji bi po njihovim planovima trebao zauzimati i dijelove Europe. Za tportal.hr jedan od najvećih regionalnih stručnjaka za kalifat, doc.dr. Ahmet Alibašić sa sarajevskog Fakulteta islamskih nauka, objašnjava koje su razlike između sunita i šijita po islamskoj teologiji te predviđa da kalifat ISIL-a nema šansu opstati.

Ako se nastavi ratna sreća boraca ISIL-a, ekstremnog islamističkog pokreta koji je zauzeo dijelove Sirije i Iraka, jednoga dana će i Hrvatska biti dio velikog islamskog kalifata. Tako je to zamislilo vodstvo ISIL-a, koje je proglasilo kalifat i to na više svjetskih jezika; osim priopćenja za medije na arapskom, bila su spremna i ona na engleskom, ruskom, francuskom i njemačkom jeziku. Riječ je očito o ozbiljnom međunarodnom projektu ekstremnih islamista koji nadiru prema Bagdadu, pa je na kartama njihova zamišljena kalifata ISIL uključio teritorije od zapadne Afrike do južne Europe.

No, što je zapravo kalifat, forma vladavine u islamskom svijetu koje nije bilo u proteklih sto godina? Riječ je o društvenom uređenju s apsolutnim vladarom na čelu, kalifom, a u ovom slučaju na tu poziciju imenovan je vođa ISIL-a Abu Bakr Al Bagdadi. Kalifa se smatra nasljednikom proroka Muhameda među muslimanima, s time da se tumačenja o tome tko uopće može biti kalif značajno razlikuju kod sunita (kojima pripada ISIL) i šijita.

U razgovoru za tportal.hr dr. Ahmet Alibašić objašnjava kako ISIL sebe vidi unutar islamskog teološkog konteksta: ‘ISIL sebe definira kao sunitsku zajednicu, no na isključiv način. Po toj definiciji samo su oni suniti. Zbog toga mnogi sunitski autoriteti u njima i sličnim pokretima vide povratak ideja haridžizma, rane i zapravo prve islamske sekte koja je imala vrlo isključiva, selektivna i doslovna tumačenja Kur'ana. Svi koji nisu slijedili njihov put, bili su proglašeni nevjernicima i protiv njih je bila dozvoljena upotreba sile.’

Jedan kalif za cijeli svijet

Alibašić je jedan od najboljih poznavatelja islamske povijesti na ovim prostorima, koji predaje na Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, na kojemu sada predaje, a studirao je u Rijadu i Kuala Lumpuru te je i gostujući profesor na američkom Georgetownu. Zato ističe da postoji ‘velika razlika’ u shvaćanju kalifata (odnosno ‘hilafeta‘, kako se naziva u islamskoj teologiji) u suprotstavljenim strujama islama: ‘Kod većine šijita kalif, odnosno imam, može biti samo netko iz porodice Poslanika Muhameda. Takvih je već bilo jedanaest. Dvanaesti je nestao i kad se vrati, to će biti predznak smaka svijeta. Kod sunita pitanje kalifata je pitanje izbora zajednice. U pravilu, trebao bi postojati samo jedan kalif za cijeli svijet, ali se više puta događalo da muslimani imaju više kalifa istovremeno ili pak ni jednoga.’

Zašto se onda ISIL odlučio na takav potez, pitamo dr. Alibašića. ‘Proglašenje kalifata za sobom povlači islamsko legitimiranje vlasti u očima onih koji taj kalifat prihvate. Geostrateški i teološki, taj potez ISIL-a ne znači mnogo onima koji nisu njegove pristalice, osim što još jednom mogu da žale nad manipulacijom islamom i njegovim institucijama dok stvarni problemi, kao što je obespravljenost sunita u Iraku koja je u pozadini ‘uspjeha’ ISIL-a, ostaje potpuno zanemarena.’


Kolike su dugoročne šanse za opstanak kalifata?

Iako se sukob u Iraku tumači isključivo kao vjerski, dr. Ahmet Alibašić podsjeća da je riječ i o dugogodišnjoj promašenoj politici koja je dovela do aktualne situacije te uključuje razne igrače, od SAD-a do Irana. Alibašić smatra da kalifat ISIL-a neće nikad zaživjeti: ‘Dugoročno ISIL nema šansu, kao što ga nije imala ni jedna slična tvorevina u historiji muslimanskog svijeta, a nije ih manjkalo. Nju će netko već uništiti, muslimani ili nemuslimani. Pitanje je samo cijene koja će biti plaćena u ljudskim životima i uništenim resursima.’

Jednako zabrinut je profesor Fakulteta islamskih nauka i za stabilnost Iraka, kojemu mnogi sada predviđaju polagani raspad u stilu Bosne i Hercegovine, te trodiobu između sunita, šijita i Kurda. ‘Opstanak Iraka jeste pod upitnikom ne samo zbog ISIL-a, već i zbog svega što je radio Sadam Husein iračkim Kurdima i šijitima, ali i onoga što su uradile okupacijske snage od 2002. i Nuri al-Maliki nakon njih’, konstatira dr. Alibašić.

Dr. Ahmet Alibašić nije jedini stručnjak za islam koji je kritički analizirao djelovanje ISIL-a. Proglašavanje kalifata izazvalo je reakcije diljem islamskog svijeta, pa je tako marokanski teolog Omar al-Haduči proglasio ISIL ‘otpadnicima vjere’, jer između ostaloga zagovara ubijanje ostalih muslimana. Na Twitteru se oglasio i popularni egipatski imam Hani al-Sibai, koji je osudio ISIL zbog ekstremizma, pozvao ga da se vrati pravom putu vjere i poželio ‘sreću iračkoj vladi u borbi protiv njih’.

U svakom slučaju, nakon sto godina svijet ima novog kalifa, lidera ISIL-a Abu Bakr al-Bagdadija, koji sebe vidi kao nasljednika Proroka Muhameda na Zemlji. Hoće li ISIL-ov kalifat zaživjeti, znat će se uskoro, no treba se sjetiti da se uvijek nađe netko tko bude kalif umjesto kalifa.

Izvor: Tportal.hr
Autor: Gordan Duhaček,
Objavljeno: 1.07.2014

Advertisements

Akcije

Information

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s




%d bloggers like this: